logo

Odsjek za filozofiju

Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

 Odsjek

 Nastava

 Studij

 Radovi odsjeka

 Arhiv obavijesti




Uvod u filozofiju I (2017./18.)

Naziv predmeta: Uvod u filozofiju
Naziv kolegija: Uvod u filozofiju I
Nositelji predmeta: izv. prof. dr. sc. Igor Mikecin, doc. dr. sc. Marko Tokić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić
Izvoditelji kolegija: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić, Luka Perušić, mag. phil.
Trajanje kolegija: 1 (zimski) semestar, 2 sata tjedno
ECTS bodovi: 3 ECTS boda
Jezik izvođenja nastave: hrvatski
Status kolegija: obvezni
Oblik nastave: predavanje
Nastavne metode: predavanja, dijalog, multimedijalna interakcija i participativne metode rada

Opis kolegija: Temeljem izloženog opisa sadržaja susreta predviđenih nastavnim planom, kolegijem »Uvod u filozofiju I« želi se studentima približiti potpuni kontekst nastanka, razvoja i aktualnosti filozofije kao znanstveno-kulturne djelatnosti, približiti i nazrijeti smisao filozofiranja i promotriti ulogu filozofa i filozofije u društvu, ponuditi orijentaciju u konstituiranju mladog filozofa ili filozofski nadahnutog istraživača i postaviti temelje za pravilan ulazak u filozofiranje o fenomenima i daljnju specijalizaciju.

Uloga kolegija: Kolegij služi kao uvođenje u filozofiju, kao uvod u studiranje filozofije kao smjera u području visokog obrazovanja, kao uvod u filozofsko studiranje i kao priprema za praktični filozofski angažman. Utoliko mu je cilj predstaviti studentima filozofije jasan profil filozofije kao aktualne cjeline i dati temelje za snalaženje u posebno orijentiranim kolegijima čiji sadržaji kapacitetima posebnih znanja premašuju kriterije uvođenja, dok će studentima drugih smjerova ukazati na relevantnost filozofskog pristupa stvarima i ponuditi načine integriranja filozofskog mišljenja i metode u druga znanstvena područja.

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, nastavne pripreme

Način provjere znanja: zajednički i individualni razgovori o problematici kolegija
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe nastave: evaluacija studentskog angažmana tijekom izvedbe nastave, studentska evaluacija

 

Sadržaj susreta:

1. Otvaranje

2. Postajanje filozofije: kako je došlo do nastanka onoga što se naziva »filozofiranjem« i kakvu je važnost filozofiranje zauzelo u osvjetljavanju puta čovječanstva.

3. Opstojanje filozofije: na koje se sve načine razumije što je filozofija; zašto postoji mnogostrukost shvaćanja filozofije i nesklad u razumijevanju onog što bismo kao filozofi trebali biti; postoji li »prava filozofija« i »lažna filozofija«, »ne-filozofija« i »ne-još-filozofija«; ugrožava li mnogostrukost pravo na postojanje filozofije ili postoji zajednička bit djelovanja; kako mnogostrukost doživljaja filozofijskog utječe na poimanje i djelovanje društvenog pogona.

4. Ili znanost ili – ništa I: što je uopće »(suvremena) znanost«; u kakvom su odnosu znanost i filozofija; zbog čega je stvorena razlika između »teorije« i »prakse« te kako je filozofija stavljena u žarište sukoba.

5. Ili znanost ili – ništa II: o »pseudoznanosti«.

6. Ili znanost ili – ništa III: što su nove forme »multidisciplinarnosti«, »interdisciplinarnosti« i »transdisciplinarnosti«; kamo filozofija pripada u suvremenom znanstvenom sustavu i kakav je taj sustav; što spram sutrašnjice društvenog obrazovanja filozofija uzima za svoj zadatak?

7. Filozofija, logija božanskog i omasovljena vjerovanja I: zašto postoji bliska povijesna i tematska povezanost filozofije i teologije; dijele li one isti predmet interesa; zbog čega mnoge društvene institucije sabiru teologiju i filozofiju pod jedno i je li to opravdano; kakav odnos filozofije i teologije postoji danas i s obzirom na što se obje djelatnosti su-postavljaju u suvremenom društvu obilježenom sukobljenim religijskim predznacima?

8. Filozofija, logija božanskog i omasovljena vjerovanja II: odnos vjere, vjerovanja i znanja; teološka i filozofijska mnoštvenost razumijevanja cjeline, njene mogućnosti, njenih vrhovnih principa i dubinske bićevnosti.

9. Filozofija, logija božanskog i omasovljena vjerovanja III: Ideje i sustavi pod idejama: o pitanjima »tuđe« i »moje« stvari.

10. Umjetnost filozofije i filozofiranje umjetnošću I:što je uopće umjetnost, da bi se na prvom mjestu smjelo govoriti o odnosu filozofije i umjetnosti; odakle ideja o filozofiji kao »umjetnosti lijepih riječi«, odakle ideja da filozofija ima ikakve veze s umjetnošću.

11. Umjetnost filozofije i filozofiranje umjetnošću II:Zbog čega se pjesnike i filozofe toliko često veže jedne za druge; zašto mnogi filozofi snivaju o postajanju pjesnicima dok pjesnici teže pronalasku filozofskog duha; smije li se filozofija služiti umjetnošću i ruši li na taj način temelje znanstvene spoznaje; kako poetika svoje mjesto nalazi u odnosu teorije i prakse.

12. Umjetnost filozofije i filozofiranje umjetnošću III: umjetnička djela i filozofiranje.

13. Razgraničavanje filozofije prema sebi samoj I: zašto postoje discipline u filozofiji i spram čega se utvrđuju; koje su osnovne discipline filozofije i u kakvom su odnosu s područjima; postoji li hijerarhija disciplina i smije li se toj hijerarhiji pridavati važnost; kako se discipline u filozofiji isprepliću i čemu se na taj način teži.

14. Razgraničavanje filozofije prema sebi samoj II: kako razlikovati predmet pitanja od discipline, disciplinu od filozofa, filozofa od filozofije, a filozofiju od predmeta filozofiranja; čemu služe povijesne podjele filozofije; može li se govoriti o epohama i jesu li one vezane uz što izvan filozofije.

15. Završni razgovor i priprema za ljetne susrete

 

Literatura za nastavne potrebe (izbor fragmenata):

  • Adorno,  Theodor W. (1986): Filozofska terminologija. Sarajevo: Svetlost.
  • Berčić, Boran (2012): Filozofija. Svezak I. Svezak II. Zagreb: Ibis grafika.
  • Berdjaev, Nikolaj A. (2005): Samospoznaja: filozofska autobiografija. Zagreb: Demetra.
  • Blackburn, Simon (2002): Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju. Zagreb: AGM.
  • Bošnjak, Branko (1977): Sistematika filozofije. Zagreb: Naprijed.
  • Brkić, Josip (ur., 1978): Čemu još filozofija?. Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO.
  • Descartes, René (1951): Rasprava o metodi, Zagreb: Matica hrvatska.
  • Despot, Branko (1988): Uvod u filozofiju. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
  • Diels, Hermann; Kranz, Walther (ur., 1983): Predsokratovci. Fragmenti I–II. Zagreb: Naprijed.
  • Eco, Umberto (2000): Kako se piše diplomski rad. Beograd: Narodna knjiga i Alfa.
  • Fichte, Johann G. (1956): »Određenje čovjeka«, u: Odabrane filozofske rasprave. Zagreb: Kultura.
  • Filipović, Vladimir (ur., 1989): Filozofijski rječnik. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Fink, Eugen (1998): Uvod u filozofiju. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Foucault, Michel (2015): Hrabrost istine. Zagreb: Sandorf i Mizantrop.
  • Gerhardt, Volker (2003): Samoodređenje. Principi individualnosti. Zagreb: Demetra.
  • Jaspers, Karl (1997): Duhovna situacija vremena. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Kant, Immanuel; Schelling, Friedrich W. J.; Nietzsche, Friedrich (1991): Ideja univerziteta. Zagreb: Globus.
  • Kunzmann, Peter; Burkard, Franz-Peter (2001): Atlas filozofije. Zagreb: Golden Marketing.
  • Nietzsche, Friedrich (2001): Filozofija u tragičkom dobu Grka. Zagreb: Jesenski i Turk.
  • Oraić Tolić, Dubravka (2011): Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Ortega y Gasset, José (2004): Što je filozofija?. Zagreb: Demetra.
  • Platon (2009): Država. Zagreb: Naklada Jurčić.
  • Tillich, Paul (1988): Hrabrost bivstovanja. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.