ECTS: 2
jezik: hrvatski
trajanje: 1 semestar
status: obvezatni
oblik nastave: 1 sat predavanja tjedno
uvjet: položeni ispit iz Mađarske civilizacije
ispit: usmeni i / ili pismeni
Opis: Kratak pregled povijesti mađarske književnosti: najvažnija razdoblja, stilske formacije, reprezentativni predstavnici pojedinih razdoblja. Mađarska književnost u europskom i srednjoeuropskom kontekstu. Formiranje nacionalnog književnog kanona od humanizma do danas. Suvremena književnost i kritika.
Cilj: Upoznavanje najvažnijih etapa nacionalnog razvoja mađarske književnosti te smještanje mađarske književnosti u okvire općeg europskog književnog razvoja, sa specifičnim naglaskom na starijoj mađarskoj književnosti (kronološki je preduvjet razumijevanja kasnijeg razvoja, ali zbog jezične pripremljenosti studenata doći će na red detaljnije samo u 7.-om semestru). Osvjetljavanje povezanosti književnosti s ideološkim kontekstima i povijesnim prilikama: povijest književnosti i „intelektualna povijest“ (problemi periodizacije).
Raspored rada (po tjednima):
1. Periodizacijski problemi (različiti modeli)
2.Srednjovjekovna mađarska književnost I.: mađarski latinizam (legende, gesta, kronike, sekvencije, himne, propovjedi, exempla)
3. Srednjovjekovna mađarska književnost II.: na mađarskom jeziku (oralna kultura; prvi pismeni spomeni mađarskog jezika; Marijin plač; kodeksi i književni život u samostanima; prijevodi Svetog Pisma; „povijesni spjevovi“, tragovi junačkog epa)
4. Humanizam i počeci renesanse (Ivan Vitez de Zredne i Janus Pannonius / Ivan Česmički)
5. Mađarski erazmisti i pisci protestantizma (Komjáti, Pesti, Sylvester; G. Heltai, P. Bornemisza; Gáspár Károli i Antal Szenci Molnár: mađarska Biblija)
6. Vrhunac mađarske renesansne književnosti: Bálint Balassi (Balassi i njegov kult: J. Rimay – manirizam i neostoicizam)
7. Pregled mađarske barokne književnosti (značaj protureformacije – Péter Pázmány; crkveni žanrovi, dvorska književnost visokoga plemstva, propovijedi, epovi, Zrínyi Miklós / Nikola Zrinksi; memoar, autobiografija, ispovijest: Miklós Bethlen i Ferenc Rákóczi)
8. Književnost prosvjetiteljstva i neohumanizma (građanstvo i nacionalni napredak, jezične rasprave i bore; center kjiževnog života: Ferenc Kazinczy; pjesnička djela Mihálya Csokonai Vitéz; pjesništvo i teorijski spisi Dániela Berzsenyija)
9. Romantizam i narodnjaštvo (doba reforma, nastanak nacionalnih institucija; počeci romantizma: Ferenc Kölcsey; rasplet romantizma: stvaralaštvo Mihálya Vörösmartyja i Sándora Petőfija)
10. Književnost zrelog romantizma i nacionalnog klasicizma: Imre Madách, János Arany, Mór Jókai
11. Počeci mađarske moderne: kasno razdoblje Aranya (Mrazovci), János Vajda, Jenő Komjáthy, József Kiss, Kálmán Mikszáth
12. Kratak pregled mađarske moderne (časopis «Nyugat» i njegove generacije: Endre Ady, Mihály Babits, Dezső Kosztolányi, Zsigmond Móricz, Gyula Krúdy; povijesna avangarda: Lajos Kassák)
13. Kasno-moderno u lirici: Attila József i Lőrinc Szabó; krug časopisa „Újhold“; Sándor Weöres, János Pilinszky, Ágnes Nemes Nagy
14. Kasno-moderno u prozi (Sándor Márai, László Németh, Gyula Illyés, Géza Ottlik, István Örkény, Iván Mándy, Miklós Mészöly)
15. Postmoderna u prozi i u lirici (Péter Esterházy, Péter Nádas, Attila Bartis; István Kemény, János Térey)
Literatura:
- János Barta: Mađarska književnost, u: Povijest svjetske književnosti, V. Zagreb, 1974, 431-464.
- Imre Ban – Janoš Barta – Mihalj Cine: Istorija mađarske književnosti, Novi Sad, 1976.
- Enver Čolaković: Zlatna knjiga mađarske poezije, Zagreb, 1978.
- Mađarski kulturoloskop (u: Kolo, 2002., br. 3); Mađarska književnost (u: Kolo, 2008., br. 3-4)
- On the Stage of Europe: The millennial contribution of Hungary to the idea of European Community, ed. Ernő Marosi, Budapest, 2009.
- Croato-Hungarica: Uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza, ur. Milka Jauk-Pinhak, Csaba Kiss Gy., István Nyomárkay, Zagreb, 2002.