ECTS: 4,5
jezik: hrvatski i mađarski
trajanje: 1 semestar
status: obvezni
oblik nastave: 1 p + 2 s / tjedno
uvjet: položeni ispit iz Uvoda u mađarsku književnost
ispit: pismeni i / ili usmeni
Opis: Pitanje „realizma“ u mađarskoj književnosti (prevladava samostalan razvoj po autohtonskoj logici, povećava se udaljenost od zapadnoeuropskih književnih tendencija: klasičnog realizma ili naturalizma skoro nema – dok se rezultati i temeljne misli zapadnih društvenih znanosti odmah recipiraju i filtriraju u lijepu knjićevnosti: ono što se zove realizmom, bolje bi bilo zvati posrednim utjecajima vitalizma, pozitivizma, itd., dolaze različiti valovi Spencerove, Schopenhauerove, Nietzscheove filozofije). Sve se to javlja pretežno u kratkoj prozi i djelomično u drami. U lirici skoro neposredan prijelaz iz romantizma u estetsku modernu (Vajda, Komjáthy, Kiss) – u velikoj prozi to je rijetki slučaj, na pr. Jókai; najveći pripovjedači ne daju se kategorizirati po stilskim kategorijama (Mikszáth, Krúdy). „Moderna“ se organizira protiv književnog establishment-a nacionalnog klasicizma; ali u širem smislu istovremeno znači i praćenje zapadno-europskih literarnih struja, želju za „osuvremenjivanjem“, i pobunu protiv društvene i gospodarske modernizacije, kritiziranje tehnološkog razvoja u obrani romantičnog, estetičkog individualizma, kulta i povećanja Ego-a. U tome se temeljno razlikuje od Avangarde Lajosa Kassáka koji se oduševio tih modernističkim fenomenima.
Cilj: Uspješnim apsolviranjem kolegija studenti stječu kompleksna znanja o razvoju i dostignućima mađarske fin de siècle; upoznaju osnovne tendencije i predstavnike prijelaznog razdoblja i estetske moderne; stječu vještinu stručne analize modernog umjetničkog teksta; dobivaju sliku o analogijama i o povezanosti hrvatske i mađarske moderne. Razvijaju sposobnost za razumijevanje i tumačenje mađarske moderne u kojoj se miješaju kult i autoreprezentacija, kritika i kasnije ideološke i književnopovijesne interpretacijske težnje. Izuzetno važno za razumijevanje: ovaj ključni period (pola stoljeća) je uvidio veliki pokušaj liberalne modernizacije (na pr. društvena integracija i emancipacija židova) i promašaj takvih pokušaja. Temeljne tematske jedinice: književni pluralizam, doba «izama»: historizam, impresionizam, naturalizam, simbolizam, l’art pour l’art, secesija; značaj časopisa «Nyugat» i generacija mađarskih modernista okupljenih oko časopisa; predstavljanje umjetničkog stvaralaštva različitih generacija.
Literatura:
- Ivo Škrabalo: Mađarska književnost, in: Povijest svjetske književnosti, V. Zagreb, 1974, 431–464.
- Imre Ban – Janoš Barta – Mihalj Cine: Istorija mađarske književnosti, Novi Sad, 1976, 159–244.
- Enver Čolaković: Zlatna knjiga mađarske poezije, Zagreb, 1978.
- Új magyar irodalmi lexikon I–III. (gl. ur. László Péter), Budapest, 1994.
- A magyar irodalom történetei, gl. ur. Mihály Szegedy-Maszák, II–III., Budapest, 2006. (Dostupna na mreži:http://www.villanyspenot.hu/)
Raspored rada (po tjednima):
1. Terminološki i periodizacijski problemi (značenje „Moderne“ i autokult časopisa Nyugata)
2 Počeci: zadnje razdoblje Aranya (Őszikék); Posvet mosta: simboličan prijelazni momenat (kritika društvene moderne i stvaranje novog poetskog jezika, sa difuznim, oslabljenim lirskim „Ja”)
3. The missing link: János Vajda na granici Romantizma i Moderne (analiza stvaralaštva od 70-ih godina)
4. Simbolizam u mađarskom pjesništvu: Jenő Komjáthy
5. Prijelazni fenomeni u prozi (L. Tolnai, S. Bródy; kratka proza: Petelei, Gozsdu, Tömörkény), u drami (Gergely Csiky) i u kritici (Jenő Péterfy)
6. Književno stvaralaštvo Kálmána Mikszátha
7. Književno stvaralaštvo Gyule Krúdyja
8. Lirska revolucija: pjesničko stvaralaštvo Endrea Adyja
9. Adyjeva proza i publicistika
10. Institucije estetske Moderne: kritika (Ignotus, Osváth), antologija (Holnap) i časopis (Nyugat) – prva generacija mađarskih modernista okupljena oko časopisa
11. Povijesna avangarda: Lajos Kassák, njegov krug i časopisi (Tett, Ma)
12. Književno stvaralaštvo Mihálya Babitsa
13. Književno stvaralaštvo Dezsőa Kosztolányija
14. Na granici estetske moderne: Milán Füst i Frigyes Karinthy
Moderna i avangarda – teme i literatura za ispit
(Fotokopirani je materijal dostupan na katedri: B-1)
1. Počeci mađarske moderne I. (kasno razdoblje J. Aranya; J. Kiss, Gy. Reviczky, J. Komjáthy)
Tekstovi:
- Zlatna knjiga mađarske poezije, sast. i prev. Enver Čolaković (= Antologija), Zagreb, 1978, 190-191, 195-197, 200-202.
Literatura
- Imre Ban – Janoš Barta – Mihalj Cine: Istorija mađarske književnosti (= Istorija), Novi Sad, 1976, 137-139; 168-172.
2. Početci mađarske moderne II. (Nyugat)
Tekst
- E. Ady: Korrobori (fotokopija)
Literatura
- Istorija 197-206.
3. Endre Ady
Tekstovi
- Antologija 213-235; Lirika 21-47.
Literatura
- Istorija 207-212.
4. Mihály Babits
Tekstovi
- Antologija 256-265; Lirika 47-63.
Literatura
- Istorija 212-216.
5. Dezső Kosztolányi
Tekstovi
- Antologija 280-288; Lirika 77-83; D. Kosztolányi, Kornél Esti, Zagreb, 2008, 5-96.
Literatura
- Istorija 216-219.
6. Kasnomoderna – (A. József, L. Szabó)
Tekstovi
- Antologija 395-406, 354-365; Novija mađarska lirika (= Lirika), prir. Danilo Kiš, Beograd, 1970, 161-173; 129-139.
Literatura
- Istorija 270-276, 254-257.
7. Urbanska književnost i narodna struja
Tekstovi
- Antologija 266-269, 274-279, 300-302, 320-324, 339-342, 348, 352-353. (E. Szép, B. Balázs, A. Gábor, F. Karinthy, M. Füst; J. Erdélyi, I. Sinka, P. Gulyás); Lirika 101, 119-125 (Karinthy, Füst)
Literatura
- Istorija 222-223, 234, 244-254, 260-261, 287-303.
8. Avantgarda – L. Kassák
Tekstovi
- Antologija 303-314; Lirika 105-115.
Literatura
- Istorija 240-244.
9. Zsigmond Móricz
Tekst
- Za božjim leđima, Zagreb, 1934.
Literatura
- Istorija 223-227.
10. Miklós Radnóti
Tekstovi
- Antologija 446-455.
Literatura
- Istorija 276-279.