Naziv: Pamćenje i identitet - Hrvatsko-njemački kulturni transfer (2006-)

Broj: 130-1301070-1062

Voditelj: dr. sc. Marijan Bobinac, red. prof.

Suradnici: dr. sc. Viktor Žmegač, prof. emeritus; dr. Dragutin Horvat, izv. prof.; dr. sc. Svjetlan Lacko Vidulić, doc.; dr. sc. Milka Car, as.; mr. sc. Alma Kalinski, as.; Rikard Puh, znanstveni novak-as.; Ivana Perica, znanstveni novak-as. (svi Zagreb); dr. sc. Vlado Obad, red. prof.; dr. sc. Željko Uvanović, doc.; dr. sc. Josip Babić (svi Osijek); dr. sc. Daniel Baric, doc. (Tours); dr. sc. Matjaž Birk, izv. prof. (Maribor); dr. sc. Kálmán Kovács (Debrecen); prof. dr. Jacques Le Rider (Paris); dr. sc. Mira Miladinović Zalaznik, izv. prof. (Ljubljana); dr. sc. Helga Mitterbauer (Graz); dr. sc. Wolfgang Müller-Funk, doc. (Wien)

Opis: Projekt "Pamćenje i identitet: Kulturni transfer između Hrvatske i njemačkoga jezičnog područja» u mnogo čemu treba nastaviti istraživanja provedena u okviru projekta "Hrvatsko-njemačke književne veze" (2000-2006) koji je obradio razne aspekte hrvatsko-njemačkih književnih dodira (recepcija književnosti njemačkoga jezičnog područja u Hrvatskoj, preuzimanje njemačkih književnih poetika u hrvatsku književnost, književnost na njemačkom jeziku nastala u Hrvatskoj, njemačka publicistika u Hrvatskoj, povijest hrvatske germanistike itd.) i čiji su rezultati prezentirani na pet znanstvenih simpozija, odnosno objavljeni u pet zbornika radova.
Naslov predloženoga novog projekta upućuje na znatno širi predmet istraživanja i diferenciranije metode istraživanja. Bilateralna, hrvatsko-njemačka usmjerenost, koja će i u njemu ostati u središtu interesa, sada će se proširiti dimenzijom multilateralnosti: okolnost što je recepcija njemačkih kulturnih fenomena tekla na sličan način i u Hrvatskoj susjednim i srodnim zemljama doći će pritom znatno više do izražaja, a posebno snažnijim uključivanjem inozemnih suradnika, stručnjaka za pitanja kulturnog transfera na području bivše habsburške monarhije, odnosno Istočne i Jugoistočne Europe.
Istovremeno, novi će projekt biti utemeljen na produbljenim, diferenciranim metodama istraživanja, pri čemu će u središtu stajati koncept "kulturnog transfera", istraživački koncept koji je znatno složeniji i precizniji od dosada pretežno korištenih koncepata "kulturnih/književnih veza", "odnosa", "dodira" i sl. Pojam "kulturnog transfera", koji su u novije vrijeme razvili francuski i njemački teoretičari i povjesničari kulture (H.-J. Lüsebrink, M. Espagne, M. Werner), pokazuje da se projekt neće baviti samo razmjenom književnih tekstova (premda će oni i dalje biti u središtu interesa), nego će obuhvatiti i posredovanje drugih kulturnih fenomena između Hrvatske i zemalja njemačkog jezika, ali i u široj regiji, napose na ex-habsburškom prostoru.
Pojam "kulturnog transfera" odnosi se na procese prenošenja i posredovanja kulturnih artefakata (književnih i drugih tekstova, diskursa, medija itd.) između kulturnih sustava, pri čemu naglasak stoji na tri komponente: (1) na procesima selekcije (tj. na logici izbora transferiranih tekstova, medijskih diskursa itd.), (2) na procesima posredovanja (tj. na prikazu različitih tipova interkulturalnih posrednika - pojedinaca, skupina, institucija) i (3) na procesima recepcije (tj. na oponašanju i akulturaciji, odnosno na kreativnom usvajanju i transformaciji kulturnih artefakata).
Potpuniji prikaz dodira njemačke s hrvatskom književnošću i kulturom - posebno u 19. i na početku 20. stoljeća - moći će se dobiti tek relativiranjem ideje o samoniklosti nacionalne kulture. Novi, kritički pristup na povijest nacionalne književnosti i kulture u sjećanje će dozvati sve ono što se u procesu nastajanja i kasnijeg razvoja kulture potiskivalo i zaboravljalo. Razlog potiskivanju i zaboravljanju nije, dakako, samo inzistiranje na samoniklosti vlastite kulture i isključivanju onoga drugog, stranog. Razloge valja tražiti i u okolnosti što je odnos prema nijemstvu i njemačkoj kulturi dugo vremena bio zatomljivan i prešućivan, pri čemu su u pozadini najčešće stajali neki politički i/ili ideološki stavovi. U tim aspektima projekt će se osloniti na metodičke koncepte "kulturnog sjećanja" i "pamćenja", koncepte koji omogućuju istraživanje fenomena sjećanja i pamćenja u književnim i neknjiževnim tekstovima, diskursima, medijima. Polazi se od toga da sjećanje i pamćenje igraju odlučnu ulogu u izgradnji i održanju individualnoga i društvenog, odatle i nacionalnog identiteta. Iz vida se neće izgubiti ni širi, regionalni kontekst u kojem je nova nacionalna kultura nastajala. Bio bi to ujedno i prilog regionalno utemeljenoj kulturnoj povijesti nekadašnjega habsburškog prostora, prilog koji se, dakako, ne bi smio svesti na naivno-nostalgičan prikaz, kao što je to donedavno u raspravama o Srednjoj Evropi često bio slučaj. Jer ono što je u srednjoevropskom, posebno u bivšem habsburškom prostoru zanimljivo, nije nostalgija, nego interakcija kulturnih silnica, isprepletenost jezika, kulture i politike, slike o sebi i drugom, dinamika partikularizma i univerzalizma. Utoliko će istraživanja provedena u ovom projektu pružiti prilog određivanju pojma hrvatskog identiteta, napose u onim njegovim komponentama koje su stajale ili još uvijek stoje u kontaktu s njemačkim jezičnim prostorom.
Navedeni ciljevi i metode planiranog projekta ostvarit će se u okviru sljedećih tema istraživanja: transfer njemačkih, posebno austrijskih autorskih odnosno grupnih poetika i književnih programa u hrvatsku književnost, pri čemu će naglasak stajati na razdoblju od ilirskog pokreta do Prvoga svjetskog rata. Istraživanja utjecaja njemačkih autora na hrvatske omogućit će i bolje sagledavanje razvojnih tijekova hrvatske književnosti. Osobita pozornost posvetit će se transferu drugih kulturnih dobara, a u taj kontekst, u kojem je bilo i otpora i prihvaćanja, treba uklopiti i druge relevantne strane kulture, posebno književnosti. Kao važna tema tog aspekta istraživanja nameće se fenomen književnih vrsta koje su u hrvatsku i druge srodne sredine u 19. stoljeću često preuzimane iz njemačkih zemalja.
Važno područje istraživanja bit će recepcija svekolikih kulturnih fenomena s njemačkoga jezičnog prostora u Hrvatskoj, s naglaskom na književnosti, pri čemu će se bilateralna komponenta istraživanja uvijek nastojati dopuniti multilateralnom perspektivom. Mnogi aspekti recepcije njemačke kulture u Hrvatskoj nedovoljno su istraženi, primjerice recepcija njemačkih dramskih tekstova i dramaturških obrazaca u hrvatskom kazalištu i sl.
Potrebno je također istražiti i opisati opus i poetiku autora koji su u Hrvatskoj (ali i u drugim zemljama regije) pisali na njemačkom jeziku. Obuhvatit će se autori različitih epoha, a u tome će se zrcaliti i povijesne mijene na našem tlu. Na taj način istraživanje ulazi i u područje opće kulturne povijesti, osobito s obzirom na promjene u funkciji književnosti (ciljevi političkih stranaka, stajališta raznih slojeva stanovništva, individualna poetika pisaca). U tom kontekstu treba posvetiti pažnji i autorima s dvojezičnim ili višejezičnim opusom čiji se tekstovi svojom 'deteritorijaliziranošću' teško mogu uklopiti u koherentno utemeljenu nacionalnu književnost.
Naglasak će biti i na imagološkim istraživanjima: opisivat će se slike o Hrvatskoj (ali i drugim usporedivim zemljama) koje su autori njemačkog jezika posredovali u svojim tekstovima i medijskim diskursima. Prilika je to da se kritički promotre i stereotipi koji u pojedinim nacionalnim kulturama postoje o drugim narodima - primjerice o stereotipu 'Hrvata kao brutalnog vojnika-plaćenika' koji se već stoljećima provlači kroz razne tekstove nastale na njemačkom jezičnom području.
Uvjet za provođenje širih istraživanja je izrada obuhvatnih bibliografija (autorskih, prevoditeljskih itd.), primjerice bibliografija njemačkih prijevoda u Hrvatskoj.

Popis radova objavljenih u sklopu projekta: http://bib.irb.hr/lista-radova?projekt=130-1301070-1062