logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Teorija spoznaje – seminar: Filozofija i mediji

Naziv kolegija: Teorija spoznaje – seminar: Filozofija i mediji (131785)

Voditelj kolegija: prof. dr. Borislav Mikulić

Status i vrsta kolegija: izborni seminar

Trajanje: 1 semestar, 2 sata tjedno

ECTS: 3

Jezik nastave: hrvatski (materijali na stranim jezicima)

Cilj: Upoznavanje s različitim aspektima teorije i analize medija (idejno-povijesnim, materijalnim, strukturalnim, komunikacijskim, kulturnim, socijalnim); osposobljavanje za apstraktnu (strukturno-epistemološku) i primijenjenu (kulturno-filozofsku i ideološko-kritičku) analizu medija

Mjesto kolegija u ukupnom kurikulumu: tematika kolegija obuhvaća raspon od povijesti ideja preko teorijske filozofije (filozofija jezika i semiologija) preko praktičke filozofije do kulturnih znanosti (kulturna antropologija, komparativna književnost)

Uvjeti za pristup: Bez formalnog preduvjeta; preporučuje se studentima viših semestara

Obaveze studenata: obavezna prijava na 1. sjednici; redovito pohađanje nastave (za najviše 3 izostanka obavezan izvještaj o vlastitom radu i usmeni kolokvij); redoviti kraći pismeni izvještaji o čitanju radnih tekstova (cca. 2 kartice); završni esej (10-12 kartica kompjuterskog ispisa).

Način praćenja kvalitete rada u kolegiju: konzultacije, praćenje pismenih radova studenata,komunikacija putem mailing liste kolegija; fakultetska anketa

Tematski prikaz i plan rada po tjednima

  1. Uvodna sjednica:

(prijava sudionika; dogovor oko preuzimanja prvih referata prema tematskim cjelinama) Uvod razgovor o tematici kolegija

I. Medij kao tradicionalni problem filozofije

Žižek: Hipertrofija slike u teorijskom diskursu ili medijsko mišljenje – o funkciji medijskih primjera kod Slavoja Žižeka – referat i diskusija (izvori: literatura pod A i filmske reference pod C) – 2 sjednice

Platon: poricanje medija u filozofiji i problem kulturnog pesimizma; nulti stupanj pisma vs hipertrofija ikone; analiza i interpretacija dvaju medijskih teorema kod Platona (“poredba pećine” i “zabrana pisma”, Politeia VII, Fedar) – referat i diskusija (izvori: literatura pod A i B) – 2 sjednice

Locke: Ideje kao znakovi i medijatori: semeiotikê, mentalizam u modernoj filozofskoj tradiciji, znakovna teorija svijesti i suvremeni koncept “mediologije” – referat s diskusijom (izvori: literatura pod A i B) – 2-3 sjednice

II. Afirmacija filozofije u medijima

Svijest, samosvijest, autoreferencija, identitet u formama kinematografije (narativne strukture, slike i koncepti na primjercima: F. Truffaut, “Američka noć”, W. Allen, “Purpurna ruža Kaira”, Ch. Nolan, “Memento”, M. Haneke, “Caché”) – referati-koreferati (prema izboru sudionika) i diskusija na temelju prethodnog poznavanja filmova

III. Pozitivne teorije medija

Marshall McLuhan: Razumijevanje medija (pogl. “Medij je poruka”, “Televizija”), referat-koreferat, diskusija

Deleuze, Platon i simulacrum + Cinéma 2 (pogl. II, VII): “Kino, semiologija, jezik”; “Mišljenje i kino” – referat, koreferat i diskusija

Umberto Eco: Odsutna struktura (pogl. 1: Svijet signala, pogl.2: Svijet smisla) – referat, koreferat i diskusija

IV. Kulturni pesimizam, kritika medijske ideologije, novo poricanje medija

Benjamin, Umjetničko djelo u doba svoje reproducibilnosti – referat, koreferat i diskusija

Th. Adorno/M. Horkheimer, “Kulturna industrija kao masovna prevara” – G. Anders, “Svijet kao fantom i matrica. Filozofska razmatranja o radiju i televiziji” –

Heidegger, “Doba slike svijeta”/ “Pitanje tehnike”

Debord, Društvo spektakla – referati i koreferati (prema izboru sudionika) i diskusija

V. Završna diskusija: Medij kao instrument, objekt i subjekt

 

Literatura:

A) Primarne reference za rad u seminaru:

  • John Locke, Ogled o ljudskom razumu, sv. I-II, Beograd: Kultura, 1962. (završno poglavlje, “O podeli nauka”; engl. verzija dostupna na: http://carbon.cudenver.edu/~mryder/itc/locke.html)
  • Ferdinand de Saussure, Tečaj opće lingvistike, Zagreb: ArTresor naklada, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2000 (također, Opšta lingvistika, Beograd: Nolit, 1977. i drugi prijevodi), osob. Uvod, pogl. VI (“Jezik i pismo”), Prvi dio, pogl. I (“Priroda jezičnog znaka”)
  • Emile Benveniste, Problemi opšte lingvistike, Beograd: Nolit 1975. (osob. pogl. “Priroda lingvističkog znaka”)
  • Platon, Država (knj. VII, 514a-521b, 539d-b), Fedar (finale, 274b-278e), različita izdanja
  • Slavoj Žižek, Sublimni objekt ideologije, Zagreb: Arkzin-Društvo za teorijsku psihoanalizu, 2002., ili Nedjeljivi ostatak. Esej o Schellingu i srodnim pitanjima, Zagreb: Demetra, 2007. i druga djela autora
  • Gilles Deleuze, Cinéma, I-II., Paris: Minuit, 1983., sv. II. L’image-temps (pogl. II i VIII; dostupno i na engleskom)
  • Gilles Deleuze, “Platon and the simulacrum” (engl.), October, Vol. 27 (Winter 1983), 45-56.
  • Marshall McLuhan, Understanding Media. The Extensions of Man (1964), London-New York: Routledge, 2001.
  • Umberto Eco, Kultura, informacija, komunikacija (= La struttura assente), Beograd, Nolit, 1973. (pogl. 1-2)
  • Jean Baudrillard, Simulacija i zbilja (zbirka tekstova), ur. Rade Kalanj, Zagreb: Jesenski i Turk, 2001. (“Rekvijem za medije”)
  • Walter Benjamin, Estetički ogledi (zbirka tekstova), ur. V. Žmegač, Zagreb, Školska knjiga, 1986. (“Umjetničko djelo u razdoblju reprodukcije”)
  • Max Horkheimer-Th. W. Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva. Filozofijski fragmenti, Sarajevo: Veselin Masleša (bibl. Logos), 1974. (pogl. “Kulturna industrija: Prosvjetiteljstvo kao masovna obmana”)
  • Martin Heidegger, Doba slike svijeta, Zagreb: Biblioteka razloga, 1969
  • Guy Debord, Društvo spektakla i komentari društvu spektakla, Zagreb: Arkzin, 1999.

B) Dodatni izvori, pomoćna sekundarna i orijentaciona literatura (izbor):

  • “Mediologija” (tematski blok), ur. N. Čačinovič, u: Treći program hrvatskog radija, br. 51/52, 1997.
  • “Totalitarizam medija?” (tematski blok), u: Europski glasnik, br. 10, Zagreb, 2005. (dio tekstova zastupljen u radnim materijalima)
  • Marshal McLuhan, The Gutenberg galaxy. Making of typografic man, Toronto; University of Toronto Press, 2000. (v. Gutenbergova galaksija, Beograd, 1973.)
  • Michael Gurewitch et al. (eds.), Culture, Society and the Media, London-New York: Routledge, 1992 (repr. 1998)
  • Peter Lunenfeld (ed.), The Digital Dialectic. New Essays on New Media, Cambridge (MA), London: MIT Press, 2000.
  • Irving Singer, Reality Transformed. Film as Meanig and Technique, Cambridge (MA), London: MIT Press, 1998.
  • Simon During (ed.), The Cultural Studies Reader (2nd ed.), London-New York: Routledge, 1993. (osob. Part Eleven: Media and Public Spheres)
  • Thomas A. Szlezak, Čitati Platona i dva eseja o jedinstvu Platonove filozofije, Zagreb: Jesenski i Turk, 2000.
  • Giovanni Cerri, Platone sociologo della comunicazione, Milano: Mondadori, 1991.
  • James J. O’Donnell, Avatars of the Word. From Papyrus to Cyberspace, Cambridge (MA)-London: Harvard UP, 1998.
  • Umberto Eco, “Od interneta do Gutenberga”, URL: http://boo.mi2.hr/~ognjen/tekst/eco96.html
  • Slavoj Žižek (intervju s G. Lovinkom), “Reflections of Media and Politic and Cinema” (dostupno na http://www.lacan.com/zizek-reflections.htm)
  • —, “The Thing from the Inner Space” (URL: http://www.artmargins.com/content/feature/zizek1.html)
  • Borislav Mikulić, “Glasovi iz kante. McLuhan, digitalni apsolut i problem regresivnog napretka”, časopisno izdanje u: Filozofija i društvo 3, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju, 2005; također u: Media Pulp. Medij kao ideološki aparat vremena, web-zbirka URL: http://deenes.ffzg.hr/~bmikulic/Mediapulp/
  • Stan Robert, Film Theory: An Introduction, London-New York: Blackwell, 2000. (osob. pogl. “Just in time: The impact of Deleuze”)
  • Noel Carroll, A philosophy of mass art, Oxford: Clarendon Press, 1998
  • Nadežda Čačinovič, Doba slike u teoriji mediologije, Zagreb: Jesenski i Turk, 2001.
  • Nenad Miščević, Bijeli šum: Studije iz filozofije jezika, Rijeka, 1978.
  • Milan Pelc, Pismo-knjiga-slika. Uvod u povijest informacijske kulture, Zagreb: Golden Marketing 2002.
  • Mathew Flisfeder & Louis-Paul Willis (ed.), Žižek and Media Studies, New York: Palgrave MacMillan, 2014.

C) Filmske reference (igrani i dokumentarni filmovi, izbor):

  • François Truffaut, “La nuit americaine” (“Američka noć”), 1973. (vhs, dvd)
  • Woody Allen, “The Purple Rose of Cairo” (“Purpurna ruža Kaira”), 1985. (dvd)
  • Michael Haneke, “Caché”, 2005. (dvd)
  • Christopher Nolan, “Memento”, 2000. (vhs, dvd)
  • Sophie Fiennes, “The Pervert’s Guide to Cinema”, presented by philosopher and psychoanalyst S. Žižek 2006 (dvd)
  • Ben Wright, Slavoj Žižek: The Reality of the Virtual, 2004 (dvd)
  • Astra Taylor, “Žižek!”, 2005 (dvd)
  • Jacques Lacan. Télévision: Psychanalyse I et II (prir. Jacques-Alain Miller, režija Benoît Jacquot, 1973), Seuil: Vision, 1990. (vhs)
  • L’abécédaire de Gilles Deleuze (avec Claire Parnet; produkcija i režija Pierre-André Boutang), éditions Montparnasse, 2004 (dvd)

D. Priručnici

  • Winfried Nöth, Priručnik semiotike, Zagreb: Ceres 2004
  • Ante Peterlić (gl. ur.), Filmska enciklopedija, 2 sv., Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod “Miroslav Krleža”, 1986-1990.
  • Internet Movie Database: http://en.wikipedia.org/wiki/Internet_Movie_Database