Datumi završnog ispita, preddiplomski studij

Ove godine završni će se ispit na kraju preddiplomskog studija organizirati sljedećih datuma:

pismeni ispit: 16.9. (ponedjeljak) od 11.00 u dvorani A128, usmeni ispit: 19.9. (četvrtak).

Početak pojedinih sastavnica ispita objavit ćemo u prvom tjednu rujna.

SVI PRISTUPNICI MORAJU OBAVEZNO PRIJAVITI ISPIT KROZ STUDOMAT NAJKASNIJE DO 10.9.

OPĆE INFORMACIJE O ZAVRŠNOM ISPITU

(na kraju preddiplomskog studija, nakon 6. semestra)

Svrha ispita:

–          pružati priliku studentima da tijekom pripremanja na ispit još jednom prođu različite tipove nastavnog i s njim povezanog gradiva (gradivo iz književnosti i kulture te iz jezikoslovlja) koja su tijekom studiranja neovisno jedni o drugima proučavali, te da iste sadržaje dodatno, sad već sa sintetizirajućom svrhom još jednom promišljaju, vodeći brigu kod pojedinih pojavnosti mađarske jezične/jezikoslovne ili književno-kulturne zbilje o cjelokupnom kontekstu dotične domene.

–          izmjeriti stečenu razinu ovladanosti mađarskim kao stranim jezikom unutar različitih domena jezične upotrebe, s ciljanom razinom jezične kompetencije B2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike (glavni cilj pismenog dijela ispita)

–     izmjeriti razinu sposobnosti primjenjivanja stečenog znanja u integriranom obliku, sposobnost da konkretna saznanja smjeste u širim okvirima književne, kulturne ili jeziče domene; kao i sposobnost konciznog izlaganja traženih sadržaja (glavni ciljevi usmenog dijela ispita)

–          izmjeriti razinu sposobnosti samostalnog i dijaloškog izražavanja na mađarskom jeziku o traženim sadržajima prema osnovnim kriterijima standardnog diskursa o književnosti, jeziku i kulture (dodatni cilj usmenog dijela ispita)

Izvori za pripremanje: za pripremanje na ispit nije određen poseban popis stručne literature. Ispit se naslanja na gradivo obaveznih kolegija na preddiplomskom studiju, zato se za završni ispit studentima preporučuje ponovo proći obaveznu literaturu zadanu iz pojedinih kolegija, kao i vlastite bilješke s nastave.

Prvostupnička diploma koju će studenti dobiti na kraju preddiplomskog studija samo će na taj način moći dokazati da student doista raspolaže sintetiziranim poznavanjem mađarskog jezika i kulture, na onom stupnju na kojemu to omogućuje preddiplomski bolonjski program, i da je stečeno znanje u stanju adekvatno i primjenjivati.

Završni je ispit obavezni sastavni dio studijskog programa hungarologije, bez polaganja kojega studenti ne mogu steći prvostupničku svjedodžbu.

Polaganjem ispita studenti stječu  2 ECTS-boda.

 

Uvjet za izlazak na završni ispit: položenost svih obaveznih predmeta na studiju hungarologije, što znači da već u trenutku pristupanju pismenom testiranju studenti moraju imati sve kolegije položene. Stoga je osobito važno da do kraja ljetnog ispitnog roka studenti III. godine obave sve svoje studijske obaveze

 

Opis pojedinih sastavnica ispita:

Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela.

Pismeni ispit: mjeri praktičnu ovladanost mađarskim jezikom, a sastoji se od sljedećih tipova zadaća:

1)      poznavanje jezika (provjera ovladanosti leksičkim fondom i gramatikom)

2)      razumijevanje slušanog teksta

3)      izražajna sposobnost: sastavljanje kraćeg teksta o zadanoj temi na mađarskom jeziku

4)      međujezično posredovanje: rezimiranje hrvatskog teksta na mađarskom jeziku

5)      međujezično posredovanje: prijevod s mađarskog na hrvatski jezik

Uspješno polaganje pismenog dijela ispita znači ovladanost mađarskim jezikom na razini koja je cca. između B1 i  B2 prema nivelaciji Zajedničkog europskog referentnog okvira.

Nakon ispravljanja pismenog dijela ispita slijedi usmeni dio (predvidljivo ne isti dan).

 

Usmeni ispit: provjerava predmetno znanje studenta iz teorijskih predmeta, a sastoji se od dva dijela – književnog-kulturnog, i jezičnog-jezikoslovnog.

Na početku kratak osvrt na pismeni dio testa, pri čemu studenti i ispitivač zajedno komentiraju ključne pouke u testu (to je ujedno i uvod u jezikoslovni dio usmenog ispita).

Nakon toga studenti iz obje teme izvlače jednu od deset unaprijed definiranih tema (popis teza na kraju ovog dokumenta), te se o tome samostalno referiraju i vode strukovni razgovor s ispitivačem, u ukupnom trajanju od 2o-25 minuta.

Radni jezik usmenog ispita:

–          pitanja (teme) koja kandidati dobivaju formulirana su na mađarskom jeziku

–          ispitivač kandidatu postavlja potpitanja na mađarskom jeziku

–          od kandidata se očekuje da u svojim izlaganjima i odgovorima u što većoj mjeri koristi mađarski jezik

 

Popis tema za usmeni ispit iz mađarske književnosti i kulture, te jezikoslovlja:

( u skladu s činjenicom da je radni jezik ispita mađarski teme su formulirane na mađarskom jeziku)

KNJIŽEVNOST I KULTURA:

  1. A felvilágosodás jelentősége a magyar nemzeti irodalom kialakulásában, a hagyomány (reneszánsz, barokk) feldolgozása és az új irodalmi kánon kialakítása
  2. Irányzatok, programok és alkotói poétikák a magyar romantikában (az irodalmi népiesség kezdetei)
  3. Későromantika és realizmus (próza); nemzeti klasszicizmus (költészet) a XIX. század második felében
  4. A modern magyar költészet születése (Vajda Jánostól Ady Endréig)
  5. A klasszikus modernitás irodalma (a Nyugat és köre), és az irodalmi avantgárd kezdetei
  6. Későmodern próza és költészet az 1920-as, 30-as és 40-es években (népi és urbánus irodalom; az Újhold köre)
  7. Későmodern próza és költészet 1948 után (irodalmi élet a diktatúra idején és a Kádár-korban)
  8. A későmodern és a posztmodern irodalom átmenete, posztmodern próza és költészet (az 1970-es és 80-as évek irodalmi élete)
  9. Tetszőlegesen kiválasztott hat szerző pályaképe és alkotói poétikája a XIX. századból
  10. Tetszőlegesen kiválasztott hat szerző pályaképe és alkotói poétikája a XX. századból

JEZIKOSLOVLJE:

  1. A magyar nyelv helye a világ nyelvei között (nyelvpolitikai, tipológiai és nyelvrokonsági szempontból)
  2. A magyar nyelv hangjelölési/ortográfiai jellegzetességei, fonámaállománya és a fonémák kapcsolódásának szabályai (mássalhangzó-egymásrahatások, hangrend és illeszkedés)
  3. A magyar nyelv az agglutináció tükrében: morfématípusok és kombinációs lehetőségeik
  4. A magyar nyelv szófajai – „különleges” szófajok és funkcióik a horvát nyelv szófaji rendszeréhez képest
  5. Az igei toldalékrendszer működése – derivációs és inflexiós formák, funkcióik
  6. A magyar nyelv névszói és toldalékolásuk – a jelezés és a(z eset)ragozás rendszere, kontrasztív összevetés a horvát nyelv azonos rendszereivel
  7. A birtoklás és a birtokviszonyok kifejezése a magyarban (egy választott indoeurópai nyelvvel való összehasonlításban)
  8. Állítmánytípusok és formai jellegzetességeik a magyar nyelvben (névszói/névszói-igei és igei állítmány)
  9. A jelzős szintagmák típusai a magyar nyelvben, főbb szófaji, morfoszintatktikai és szórendi sajátosságaik
  10. Alapvető fonológiai, morfológiai és szintaktikai „nehézségek“ a magyar mint idegen nyelv tanulásában

Okvirno vrijeme održavanja završnog ispita je jesenski ispitni rok.

Točan datum i vrijeme ispita objavljujemo na kraju ljetnih rokova na službenim web-stranicama katedre.