logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Uvod u filozofiju 2016./17.

Naziv predmeta: Uvod u filozofiju
Naziv kolegija: Uvod u filozofiju I
Nositelji predmeta: izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin, doc. dr. sc. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
Izvoditelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, Luka Perušić, mag. phil.
Trajanje kolegija: 1 (zimski) semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Jezik izvođenja nastave: hrvatski
Status kolegija: obvezni
Oblik nastave: predavanje
Nastavne metode: predavanja, dijalog, multimedijalna interakcija i participativne metode rada

Opis kolegija: Temeljem izloženog opisa sadržaja susreta predviđenih nastavnim planom, kolegijem »Uvod u filozofiju I« želi se studentima približiti potpuni kontekst nastanka, razvoja i aktualnosti filozofije kao znanstveno-kulturne djelatnosti, približiti i nazrijeti smisao filozofiranja i promotriti ulogu filozofa i filozofije u društvu, ponuditi orijentaciju u konstituiranju mladog filozofa ili filozofski nadahnutog istraživača i postaviti temelje za pravilan ulazak u filozofiranje o fenomenima i daljnju specijalizaciju.
Uloga kolegija: Kolegij služi kao uvođenje u filozofiju, kao uvod u studiranje filozofije kao smjera u području visokog obrazovanja, kao uvod u filozofsko studiranje i kao priprema za praktični filozofski angažman. Utoliko mu je cilj predstaviti studentima filozofije jasan profil filozofije kao aktualne cjeline i dati temelje za snalaženje u posebno orijentiranim kolegijima čiji sadržaji kapacitetima posebnih znanja premašuju kriterije uvođenja, dok će studentima drugih smjerova ukazati na relevantnost filozofskog pristupa stvarima i ponuditi načine integriranja filozofskog mišljenja i metode u druga znanstvena područja.
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, nastavne pripreme
Način provjere znanja: zajednički i individualni razgovori o problematici kolegija
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija

Sadržaj susreta:

  1. Uvod u Uvod u filozofiju
  1. Nastajanje filozofije: što znači »voljeti mudrost«, kako je došlo do nastanka onoga što se naziva »filozofskim mišljenjem«, zašto se o filozofiji govorilo kao o »svjetlosti« i kakvom je to razvoju društva filozofija utabala put – ako je uopće?
  1. Nestajanje filozofije: na koje se sve načine razumije što je filozofija, zašto postoji mnogostrukost shvaćanja filozofije i nesklad u razumijevanju onog što bismo kao filozofi trebali biti, postoji li »prava filozofija« i »lažna filozofija«, »ne-filozofija« i »ne-još-filozofija«, ugrožava li mnogostrukost pravo na postojanje filozofije ili postoji zajednička bit djelovanja, kako mnogostrukost doživljaja filozofskog utječe na poimanje i djelovanje društvene stvarnosti, što stoji iza suvremeno naznačene podjele na »analitičku filozofiju« i »kontinentalnu filozofiju« i kako se to odražava na njenu društvenu okolinu?
  1. Ili znanost ili – ništa: što je uopće »(suvremena) znanost«, što znači označiti nešto kao »pseudoznanost«, u kakvom su odnosu znanost i filozofija, zbog čega je stvorena razlika između »teorije« i »prakse« te kako je filozofija stavljena u žarište sukoba, što su nove forme »multidisciplinarnosti«, »interdisciplinarnosti« i »transdisciplinarnosti«, kamo filozofija pripada u suvremenom znanstvenom sustavu, kakav je taj sustav, zašto postoji ideja o filozofiji kao »modulu znanja« i što spram sutrašnjice društvenog obrazovanja filozofija uzima za svoj zadatak?
  1. Filozofija, logika božanskog i omasovljena vjerovanja: zašto postoji bliska povijesna i tematska povezanost filozofije i teologije, dijele li one isti predmet interesa, zbog čega mnoge društvene institucije sabiru teologiju i filozofiju pod jedno, kakav odnos filozofije i teologije postoji danas i s obzirom na što se obje djelatnosti su-postavljaju u suvremenom društvu obilježenom sukobljenim religijskim predznacima?
  1. Umjetnost filozofije i filozofiranje umjetnošću: odakle ideja o filozofiji kao »umjetnosti lijepih riječi« i kada je to postalo pogrdnom oznakom u namjeri da se filozofiju tretira kao »beletristiku«, zbog čega se pjesnike i filozofe toliko često veže jedne za druge, zašto mnogi filozofi snivaju o postajanju pjesnicima dok pjesnici teže pronalasku filozofskog duha, smije li se filozofija služiti umjetnošću i ruši li na taj način temelje znanstvene spoznaje, kako poiesis svoje mjesto nalazi u odnosu teorije i prakse?
  1. Razgraničavanje filozofije: zašto postoje discipline u filozofiji i spram čega se utvrđuju, koje su osnovne discipline filozofije i u kakvom su odnosu s područjima, postoji li hijerarhija disciplina i smije li se toj hijerarhiji pridavati važnost, kako se discipline u filozofiji isprepliću i čemu se na taj način teži, kako razlikovati predmet pitanja od discipline, disciplinu od filozofa, filozofa od filozofije, a filozofiju od predmeta, čemu služe povijesne podjele filozofije, može li se govoriti o epohama i jesu li one vezane uz što izvan filozofije?
  1. Razumije li tigar svoje navlastito Ne-Ja: koja je razlika između fenomena, ideje i pojma, zašto će filozofija jednom biti »analiza ideja«, drugi put »konceptualni inženjering«, a treći put »istraživanje fenomena«, bavi li se filozofija predodžbama o pojavama ili o samim pojavama, zašto je tzv. »metafizika« znanstveni problem, zašto neki filozofi osporavaju čitave grane, a drugi povlače granice između dokazive i nedokazive filozofije, odnosi li se njena terminologija na nju samu ili na stvarnost – bavi li se uopće filozofija stvarnošću?
  1. Istina = Kritika: što je to što svi zovemo, a različito shvaćamo kao »istina«, kako odnos filozofije i istine zadobiva smisao kroz »kritiku« i »znanje« te što su ti fenomeni uopće, zašto se povijesno prenosi ideja o filozofiji kao bitnoj istini i filozofiranju kao istinskom bivstvovanju – koliko je to retorika ispraznog govorkanja, ali koliko određuje čovječanstvo?
  1. Problem metode i metoda problema: što je »problem«, što je »metoda«, može li postojati jedinstvena metoda filozofskog mišljenja problema i kako razumijevati unutarnju različitost pristupa k problemu, je li smisao filozofije otkrivanje ili rješavanje problema, u kakvom su odnosu dedukcija i indukcija, postoje li važni i nevažni problemi, više i manje važne filozofije, zašto i kako odabiremo probleme, kako primijetiti i nositi se s podložnošću vlastitom karakteru, svjetonazorstvu i okolini koja nas okružuje, smije li filozofsko djelovanje biti osobno, oslanjati se na životno iskustvo i zahtijevati priznanje na takvim temeljima?
  1. Istraživanje koje nas mori, izvori znanja koje tražimo i autori koje zazivamo: što je »autor«, kako osvještavati koje je stvari potrebno uzimati u obzir prilikom filozofskog mišljenja, tijekom provođenja i pisanja filozofskih istraživanja, kakvu ulogu imaju autori, odabir autora i pozivanje na autore, kako izbjeći podilaženje zaključcima i navođenje na pretpostavljene odgovore, kakav je smisao u bavljenju drugim autorima i čemu povijest filozofije, koliko od ovih problema filozofija dijeli s drugim znanostima, koliko se filozofija u suvremenosti mora oslanjati na društvene znanosti, poput sociologije i psihologije, na prirodne znanosti, poput biologije i fizike, i na ne-znanstvene perspektive poput misaonih tradicija, umjetničkih djela i njihovih interpretacija i iskustva bjelodane svakodnevnice?
  1. Hipoteza, argument, zaključak protiv stila filozofskog obrazlaganja: u kakvom su odnosu ovi fenomeni, kada se koriste te čemu uopće služe, kakvi tipovi filozofskih istraživanja postoje i imaju li svi jednak cilj, smisao i svrhu, u kojoj mjeri metodologije »znanstvenog rada« jesu kompatibilne s »filozofskim istraživanjem«, što i kako iz filozofskog teksta iščitavati te kroz filozofiju iz ne-filozofskog otkrivati?
  1. Odgovornost filozofa: jesam li već filozof ili se time postaje, ako se hoću zvati filozofom je li to određeno mojom znanstvenom titulom ili načinom života, što ja imam od filozofiranja i filozofskog istraživanja, kome to ostavljam i tko moje riječi uzima za vodilju, utječe li filozof i njegovo filozofiranje na okolinu, na druge ljude, na društvo i državu, činim li ja ono što mene raduje, ma kako svijet skončao, ili moram to činiti u ime svijeta, je li sve to pitanje uloge u zajednici živih bića ili sam ja taj jedini i sve mi pripada?
  1. Filozofija i život: biti filozofom danas – od žudnje za spoznajom do pisanja projektnih prijedloga – i natrag k mogućnosti zdravog društva.
  1. Završni razgovor i priprema za ljetne susrete

Literatura za nastavne potrebe (izbor fragmenata):

  • Adorno,  Theodor W. (1986): Filozofska terminologija. Sarajevo: Svetlost.
  • Berčić, Boran (2012): Filozofija. Svezak I. Svezak II. Zagreb: Ibis grafika.
  • Berdjaev, Nikolaj A. (2005): Samospoznaja: filozofska autobiografija. Zagreb: Demetra.
  • Blackburn, Simon (2002): Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju. Zagreb: AGM.
  • Bošnjak, Branko (1977): Sistematika filozofije. Zagreb: Naprijed.
  • Brkić, Josip (ur., 1978): Čemu još filozofija?. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO.
  • Descartes, René (1951): Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska.
  • Despot, Branko (1988): Uvod u filozofiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
  • Diels, Hermann; Kranz, Walther (ur., 1983): Predsokratovci. Fragmenti I–II. Zagreb: Naprijed.
  • Eco, Umberto (2000): Kako se piše diplomski rad. Beograd: Narodna knjiga i Alfa.
  • Fichte, Johann G. (1956): »Određenje čovjeka«, u: Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura.
  • Filipović, Vladimir (ur., 1989): Filozofijski rječnik. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Fink, Eugen (1998): Uvod u filozofiju. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Foucault, Michel (2015): Hrabrost istine. Zagreb: Sandorf i Mizantrop.
  • Gerhardt, Volker (2003): Samoodređenje. Principi individualnosti. Zagreb: Demetra.
  • Jaspers, Karl (1997): Duhovna situacija vremena. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Kant, Immanuel; Schelling, Friedrich W. J.; Nietzsche, Friedrich (1991): Ideja univerziteta. Zagreb: Globus.
  • Kunzmann, Peter; Burkard, Franz-Peter (2001): Atlas filozofije. Zagreb: Golden Marketing.
  • Nietzsche, Friedrich (2001): Filozofija u tragičkom dobu Grka. Zagreb: Jesenski i Turk.
  • Oraić Tolić, Dubravka (2011): Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Ortega y Gasset, José (2004): Što je filozofija?. Zagreb: Demetra.
  • Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
  • Tillich, Paul (1988): Hrabrost bivstovanja. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.