Odsjek za germanistiku Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Znanstveni projekti Ispis

BILATERALNI ZNANSTVENI PROJEKTI

KNJIŽEVNOST I SJEĆANJE. TENDENCIJE U POVIJESNOJ KNJIŽEVNOSTI 20. STOLJEĆA

Sažetak: Germanistički odsjeci sveučilišta u Kölnu i Zagrebu pokreću bilateralni njemačko-hrvatski znanstveni projekt na temu "Književnost i sjećanje. Tendencije u povijesnoj književnosti 20. stoljeća". U središtu pažnje toga germanističkog, ujedno i komparatistički usmjerenog projekta su sljedeća tematska težišta: Polazište je u prvom redu problematika raznovrsne povezanosti nekih književnih vrsta sa stvarnošću, problematika koja se u ovom slučaju prije svega može ograničiti na aspekte strukturiranosti i uporabljivosti dijelova stvarnosti (građe) koji su - bez obzira na to radi li se o autobiografskom tekstu, o povijesnom romanu ili drami - na različite načine obilježeni kolektivnom predajom, nacionalnim i drugim mitovima, historiografijom, odnosno jezikom i pismom, dnevničkim štivom, dokumentima, povijesnom literaturom, leksikografskim djelima, razgovorima, ali i šutnjom, fotografijama itd. Specifični aspekti okvirne teme odnose se i na pojave kontinuiteta ili diskontinuiteta u stilskim fazama 20. stoljeća. S druge strane, kod istraživanja književnosti pamćenja, bi se moderno istraživanje sjećanja trebalo povezati s analizom pripovijedanja i diskusijom o medijima predstavljanja. Daljnji krug problema proizlazi iz pitanja kako se određene generičke razlike odražavaju na tematiziranje povijesti. Treba nadalje ispitati zašto se - za razliku od povijesnog romana i drame - skepsa prema narativnom suočavanju s prošlošću upisuje u prirodni proces sjećanja. Budući da se granica između prošlosti i suvremenih zbivanja u književnom postupanju s građom i motivima teško može precizno utvrditi, ne bi u izboru tema trebalo isključiti ni aspekte suvremene povijesti. Projekt se zasniva na metodološkim konceptima 'kulturnog sjećanja', 'kulturnog pamćenja' i modernog istraživanja sjećanja, konceptima koji omogućuju istraživanje fenomena sjećanja, pamćenja i zaborava u književnim i neknjiževnim tekstovima, diskursima i medijima. Pritom se polazi od toga da sjećanje i pamćenje imaju presudnu ulogu i u izgradnji i održanju individualnoga i društvenog, dakle i nacionalnog identiteta. 

 

SIMBOLIČNI PROSTORI I NJIHOVE GRANICE. KULTURNI ODNOSI IZMEĐU HRVATSKE I NJEMAČKOGA JEZIČNOG PROSTORA U SREDNJOEUROPSKOM KONTEKSTU

Sažetak: Projekt "Simbolični prostori i njihove granice. Kulturni odnosi između Hrvatske i njemačkoga jezičnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu" neposredno se nastavlja na znanstveni projekt MZOŠ "Pamćenje i identitet. Hrvatsko-njemački kulturni transfer" pod vodstvom prof. dr. Marijana Bobinca, a koji se opet u mnogo čemu nadovezuje na istraživanja provedena u okviru projekta "Hrvatsko-njemačke književne veze" (2000-2006). Bilateralna, hrvatsko-njemačka (u prvom redu austrijska) usmjerenost, koja i dalje ostaje u središtu interesa, proširuje se dimenzijom multilateralnosti: okolnost što je recepcija kulturnih fenomena s njemačkoga jezičnog prostora na sličan način tekla i u Hrvatskoj susjednim i srodnim zemljama doći će pritom znatno više do izražaja, a posebno snažnijim uključivanjem inozemnih suradnika, stručnjaka za pitanja kulturnog transfera na području bivše Habsburške Monarhije, odnosno Istočne i Jugoistočne Europe. 

 


ZNANSTVENI PROJEKTI - MZOŠ

INTERKULTURALNA KOMUNIKACIJA I PREVOĐENJE

Sažetak: Ovim znanstvenim projektom želi se istražiti kako i koji kulturni i povijesni sadržaji utječu na izbor jezičnih sredstava u procesu prevođenja. Težište rada na ovom projektu bit će na područjima medija politike i religije, odnosno na istraživanju prevođenja kao oblika interkulturne komunikacije. U procesu globalizacije prevođenje postaje zrcalom u koje se ogleda cjelokupna kultura, a osobito kulturni identitet i osobitosti nekog naroda. Stoga nije pretjerano tvrditi, da će identitet i samosvojnost hrvatskog jezika u europskom višejezičnom kontekstu, a osobito u institucijama Europske unije ovisiti o tome kako će uspješno hrvatski jezik korespondirati s ostalim europskim jezicima, prije svega na kulturološkoj i terminološkoj razini. Jedan od ciljeva projekta je izraditi glosar "teških" riječi i izraza koji su snažno kulturološki i povijesno obilježeni.

 

NJEMAČKI I HRVATSKI JEZIK U DODIRU - DIDAKTIČKI I PSIHOLINGVISTIČKI ASPEKTI

Sažetak: Svrha ovog projekta je unaprijediti nastavu njemačkog jezika u Hrvatskoj kako bi učenici do završetka školovanja stekli kompetenciju potrebnu za adekvatnu komunikaciju njemačkim jezikom u privatnom i profesionalnom životu. Polazimo od pretpostavke da efikasnije učenje stranih jezika omogućuje nastava koja se temelji na spoznajama relevantnih znanstvenih disciplina, te da je, s druge strane, nastava stranih jezika bitno određena faktorima okoline koji proizlaze iz školske politike u vezi s učenjem stranih jezika, zatim specifičnom pedagoškom tradicijom naše zemlje u području podučavanja njemačkog jezika, i, konačno, institucionalnim uvjetima. Ovim projektom želimo istražiti mogućnosti primjene suvremenih znanstvenih spoznaja, u prvom redu spoznaja stečenih istraživanjem stjecanja drugog i daljnjih jezika, zatim stečevina suvremenih lingvističkih disciplina te komunikacijskih i pedagogijskih znanosti, u nastavi njemačkog jezika u Hrvatskoj. Nastavljajući istraživanja i aktivnosti projekta "Podučavanje i učenje njemačkog jezika u Hrvatskoj" (2001-2005), ovim projektom želimo provesti analizu nastavnih metoda i sadržaja u nastavi njemačkog jezika s obzirom na njihovu usklađenost sa suvremenim trendovima u glotodidaktici, i na utemeljenost u bazičnim znanstvenim disciplinama te na uklapanje Hrvatske u europski obrazovni sustav, uz poštovanje specifičnih datosti u Hrvatskoj. Kao rezultate očekujemo sagledavanje specifičnosti podučavanja i učenja njemačkog jezika u Hrvatskoj. Te bismo spoznaje primijenili u sveučilišnim udžbenicima i priručnicima za studente nastavničkih usmjerenja germanistike, pri koncipiranju nastavnih materijala za učenje njemačkog jezika, te u koncipiranju kurikuluma za stručno obrazovanje studenata i pri usavršavanju nastavnika. Projekt bi, osim toga, obuhvatio ova istraživanja: 1 istraživanje zastupljenosti učenja njemačkog jezika u obrazovnom sustavu Hrvatske, 2 istraživanje osobitosti usvajanja njemačkog jezika učenika s hrvatskim kao materinskim jezikom, 3 istraživanje ranog učenja njemačkog jezika, 4 istraživanje nastave njemačkog jezika za pravnu i upravnu struku, 5 istraživanje književnih i kulturoloških sadržaja u nastavi njemačkog jezika.

 

NJEMAČKI I HRVATSKI U DODIRU - SOCIOKULTURNI ASPEKTI I KOMUNIKACIJSKE PARADIGME

Sažetak: U prvom planu nalazi se sustavno proučavanje kulturnoga i povijesnoga okvira supostojanja njemačkoga i hrvatskoga u Hrvatskoj s obzirom na sociokulturnu uvjetovanost i komunikacijske paradigme tih dvaju jezika. Valorizirat će se pisani izvori iz hrvatske kulturne povijesti i sustavno istražiti arhivski zapisi na njemačkom jeziku, pri čemu će se povijest jezika prikazati kao povijest tekstnih vrsta. Istraživanje hrvatskog novinstva na njemačkome provest će se na bibliografsko-povijesnoj, žurnalističkoj i komunikacijskoj razini u razdoblju od 1786. do 1945. Na temelju publicističkih i literarnih biografskih i autobiografskih tekstova osoba iz hrvatskog javnog života iz posljednja tri stoljeća rekonstuirale bi se njihove jezične biografije s obzirom na njemačko-hrvatsku dvojezičnost u sociolingvističkom kontekstu. Također će na temelju biografsko-narativnih intervjua izraditi jezične biografije hrvatskih iseljenika u germanofonim zemljama te povratnika iz tih zemalja. Sustavno će se opisati osječki njemački dijalekt s težištem na položaju finitnog glagola. izrađivat će se konekcionistički modeli kao simulacije psiholingvističkih procesa u njemačkom i hrvatskom radi stjecanja spoznaja o naravi tih procesa u kontekstu komunikacijskih paradigmi. Istražit će se sistemskolingvistička razina tekstova hrvatskih književnika s obzirom na transkodalne markere iz njemačkoga u hrvatskome. Analiza komunikacijskih paradigmi (pozdravi, oslovljavanje, teme svakodnevnog razgovora, čestice) analizirat će se temeljem korpusa sastavljenog od besjedovnica, priručnika o lijepom ponašanju, književnih i publicističkih tekstova. Rezultati će se uspoređivati s ekvivalentnim komunikacijskih paradigmama u suvremenom razgovornom jeziku u Hrvatskoj i Austriji, ali i u susjednim jezičnim kulturama koje su pripadale istom govornom savezu (Mađarska, Vojvodina, Bosna i Hercegovina).

 

PAMĆENJE I IDENTITET. HRVATSKO-NJEMAČKI KULTURNI TRANSFER

Sažetak: Polazeći od teorijskog koncepta 'kulturnog transfera' sudionici projekta istraživat će raznovrsne aspekte razmjene književnih tekstova i raznih drugih kulturnih fenomena između Hrvatske i zemalja njemačkoga jezičnog prostora, ali i drugih zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. Uz transfer autorskih/grupnih poetika i drugih kulturnih artefakata, recepcije njemačke književnosti i kulture u bilateralnoj i multilateralnoj perspektivi, te imagološka istraživanja, u središtu interesa bit će i pitanja 'kulturnog sjećanja' i 'pamćenja' koja imaju važnu ulogu u izgradnji i održanju individualnoga, društvenog, pa stoga i nacionalnog identiteta.