O katedri

Godine 1994. na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije osnovan je studij hungarologije, što je predstavljalo silno važno obogaćenje u području filoloških struka na našem fakultetu. Činjenica da je riječ o jednoj ne-indoevropskoj filologiji, već bi sama po sebi bilo dovoljno da se njezino uvođenje smatra velikim poduhvatom u nastojanjima fakulteta da u tom pogledu počne prevladavati svoje zaostajanje za velikim sveučilištima u svijetu. S druge strane, hungarološka je struka od iznimne važnosti za hrvatsku nacionalnu povijest i kulturu, pa se osnivanjem Katedre za hungarologiju i na tom području popunila praznina koja je predugo postojala.

Na samom početku stoljeća čak je postojala Katedra za mađarski jezik i književnost, i znamo da je od 1902. Kazimir Grekša, svećenik, cistercit, doktor filozofije i «kraljevski javni profesor mađarskog jezika i književnosti» predavao jezike iz mađarskog jezika i književnosti. Bio je pisac i prevodilac, a objavio je i studije iz povijesti mađarske književnosti. Objavio je Slovnicu Madžarskog. Bio je dekan fakulteta 1910./11. a radio je do 1918. kada je postao profesor mađarske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Kolozsváru.
Poslije njega je Ivan Bojničić, «sveučilišni lektor i kraljevski javni izvanredni profesor» do 1923. predavao mađarsku gramatiku za početnike i čitanje izabranih štiva.

Kasniji pokušaji, u šezdesetim i ranim sedamdesetim godinama (Katičić, Vinja, Kovačec, Bujas) nisu uspjeli, uglavnom uz argument da postoji hungarlogija u Novom Sadu. Tih je godina uveden lektorat, pa se barem moglo učiti mađarski jezik. Kroz sve to vrijeme mađarska je strana, tada preko ambasade u Beogradu, poklanjala knjige i brinula o lektoratu.

Godine 1994. je zajedničkom inicijativom i suradnjom mađarskog veleposlanstva, našeg Sveučilišta i Ministarstva znanosti i tehnologije pokrenut studij. Na Filozofskom fakultetu osnovana je pri Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije Katedra za hungarologiju. Zadatak da izradi program studija dobila je Milka Jauk-Pinhak. Program je sačinjen po modelu drugih filoloških studija na fakultetu. Problem su od početka naravno kadrovi, pa je studij u prvih nekoliko godina rada uglavnom bio upućen na goste profesore iz Mađarske. Unatoč tom – ne sasvim idelanom – kadrovskom stanju studij je uspio postaviti, i cijelo vrijeme sačuvati, visoke standarde. Godine 1997. kreće se u širenje nastavničke ekipe – u stalni angažman kao mlađa asistentica uzima se najprije Orsolya Žagar Szentesi, zatim kao stalna lektorica Franciska Ćurković Major.

Zahvaljujući međudržavnim ugovorima o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Hrvatske i Mađarske rad naše katedre mađarska je strana od početka podupirala stipendijama, u skromnoj mjeri i pomaganjem u nabavi osnovne infrastrukture za nastavu. Poklonima Ministarstva prosvjete i kulture Republike Mađarske i nekadašnjeg Hungarološkog instituta u Budimpešti (danas Balassi Intézet) , koji brine o studiju mađarskog u svijetu, knjižnice današnje Katedre za nekoliko je godina funkcioniranja studija postigla je adekvatnu razinu opremljenosti osnovnom i pratećom literaturom za studiranje.
Svake godine mađarska strana daje šest jednosemestralnih stipendija za Sveučilište u Budimpešti, pa tamo šaljemo studente treće i četvrte godine. Također dobro funkcioniraju okviri za sudjelovanje naših studenata hungarologije na raznim ljetnim školama mađarskog kao stranog jezika.

2005. odlaskom u mirovinu dotadašnje voditlejice studija hungarologije Milke Jauk-Pinhak predstojništvo katedre preuzima docentica Orsolya Žagar Szentesi. To je ujedno u godina kada se priprema novi reformirani program studija prema bolonjskim načelima. Prelaskom na bolonjski režim studiranja studij hungarologije dalje provodi svoje tradicionalno visoke strukovno-nastavne standarde. Odanim radom nastavničke ekipe postavlja se posebni naglasak na prepoznavanje i poticanje individulanih zainteresiranosti i vještina naših studenata na području naše struke. Posebno smo ponosni na rezultate naše prevodilačke radionice, u okviru kojega redovno se prevode na hrvatski renomirana djela suvremene mađarske književnosti. Naš je rad na tom planu dobro prepoznat i u Mađarskoj, pa se naši studenti već dugih niz godina rado viđeni sudionici na raznim ljetnim školama književnog prevodilaštva u matičnoj zemlji.

Unazad nekoliko godina naša je upisna kvota trideset studenata na prvu godinu, a ta se mjesta redovno i popunjavaju. Broj izdanih diploma s naznakom naše sruke krajem 2006. godine bio je gotovo devedeset (što je u prosjeku godišnje oko 12 diploma, računajući od godine kada je studij postigao popunjenost na svim studijskim godinama).

Krajem 2006. sa strane MZOŠ -a odobren je prvi znanstveno-istraživački projekt pri Katedri, u okviru kojega se predviđa – na temelju serije istraživanja – objavljivanje kontrastivne gramatike mađarskog kao stranog jezika za hrvatski korisnički krug. Time je naša katedra nakon 12 godina postojanja i pojedinačno uključena u znanstveni krvotok Hrvatske, a stvoreni su ujedno i elementarni službeni okviri za širenje nastavnog kadra, u smislu angažiranja znanstevnih novaka u budućnosti.

Kadrovska je slika Katedre od 2009. ovakva:

dr. sc. Orsolya Žagar Szentesi, docentica – predstojnica Katedre
dr. cs. Franciska Ćurković-Major, prof. – viša lektorica
Péter Durst , prof. – ugovorni lektor
dr. sc. Sándor Bene, red. prof. – gostujući profesor
dr. sc. Orsolya Nádor, red.prof. – gostujuća profesorica
Kristina Katalinić, prof. – znanstvena novakinja – asistentica
Jolán Mann, prof. – vanjska suradnica