Mađarska književnost III. (Moderna i avangarda, 1875–1925)

ECTS: 4,5

jezik: hrvatski i mađarski

trajanje: 1 semestar

status: obvezni

oblik nastave: 1 p + 2 s / tjedno

uvjet: položeni ispit iz Uvoda u mađarsku književnost

ispit: pismeni i / ili usmeni

Opis: Pitanje „realizma“ u mađarskoj književnosti (prevladava samostalan razvoj po autohtonskoj logici, povećava se udaljenost od zapadnoeuropskih književnih tendencija: klasičnog realizma ili naturalizma skoro nema – dok se rezultati i temeljne misli zapadnih društvenih znanosti odmah recipiraju i filtriraju u lijepu knjićevnosti: ono što se zove realizmom, bolje bi bilo zvati posrednim utjecajima vitalizma, pozitivizma, itd., dolaze različiti valovi Spencerove, Schopenhauerove, Nietzscheove filozofije). Sve se to javlja pretežno u kratkoj prozi i djelomično u drami. U lirici skoro neposredan prijelaz iz romantizma u estetsku modernu (Vajda, Komjáthy, Kiss) – u velikoj prozi to je rijetki slučaj, na pr. Jókai; najveći pripovjedači ne daju se kategorizirati po stilskim kategorijama (Mikszáth, Krúdy). „Moderna“ se organizira protiv književnog establishment-a nacionalnog klasicizma; ali u širem smislu istovremeno znači i praćenje zapadno-europskih literarnih struja, želju za „osuvremenjivanjem“, i pobunu protiv društvene i gospodarske modernizacije, kritiziranje tehnološkog razvoja u obrani romantičnog, estetičkog individualizma, kulta i povećanja Ego-a. U tome se temeljno razlikuje od Avangarde Lajosa Kassáka koji se oduševio tih modernističkim fenomenima.

Cilj: Uspješnim apsolviranjem kolegija studenti stječu kompleksna znanja o razvoju i dostignućima mađarske fin de siècle; upoznaju osnovne tendencije i predstavnike prijelaznog razdoblja i estetske moderne; stječu vještinu stručne analize modernog umjetničkog teksta; dobivaju sliku o analogijama i o povezanosti hrvatske i mađarske moderne. Razvijaju sposobnost za razumijevanje i tumačenje mađarske moderne u kojoj se miješaju kult i autoreprezentacija, kritika i kasnije ideološke i književnopovijesne interpretacijske težnje. Izuzetno važno za razumijevanje: ovaj ključni period (pola stoljeća) je uvidio veliki pokušaj liberalne modernizacije (na pr. društvena integracija i emancipacija židova) i promašaj takvih pokušaja. Temeljne tematske jedinice: književni pluralizam, doba «izama»: historizam, impresionizam, naturalizam, simbolizam, l’art pour l’art, secesija; značaj časopisa «Nyugat» i generacija mađarskih modernista okupljenih oko časopisa; predstavljanje umjetničkog stvaralaštva različitih generacija.

Literatura:

  • Ivo Škrabalo: Mađarska književnost, in: Povijest svjetske književnosti, V. Zagreb, 1974, 431–464.
  • Imre Ban – Janoš Barta – Mihalj Cine: Istorija mađarske književnosti, Novi Sad, 1976, 159–244.
  • Enver Čolaković: Zlatna knjiga mađarske poezije, Zagreb, 1978.
  • Új magyar irodalmi lexikon I–III. (gl. ur. László Péter), Budapest, 1994.
  • A magyar irodalom történetei, gl. ur. Mihály Szegedy-Maszák, II–III., Budapest, 2006. (Dostupna na mreži:http://www.villanyspenot.hu/)

Raspored rada (po tjednima):

1. Terminološki i periodizacijski problemi (značenje „Moderne“ i autokult časopisa Nyugata)

2 Počeci: zadnje razdoblje Aranya (Őszikék); Posvet mosta: simboličan prijelazni momenat (kritika društvene moderne i stvaranje novog poetskog jezika, sa difuznim, oslabljenim lirskim „Ja”)

3. The missing link: János Vajda na granici Romantizma i Moderne (analiza stvaralaštva od 70-ih godina)

4. Simbolizam u mađarskom pjesništvu: Jenő Komjáthy

5. Prijelazni fenomeni u prozi (L. Tolnai, S. Bródy; kratka proza: Petelei, Gozsdu, Tömörkény), u drami (Gergely Csiky) i u kritici (Jenő Péterfy)

6. Književno stvaralaštvo Kálmána Mikszátha

7. Književno stvaralaštvo Gyule Krúdyja

8. Lirska revolucija: pjesničko stvaralaštvo Endrea Adyja

9. Adyjeva proza i publicistika

10. Institucije estetske Moderne: kritika (Ignotus, Osváth), antologija (Holnap) i časopis (Nyugat) – prva generacija mađarskih modernista okupljena oko časopisa

11. Povijesna avangarda: Lajos Kassák, njegov krug i časopisi (Tett, Ma)

12. Književno stvaralaštvo Mihálya Babitsa

13. Književno stvaralaštvo Dezsőa Kosztolányija

14. Na granici estetske moderne: Milán Füst i Frigyes Karinthy

Moderna i avangarda – teme i literatura za ispit

(Fotokopirani je materijal dostupan na katedri: B-1)

1. Počeci mađarske moderne I. (kasno razdoblje J. Aranya; J. Kiss, Gy. Reviczky, J. Komjáthy)

Tekstovi:

  • Zlatna knjiga mađarske poezije, sast. i prev. Enver Čolaković (= Antologija), Zagreb, 1978, 190-191, 195-197, 200-202.

Literatura

  • Imre Ban – Janoš Barta – Mihalj Cine: Istorija mađarske književnosti (= Istorija), Novi Sad, 1976, 137-139; 168-172.

2. Početci mađarske moderne II. (Nyugat)

Tekst

  • E. Ady: Korrobori (fotokopija)

Literatura

  • Istorija 197-206.

3. Endre Ady

Tekstovi

  • Antologija 213-235; Lirika 21-47.

Literatura

  • Istorija 207-212.

4. Mihály Babits

Tekstovi

  • Antologija 256-265; Lirika 47-63.

Literatura

  • Istorija 212-216.

5. Dezső Kosztolányi

Tekstovi

  • Antologija 280-288; Lirika 77-83; D. Kosztolányi, Kornél Esti, Zagreb, 2008, 5-96.

Literatura

  • Istorija 216-219.

6. Kasnomoderna – (A. József, L. Szabó)

Tekstovi

  • Antologija 395-406, 354-365; Novija mađarska lirika (= Lirika), prir. Danilo Kiš, Beograd, 1970, 161-173; 129-139.

Literatura

  • Istorija 270-276, 254-257.

7. Urbanska književnost i narodna struja

Tekstovi

  • Antologija 266-269, 274-279, 300-302, 320-324, 339-342, 348, 352-353. (E. Szép, B. Balázs, A. Gábor, F. Karinthy, M. Füst; J. Erdélyi, I. Sinka, P. Gulyás); Lirika 101, 119-125 (Karinthy, Füst)

Literatura

  • Istorija 222-223, 234, 244-254, 260-261, 287-303.

8. Avantgarda – L. Kassák

Tekstovi

  • Antologija 303-314; Lirika 105-115.

Literatura

  • Istorija 240-244.

9. Zsigmond Móricz

Tekst

  • Za božjim leđima, Zagreb, 1934.

Literatura

  • Istorija 223-227.

10. Miklós Radnóti

Tekstovi

  • Antologija 446-455.

Literatura

  • Istorija 276-279.