Odsjek za germanistiku Filozofski fakultet SveuŔiliÜte u Zagrebu
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Povijest Odsjeka za germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Ispis

Stjepan Trop┼í i po─Źeci

Premda nastava njema─Źkoga jezika na hrvatskim visokim u─Źili┼ítima ima ne┼íto du┼żu tradiciju (lektorat za njema─Źki jezik na Filozofskom fakultetu zapo─Źinje s radom ve─ç 1876., dvije godine nakon utemeljenja Sveu─Źili┼íta u Zagrebu), po─Źetak znanstvenog studija germanistike se┼że u 1895., godinu osnutka Katedre za njema─Źki jezik. Nastava je, me─Ĺutim, zapo─Źela tek u sije─Źnju sljede─çe, 1896. godine, a odjelom (institutom), odnosno - kako je desetlje─çima glasilo njezino slu┼żbeno ime - Seminarom za njema─Źku filologiju, zagreba─Źka je germanistika postala 1904. godine. U izobrazbi nastavnika zagreba─Źka je germanistika formalno izjedna─Źena s onima na njema─Źkim sveu─Źili┼ítima Monarhije ve─ç 1897, kada je slu┼ía─Źima omogu─çen pristup tzv. nastavni─Źkom ispitu (Lehramtspr├╝fung).

Sredi┼ínja li─Źnost u vremenu utemeljenja zagreba─Źke germanistike bio je Stjepan Trop┼í koji je godine 1902. progla┼íen redovnim profesorom i koji je vi┼íe od ─Źetrdeset godina vodio Odsjek i stekao velike zasluge u njegovu ┼íirenju i izgra­dnji. Od nastavnika u po─Źecima rada Seminara valja ista─çi i Gustava ┼áam┼íalovi─ça, autora poznatoga Njema─Źko-hrvatskoga rje─Źnika, kojega je prvo izdanje objavljeno 1916., iste godine u kojoj je ┼áam┼íalovi─ç po─Źeo raditi na Odsjeku, isprva kao lektor, a kasnije i kao predava─Ź novije njema─Źke knji┼żevnosti i jezika.

U skladu s historisti─Źkim tendencijama vremena u kojem je Odsjek utemeljen, u tada┼ínjoj se nastavi ve─çina pa┼żnje posve─çivala starijim jezi─Źnim i knji┼żevnim fenomenima, dok je u znanstvenim istra┼żivanjima kao uzor ponajprije slu┼żio tada dominantni pozitivizam, metoda na kojoj se temelji i Trop┼íova istra┼żi­va─Źka djelatnost. Njegove publikacije, dijelom objavljene i u uglednim inozemnim ─Źasopisima, uglavnom za temu imaju knji┼żevne i jezi─Źne utjecaje i veze, primjerice veze ju┼żnoslavenskih narodnih epova i pjesama s njema─Źkom knji┼żevno┼í─çu. U razdoblju od utemeljenja Katedre pa do Drugoga svjetskog rata pojavile su se me─Ĺutim i publikacije koje su nadilazile re─Źene komparatisti─Źko-pozitivisti─Źke me­tode i koje su se u mnogo ─Źemu mogle mjeriti s rezultatima vode─çih suvremenih germanista, te se spominju i u dana┼ínjim istra┼żivanjima. To se prije svega odnosi na studiju hrvatsko-austrijske germanistice (i knji┼żevnice) Ca­mille Lucerne o Goetheovoj Bajci (Das M├Ąrchen. Goethes Naturphilosophie als Kunstwerk, 1910), te na disertaciju Zdenka ┼ákreba o Grillparzerovim epigramima iz 1931. godine, objavljenu 1960. u dopunjenoj verziji.

 

Zdenko Škreb i preustroj

Upravo je ┼ákreb nakon Drugoga svjetskog rata zagreba─Źku germanistiku postavio na sasvim nove temelje, osuvremenio i doveo na znatno vi┼íu razinu. On je - uz potporu mla─Ĺih hrvatskih filologa - po­veo diskusije o metodolo┼íkim inovacijama u znanosti o knji┼żevnosti ┼íto su se zbile prethodnih desetlje─ça. Kao rezultat tih napora nastala je takozvana Zagreba─Źka stilisti─Źka ┼íkola, neformalno povezana skupina knji┼żevnih stru─Źnjaka, koja se razvila na temeljima recentnih knji┼żevnoteorijskih strujanja i svoj ponajbolji izra┼żaj na┼íla u ─Źasopisu Umjetnost rije─Źi, ─Źasopisu koji je utemeljio sâm ┼ákreb 1957. godine. Od ┼ákrebovih publikacija na njema─Źkom jeziku najpoznatija ─çe poslije biti monografija o dramskom stvarala┼ítvu Franza Grillparzera Grillparzer. Eine Einf├╝hrung in das dramatische Werk iz 1976.; u njegovim hrvatskim radovima sna┼żniji je naglasak na metodolo┼íkim aspektima: usp. Uvod u knji┼żevnost u vi┼íe izdanja, s prvim iz godine 1961., Knji┼żevnost i povi­jesni svijet, 1982. i dr.

1961. se dijeli do tada jedinstveni Odsjek za germanske jezike i knji┼żevnosti, te germanistika postaje samostalnom studijskom grupom. Tada se utemeljuju i katedre Odsjeka, i to Katedra za njema─Źku knji┼żevnost (prvi ┼íef Zdenko ┼ákreb), Katedra za njema─Źki jezik (prva ┼íefica Blanka Jaki─ç-Breyer) i Katedra za germansku filologiju koja me─Ĺutim ni do danas nije za┼żivjela. Od ┼ákrebovih suradnika, osim B. Jaki─ç-Breyer, iz toga ranijeg razdoblja, valja istaknuti Miru Gavrin, Ljerku Sekuli─ç i Viktora ┼Żmega─Źa.

 

Viktor ┼Żmega─Ź, Stanko ┼Żepi─ç i me─Ĺunarodna reputacija

Ve─ç ┼Żmega─Źev doktorski rad o ulozi glazbe u djelu Thomasa Manna (1959) izaziva zanimanje u inozemstvu, a radovi koji potom slijede - uz one ┼ákrebove - zagreba─Źkoj germanistici definitivno donose internacionalni re­nome. Od sedamdesetih godina sve se vi┼íe bavi knji┼żevnopovijesnim pita­njima i razra─Ĺuje projekt soci­jalnohistorijski utemeljenog prikaza njema─Źke knji┼żevnosti od 18. do 20. stolje─ça, projekt koji je pod njegovim vodstvom i u suradnji s vode─çim germanistima iz Njema─Źke, Austrije i ┼ávicarske ostvaren izme─Ĺu 1978. i 1984. godine. Trosve┼í─Źani niz Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart spada i danas me─Ĺu najpoznatije i najprodavanije njema─Źke knji┼żevne povijesti uop─çe. Devedesetih godina ┼Żmega─Ź zatim, me─Ĺu ostalim, objavljuje i opse┼żnu monografiju o poetici europskog romana (Der europ├Ąische Roman, 1990), u suradnji s Dieterom Borchmeyerom pojmovnik Moderne Literatur in Grundbegriffen (prvo izdanje 1987.) te niz zapa┼żenih studija na hrvatskom jeziku, npr. Knji┼żevno stvarala┼ítvo i povijest dru┼ítva, 1976., i Duh impresionizma i secesije, 1993. Me─Ĺu vrhunce opusa danas professora emeritusa Viktora ┼Żmega─Źa ubrajamo i naslov Od Bacha do Bauhausa iz 2006. iza kojeg se skriva eruditski prikazana povijest njema─Źke kulture.

Poslije umirovljenja Blanke Breyer-Jaki─ç na ─Źelo Katedre za njema─Źki jezik dolazi krajem ┼íezdesetih, na razdoblje od nekoliko godina, Emilija Gruba─Źi─ç od koje ─çe vodstvo Katedre preuzeti Stanko ┼Żepi─ç koji je na Odsjeku radio kao asistent jo┼í od 1963. godine. ┼Żepi─çeva disertacija, Morphologie und Semantik der deutschen Nominalkomposita (1967) ukazuje ve─ç na jedno od njegovih kasnijih podru─Źja znanstvenog rada, na tvorbu rije─Źi. Toj i jo┼í nekim jezikoslovnim granama pristupa ┼Żepi─ç u svojim kasnijim studijama i s kontrastivnog stajali┼íta, uspore─Ĺuju─çi tvorbu raznih vrsta rije─Źi ili fonolo┼íke sustave u hrvatskom i njema─Źkom jeziku. Bavljenje fenomenima starog jezika, svojim drugim velikim interesnim podru─Źjem istra┼żivanja, ┼Żepi─ç je pak sa┼żeo u knjizi Historische Grammatik des Deutschen (1980).

 

Zagreba─Źka germanistika na kraju 20. stolje─ça

Od sedamdesetih godina na odsjeku lingvisti─Źke kolegije predaju i Mirko Gojmerac, ─Źije ─çe te┼żi┼íte interesa biti teorija prevo─Ĺenja, i Zrinjka Glovacki-Bernardi, koja ─çe se zna─Źajno posvetiti istra┼żivanju tema i problema iz podru─Źja suvremenoga njema─Źkog jezika. Devedesetih godina u nastavu lingvisti─Źkih kolegija na Katedri za njema─Źki jezik uklju─Źuju se kao asistenti i Velimir Pi┼íkorec i Sla─Ĺan Turkovi─ç. Na Katedri za njema─Źku knji┼żevnost na prijelomu tisu─çlje─ça isti─Źe se Marijan Bobinac, stru─Źnjak za pu─Źki komad 19. i 20. stolje─ça te niz komparatisti─Źkih pitanja. Uz njega, u nastavi sudjeluju i Ivo Runti─ç i Dragutin Horvat, dok mla─Ĺe nara┼ítaje u znanstveno-nastavnim zvanjima zastupaju Svjetlan Lacko Viduli─ç i Milka Car Priji─ç.

Na germanistici, napose u pripremnom dijelu, od velike je va┼żnosti nastava ┼żivog jezika. Problematiku iz podru─Źja didaktike i metodike nastave njema─Źkog jezika ve─ç dugi niz godina znanstveno i u studijskim kolegijima obra─Ĺuje Maja H├Ąusler. Nastavni─Źka stru─Źnost svr┼íenih studentica i studenata germanistike temelji se i na prakti─Źnim vje┼żbama u osnovnim i srednjim ┼íkolama pod njenim mentorstvom. Velike zasluge u prijenosu jezi─Źne kompetencije na studente pripadaju pritom i brojnim lektoricama i lektorima, posebno onima koji su na Odsjeku za germanistiku djelovali od kraja Drugoga svjetskog rata do danas: De┼íi Dev─Źi─ç, Rolandu Knopfmacheru, Zlatku Muhvi─çu, Mariji Uroi─ç, Kseniji Petrovi─ç, Nadi Filipovi─ç, Gertrudi Postl-Bo┼żi─ç, Tamari Mar─Źeti─ç, Christini Reiser-Dumbovi─ç, Jasenki Kljai─ç, Nini Sokol, Mariji L├╝tze-Miculini─ç, Mariji Crni─ç, Vesni Ivan─Źevi─ç, Sonji Strme─Źki Markovi─ç, Inji Skender Libhard, Snje┼żani Rodek i Antoneli Konjevod. Mnoge od njih i danas jo┼í djeluju kao vrsne prevoditeljice, lektorice ili vi┼íe lektorice.

Trenutno Odsjek za germanistiku na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu broji vi┼íe od pola tisu─çe studentica i studenata te preko trideset zaposlenih u znanosti i/ili nastavi. U duhu Bolonjske deklaracije, institut s uspjehom provodi restrukturiranje studijske ponude i uvo─Ĺenje novih nastavnih programa koji odgovaraju suvremenim tendencijama u znanosti. Tako─Ĺer, ve─ç du┼że od desetlje─ça zagreba─Źka germanistika vodi i vlastiti znanstveni ─Źasopis, istra┼żuje u nekoliko znanstvenih projekata MZO┼á-a i odr┼żava blisku suradnju s mnogobrojnim institutima u zemlji i inozemstvu (me─Ĺu ostalim, s onima iz Zadra, Osijeka, Rijeke, Ljubljane, Be─Źa, Mainza, K├Âlna, Berlina). Uz katedre s du┼żom tradicijom - Katedru za njema─Źki jezik i Katedru za njema─Źku knji┼żevnost - po─Źetkom 21. stolje─ça ustanovljene su i Katedra za didaktiku nastave njema─Źkog jezika i Katedra za znanost o prevo─Ĺenju njema─Źkog jezika te Katedra za nederlandistiku koja od akademske godine 2008./2009. u okviru Odsjeka za germanistiku uspje┼íno organizira samostalan studij nederlandistike. 

 

MB/ dopunio i prilagodio RP