Retorički je govor najstariji i još uvijek optimalan medij komuniciranja, u
užem smislu - javnog komuniciranja, pa ga to čini posebno zanimljivim, čak
obveznim predmetom istraživanja. Retorika je jedna od najstarijih teorija
govora te je, uz filozofiju najrazrađeniji obrazovni sustav u europskoj
kulturnoj povijesti.
Predlažemo nekoliko tematskih podskupina:
- Povijesne teme
- predtehničko govorništvo, antički temelji, retorika i filozofija,
kršćanska retorika, novovjekovna retorika, retoričke renesanse, moderna
retorika...
- Teorijska retorika
- govorničke forme i sadržaji; ciljevi i sredstva; racionalnost i
emocionalnost; topika, argumentacija, kompozicija i figuriranje; govor u
elektroničkim medijima...; govor s aspekata retorici bliskih disciplina, kao
što su: suvremena znanost o govoru, fonetika, lingvistika, semiologija,
komunikologija, hermeneutika, teorija književnosti, stilistika, psihologija,
sociologija, estetika, etika, logika, pravo...
- Istraživanja suvremene govorničke djelatnosti
- metodika retoričke analize; suvremeno govorništvo (političko, sudsko,
prigodno, poslovno, duhovno, školsko, oglašivačko...)
- Govorničko obrazovanje
- stara i nova govornička pedagogija, metodika govorničkog obrazovanja,
metodika pripremanja govora, ideal i stanje govorne kulture, retorika u
našem školskom sustavu...
Ovaj je tematski blok pozitivno određen samo time što predmet treba biti
govor (s bilo kojeg od mnogih aspekata), a negativno samo time da se
predmetom i pristupom ne svrsta u glavni tematski blok. Da podsjetimo na
samo neke od brojnih tematskih područja: semantika jezičnih i nejezičnih
govornih znakova, sociofonetika i jezična politika (ortoepija),
neurofonetski, psihofonetski, fiziološki i akustički aspekti govorenja i
slušanja, upotreba računala u istraživanju govora, usvajanje govora,
poremećaji i rehabilitacija govorenja i slušanja, književno-umjetnički govor
itd.