Odsjek za germanistiku Filozofski fakultet SveuŔiliÜte u Zagrebu
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
Znanstveni projekti Ispis

BILATERALNI ZNANSTVENI PROJEKTI

KNJI┼ŻEVNOST I SJE─ćANJE. TENDENCIJE U POVIJESNOJ KNJI┼ŻEVNOSTI 20. STOLJE─ćA

Sa┼żetak: Germanisti─Źki odsjeci sveu─Źili┼íta u K├Âlnu i Zagrebu pokre─çu bilateralni njema─Źko-hrvatski znanstveni projekt na temu "Knji┼żevnost i sje─çanje. Tendencije u povijesnoj knji┼żevnosti 20. stolje─ça". U sredi┼ítu pa┼żnje toga germanisti─Źkog, ujedno i komparatisti─Źki usmjerenog projekta su sljede─ça tematska te┼żi┼íta: Polazi┼íte je u prvom redu problematika raznovrsne povezanosti nekih knji┼żevnih vrsta sa stvarno┼í─çu, problematika koja se u ovom slu─Źaju prije svega mo┼że ograni─Źiti na aspekte strukturiranosti i uporabljivosti dijelova stvarnosti (gra─Ĺe) koji su - bez obzira na to radi li se o autobiografskom tekstu, o povijesnom romanu ili drami - na razli─Źite na─Źine obilje┼żeni kolektivnom predajom, nacionalnim i drugim mitovima, historiografijom, odnosno jezikom i pismom, dnevni─Źkim ┼ítivom, dokumentima, povijesnom literaturom, leksikografskim djelima, razgovorima, ali i ┼íutnjom, fotografijama itd. Specifi─Źni aspekti okvirne teme odnose se i na pojave kontinuiteta ili diskontinuiteta u stilskim fazama 20. stolje─ça. S druge strane, kod istra┼żivanja knji┼żevnosti pam─çenja, bi se moderno istra┼żivanje sje─çanja trebalo povezati s analizom pripovijedanja i diskusijom o medijima predstavljanja. Daljnji krug problema proizlazi iz pitanja kako se odre─Ĺene generi─Źke razlike odra┼żavaju na tematiziranje povijesti. Treba nadalje ispitati za┼íto se - za razliku od povijesnog romana i drame - skepsa prema narativnom suo─Źavanju s pro┼ílo┼í─çu upisuje u prirodni proces sje─çanja. Budu─çi da se granica izme─Ĺu pro┼ílosti i suvremenih zbivanja u knji┼żevnom postupanju s gra─Ĺom i motivima te┼íko mo┼że precizno utvrditi, ne bi u izboru tema trebalo isklju─Źiti ni aspekte suvremene povijesti. Projekt se zasniva na metodolo┼íkim konceptima 'kulturnog sje─çanja', 'kulturnog pam─çenja' i modernog istra┼żivanja sje─çanja, konceptima koji omogu─çuju istra┼żivanje fenomena sje─çanja, pam─çenja i zaborava u knji┼żevnim i neknji┼żevnim tekstovima, diskursima i medijima. Pritom se polazi od toga da sje─çanje i pam─çenje imaju presudnu ulogu i u izgradnji i odr┼żanju individualnoga i dru┼ítvenog, dakle i nacionalnog identiteta. 

 

SIMBOLIČNI PROSTORI I NJIHOVE GRANICE. KULTURNI ODNOSI IZMEÐU HRVATSKE I NJEMAČKOGA JEZIČNOG PROSTORA U SREDNJOEUROPSKOM KONTEKSTU

Sa┼żetak: Projekt "Simboli─Źni prostori i njihove granice. Kulturni odnosi izme─Ĺu Hrvatske i njema─Źkoga jezi─Źnog prostora u srednjoeuropskom kontekstu" neposredno se nastavlja na znanstveni projekt MZO┼á "Pam─çenje i identitet. Hrvatsko-njema─Źki kulturni transfer" pod vodstvom prof. dr. Marijana Bobinca, a koji se opet u mnogo ─Źemu nadovezuje na istra┼żivanja provedena u okviru projekta "Hrvatsko-njema─Źke knji┼żevne veze" (2000-2006). Bilateralna, hrvatsko-njema─Źka (u prvom redu austrijska) usmjerenost, koja i dalje ostaje u sredi┼ítu interesa, pro┼íiruje se dimenzijom multilateralnosti: okolnost ┼íto je recepcija kulturnih fenomena s njema─Źkoga jezi─Źnog prostora na sli─Źan na─Źin tekla i u Hrvatskoj susjednim i srodnim zemljama do─çi ─çe pritom znatno vi┼íe do izra┼żaja, a posebno sna┼żnijim uklju─Źivanjem inozemnih suradnika, stru─Źnjaka za pitanja kulturnog transfera na podru─Źju biv┼íe Habsbur┼íke Monarhije, odnosno Isto─Źne i Jugoisto─Źne Europe. 

 


ZNANSTVENI PROJEKTI - MZOŠ

INTERKULTURALNA KOMUNIKACIJA I PREVOÐENJE

Sa┼żetak: Ovim znanstvenim projektom ┼żeli se istra┼żiti kako i koji kulturni i povijesni sadr┼żaji utje─Źu na izbor jezi─Źnih sredstava u procesu prevo─Ĺenja. Te┼żi┼íte rada na ovom projektu bit ─çe na podru─Źjima medija politike i religije, odnosno na istra┼żivanju prevo─Ĺenja kao oblika interkulturne komunikacije. U procesu globalizacije prevo─Ĺenje postaje zrcalom u koje se ogleda cjelokupna kultura, a osobito kulturni identitet i osobitosti nekog naroda. Stoga nije pretjerano tvrditi, da ─çe identitet i samosvojnost hrvatskog jezika u europskom vi┼íejezi─Źnom kontekstu, a osobito u institucijama Europske unije ovisiti o tome kako ─çe uspje┼íno hrvatski jezik korespondirati s ostalim europskim jezicima, prije svega na kulturolo┼íkoj i terminolo┼íkoj razini. Jedan od ciljeva projekta je izraditi glosar "te┼íkih" rije─Źi i izraza koji su sna┼żno kulturolo┼íki i povijesno obilje┼żeni.

 

NJEMA─îKI I HRVATSKI JEZIK U DODIRU - DIDAKTI─îKI I PSIHOLINGVISTI─îKI ASPEKTI

Sa┼żetak: Svrha ovog projekta je unaprijediti nastavu njema─Źkog jezika u Hrvatskoj kako bi u─Źenici do zavr┼íetka ┼íkolovanja stekli kompetenciju potrebnu za adekvatnu komunikaciju njema─Źkim jezikom u privatnom i profesionalnom ┼żivotu. Polazimo od pretpostavke da efikasnije u─Źenje stranih jezika omogu─çuje nastava koja se temelji na spoznajama relevantnih znanstvenih disciplina, te da je, s druge strane, nastava stranih jezika bitno odre─Ĺena faktorima okoline koji proizlaze iz ┼íkolske politike u vezi s u─Źenjem stranih jezika, zatim specifi─Źnom pedago┼íkom tradicijom na┼íe zemlje u podru─Źju podu─Źavanja njema─Źkog jezika, i, kona─Źno, institucionalnim uvjetima. Ovim projektom ┼żelimo istra┼żiti mogu─çnosti primjene suvremenih znanstvenih spoznaja, u prvom redu spoznaja ste─Źenih istra┼żivanjem stjecanja drugog i daljnjih jezika, zatim ste─Źevina suvremenih lingvisti─Źkih disciplina te komunikacijskih i pedagogijskih znanosti, u nastavi njema─Źkog jezika u Hrvatskoj. Nastavljaju─çi istra┼żivanja i aktivnosti projekta "Podu─Źavanje i u─Źenje njema─Źkog jezika u Hrvatskoj" (2001-2005), ovim projektom ┼żelimo provesti analizu nastavnih metoda i sadr┼żaja u nastavi njema─Źkog jezika s obzirom na njihovu uskla─Ĺenost sa suvremenim trendovima u glotodidaktici, i na utemeljenost u bazi─Źnim znanstvenim disciplinama te na uklapanje Hrvatske u europski obrazovni sustav, uz po┼ítovanje specifi─Źnih datosti u Hrvatskoj. Kao rezultate o─Źekujemo sagledavanje specifi─Źnosti podu─Źavanja i u─Źenja njema─Źkog jezika u Hrvatskoj. Te bismo spoznaje primijenili u sveu─Źili┼ínim ud┼żbenicima i priru─Źnicima za studente nastavni─Źkih usmjerenja germanistike, pri koncipiranju nastavnih materijala za u─Źenje njema─Źkog jezika, te u koncipiranju kurikuluma za stru─Źno obrazovanje studenata i pri usavr┼íavanju nastavnika. Projekt bi, osim toga, obuhvatio ova istra┼żivanja: 1 istra┼żivanje zastupljenosti u─Źenja njema─Źkog jezika u obrazovnom sustavu Hrvatske, 2 istra┼żivanje osobitosti usvajanja njema─Źkog jezika u─Źenika s hrvatskim kao materinskim jezikom, 3 istra┼żivanje ranog u─Źenja njema─Źkog jezika, 4 istra┼żivanje nastave njema─Źkog jezika za pravnu i upravnu struku, 5 istra┼żivanje knji┼żevnih i kulturolo┼íkih sadr┼żaja u nastavi njema─Źkog jezika.

 

NJEMA─îKI I HRVATSKI U DODIRU - SOCIOKULTURNI ASPEKTI I KOMUNIKACIJSKE PARADIGME

Sa┼żetak: U prvom planu nalazi se sustavno prou─Źavanje kulturnoga i povijesnoga okvira supostojanja njema─Źkoga i hrvatskoga u Hrvatskoj s obzirom na sociokulturnu uvjetovanost i komunikacijske paradigme tih dvaju jezika. Valorizirat ─çe se pisani izvori iz hrvatske kulturne povijesti i sustavno istra┼żiti arhivski zapisi na njema─Źkom jeziku, pri ─Źemu ─çe se povijest jezika prikazati kao povijest tekstnih vrsta. Istra┼żivanje hrvatskog novinstva na njema─Źkome provest ─çe se na bibliografsko-povijesnoj, ┼żurnalisti─Źkoj i komunikacijskoj razini u razdoblju od 1786. do 1945. Na temelju publicisti─Źkih i literarnih biografskih i autobiografskih tekstova osoba iz hrvatskog javnog ┼żivota iz posljednja tri stolje─ça rekonstuirale bi se njihove jezi─Źne biografije s obzirom na njema─Źko-hrvatsku dvojezi─Źnost u sociolingvisti─Źkom kontekstu. Tako─Ĺer ─çe na temelju biografsko-narativnih intervjua izraditi jezi─Źne biografije hrvatskih iseljenika u germanofonim zemljama te povratnika iz tih zemalja. Sustavno ─çe se opisati osje─Źki njema─Źki dijalekt s te┼żi┼ítem na polo┼żaju finitnog glagola. izra─Ĺivat ─çe se konekcionisti─Źki modeli kao simulacije psiholingvisti─Źkih procesa u njema─Źkom i hrvatskom radi stjecanja spoznaja o naravi tih procesa u kontekstu komunikacijskih paradigmi. Istra┼żit ─çe se sistemskolingvisti─Źka razina tekstova hrvatskih knji┼żevnika s obzirom na transkodalne markere iz njema─Źkoga u hrvatskome. Analiza komunikacijskih paradigmi (pozdravi, oslovljavanje, teme svakodnevnog razgovora, ─Źestice) analizirat ─çe se temeljem korpusa sastavljenog od besjedovnica, priru─Źnika o lijepom pona┼íanju, knji┼żevnih i publicisti─Źkih tekstova. Rezultati ─çe se uspore─Ĺivati s ekvivalentnim komunikacijskih paradigmama u suvremenom razgovornom jeziku u Hrvatskoj i Austriji, ali i u susjednim jezi─Źnim kulturama koje su pripadale istom govornom savezu (Ma─Ĺarska, Vojvodina, Bosna i Hercegovina).

 

PAM─ćENJE I IDENTITET. HRVATSKO-NJEMA─îKI KULTURNI TRANSFER

Sa┼żetak: Polaze─çi od teorijskog koncepta 'kulturnog transfera' sudionici projekta istra┼żivat ─çe raznovrsne aspekte razmjene knji┼żevnih tekstova i raznih drugih kulturnih fenomena izme─Ĺu Hrvatske i zemalja njema─Źkoga jezi─Źnog prostora, ali i drugih zemalja Srednje i Jugoisto─Źne Europe. Uz transfer autorskih/grupnih poetika i drugih kulturnih artefakata, recepcije njema─Źke knji┼żevnosti i kulture u bilateralnoj i multilateralnoj perspektivi, te imagolo┼íka istra┼żivanja, u sredi┼ítu interesa bit ─çe i pitanja 'kulturnog sje─çanja' i 'pam─çenja' koja imaju va┼żnu ulogu u izgradnji i odr┼żanju individualnoga, dru┼ítvenog, pa stoga i nacionalnog identiteta.