Povijest i razvoj Odsjeka za fonetiku

Službeni, institucionalizirani početak zagrebačke fonetike na Filozofskom fakultetu zbio se 1954. godine.

Tada je na poticaj akademika Petra Guberine, osnovan Institut za fonetiku. 1961. godine Institut je preimenovan u Zavod za fonetiku. Znanstveni rad na području fonetike bio je od samih početaka eksperimentalan; naglasak na eksperimentalnom radu bio je vidljiv i u imenu Eksperimentalne sekcije, koju je za potrebe fonetskih istraživanja kao preteču Instituta i Odsjeka za fonetiku osnovao dr. Petar Guberina 1953. godine u okviru Razreda za filologiju JAZU. Druga značajka zagrebačke fonetike bila je interdisciplinarnost, jer je već ranih 50-tih godina bilo jasno da se moderna fonetika može razvijati samo u suradnji sa stručnjacima iz drugih područja znanosti: lingvistike, medicine, posebice otorinolaringologije, te akustike i fizike. U akademskoj godini 1961./62. započeo je s radom poslijediplomski studij fonetike; prvi magistri fonetike promovirani su 1964. godine. Prva doktorska disertacija iz područja fonetike branjena je na Filozofskom fakultetu 1962., a 1963. osnovana je Katedra za fonetiku u okviru Odsjeka za opću lingvistiku. Prva generacija studenata na dodiplomski studij fonetike upisala se u akademskoj godini 1965./66. i 1968. osnovan je Odsjek za teorijsku i primijenjenu fonetiku (kasnije Odsjek za fonetiku) sa tri katedre: Katedra za teorijsku fonetiku, Katedra za primijenjenu fonetiku i Katedra za estetsku fonetiku i ortoepiju hrvatskoga književnog jezika.

Cjeloviti studij fonetike na Odsjeku za fonetiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je 1964. godine po uzoru na slične studije koji su postojali u Europi i svijetu i od tada se neprekinuto izvodi. Programi preddiplomskog i diplomskog studija fonetike prema Bolonjskom sustavu objavljeni su 2005., a koncipirani su dvopredmetno. Preddiplomski studij fonetike traje šest semestara. Četverosemestralni Diplomski studij fonetike nastavlja se na preddiplomski, a organiziran je u smjerove: Govorništvo, Rehabilitacija slušanja i govora te Znanstveno usmjerenje fonetike. Uz predavanja, seminare i vježbe studenti imaju i praksu u ustanovama vezanim uz smjerove. Uvedene su i obavezne hospitacije na smjerovima Govorništvo (na HTV-u i u gimnazijama) i Rehabilitacija slušanja i govora (u poliklinici SUVAG i u drugim ustanovama povezanim s rehabilitacijom slušanja i govora). Svrha je uvođenja novih metodičkih predmeta osposobljavanje fonetičara za potrebe tržišta rada, primjerice na govoru u elektroničkim medijima, na predmetima vezanim uz govorništvo u srednjim školama, te za rad na dijagnostici i rehabilitaciji atipičnoga slušanja i govora. Na Znanstvenom usmjerenju fonetike uvedeni su kolegiji koji studente osposobljavaju za laboratorijska fiziološka istraživanja, koja se ne provode ni na kojoj drugoj instituciji u Hrvatskoj. Nadalje, na istom je smjeru pokrenut kolegij koji studente osposobljava za govornu sintezu, koja se smatra najboljim pokazateljem trenutačnog znanja o govoru i predstavlja najekonomičniju platformu za daljnja istraživanja. Organizacija studija u smjerovima omogućuje razvoj prilagođen društvenim potrebama uz visoku razinu školovanja studenata.