Kristina Katalinić

Osobni podatci:

Ime i prezime: Kristina Katalinić

Nadnevak i mjesto rođenja: 31. kolovoza 1975., Virovitica

E-mail: kristina.katalinic@gmail.com

Izobrazba, stipendije:

28. lipnja - 7. srpnja 2010: JAK prevoditeljska radionica,, Nagykovácsi

1. ožujka - 30. travnja 2010: CEEPUS-stipendija, ELTE, Budapest

U kolovozu 2006. stipendist sam Vlade Republike Makedonije na Ljetnom seminaru makedonskog jezika na Ohridu

Školske godine 2005./2006. upisala sam poslijediplomski doktorski program – smjer jezikoslovlje na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti (tema: Mađarska građa u starijim hrvatskim kajkavskim rječnicima, mentor: prof. dr. István Nyomárkay).

12. prosinca 2003. položila sam državni ispit za nastavnika hrvatskog jezika i književnosti.

2002. (srpanj-kolovoz) stipendist sam Grada Slatine u Ljetnoj školi mađarskog jezika u Debrecenu.

Diplomirala sam 24. travnja 2002. s temom Stilska funkcija stranih jezičnih elemenata u Krležinoj drami Gospoda Glembajevi i njezinom mađarskom prijevodu (mentor: prof. dr. István Nyomárkay).

Od veljače do svibnja 1999. na tromjesečnoj sam CEEPUS-ovoj stipendiji na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti.

Od rujna 1996. do siječnja 1997. na jednosemestralnoj sam stipendiji Vlade Republike Mađarske na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti.

1995. (srpanj-kolovoz) stipendist sam Vlade Republike Mađarske u Ljetnoj školi mađarskog jezika u Debrecenu.

1995./1996. nakon položenog prijamnog ispita zamijenila studij turkologije studijem kroatistike.

1994. maturirala sam u općoj gimnaziji Srednje škole Marka Marulića u Slatini.

Školske godine 1994./95. upisana sam kao redovna studentica na studij hungarologije i turkologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Radno iskustvo:

Od 1. rujna 2007. zaposlena sam kao znanstvena novakinja – asistentica na Odsjeku za hungarologiju, turkologiju i judaistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 1. rujna 2004. do 31. kolovoza 2007. radila sam kao lektor za hrvatski jezik na Institutu za slavensku i baltičku filologiju Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti.

Od 1. listopada 2001. do 31. kolovoza 2004. bila sam zaposlena u Srednjoj školi Marka Marulića u Slatini kao profesor hrvatskog jezika i književnosti.

Bibliografija:

Stilska funkcija stranih jezičnih elemenata u Krležinoj drami gospoda Glembajevi i njezinom mađarskom prijevodu, Kolo, godište XIII., br.3, jesen 2003, 63-101

Trenutak pjesme (Mirko Jirsak, 101 pjesma, Matica hrvatska Slatina, 2004.) Vijenac, godište XIII., br. 285, 3. veljače 2005. (prikaz knjige)

Postmodernizam i hrvatsko-mađarski znanstveni skupovi, u: Nasza srodkowoeuropejska Ars combinatoria (zbornik sa simpozija Dani Ivana Slamniga i Bore Pavlovića, Modernitet druge polovine 20. st., Osijek-Poznan 2005.), Poznan, 2007, 517-527

A helyvviszony problémaköre a magyar nyelv alapszintű oktatásában (horvát ajkúak példája alapján), In: A magyar mint euróoai és világnyelv, A XVIII. Magyar Alkalmazott Nyelvészeti Kongersszus előadásai, Balassi Intézet, Budapest, 2008. április 3-5. MANYE - Balassi Intézet, Budapest, 2009., II. kötet (CD), 392-397

Mađarska građa u Sušnik.Jambrešićevu Lexiconu latinumu: Leksičke jedinice s oznakama vulgo i peregrine, u: Kanoni doma i vani (Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Budimpešta, 2. travnja 2009.); Budimpešta, 2010, 98-102

Rendszertani és gyakorlati ekvivalencia-viszonyok a magyar és horvát nyelv melléknévi igenévi csoportjában (u suautorstvu s Orsolyom Žagar Szentesi), Hungarológiai Évkönyv, Pécs, 2010, 81-89

Gramatike i priručnici za učenje hrvatskog kao stranog jezika na mađarskom, u: Odborová didaktika v príprave a v ďalšom vzdelávaní učiteľa materinského jazyka a literatúry, Zborník z medzinárodnej vedeckej konferencie konanej pri príležitosti životného jubilea doc. PaedDr. Milana Ligoša, CSc. v Ružomberku 8–9. 9. 2009; Katolícka univerzita v Ružomberku, Filozoficka fakulta, 2010, 191-198

 

Prijevodi:

Sörös Pongrácz, Šimun Đak Voćinski (Athinai Deák Simon) u: Voćin, novi prilozi za povijesnu i kulturnu baštinu, Matica hrvatska ogranak Slatina, 2005., 34-49

Janusz Banczerowski, Prirodni jezik kao predmet lingvistike (Természetes nyelv mint a nyelvtudomány tárgya) u: Fluminensia, ISSN 0353-4642, GOD. 18, BR. 1, 1-157, Rijeka, 2006. 25-37

Janusz Banczerowski, Nekoliko misli u vezi jezika i jezične uporabe (Néhány gondolat a nyelv és nyelvhasználat kapcsán) u: JEZIKOSLOVNA PREDANOST Akademiku prof. dr. Jožetu Toporišiću ob 80-letnici, ur: Marko Jesenšek, Zinka Zorko, Maribor, Slavistično društvo v Ljubljani, SAZU, 2006. – (Zora; 44), 164-168

Albert Camus, Krv Mađara (A magyarok vére) u: Republika, br. 11, studeni, 2006. godište LXII, 41-42

Gyöngyi Erdei, Glavni grad milenijskih svečanosti: Budimpešta 1896. u: Goran Arčabić, Korak do novog stoljeća – gospodarska izložba u Zagrebu 1891., Muzej grada Zagreba, ožujak/svibanj 2007., 125-131

Kata Tisza, Lice, "Zora na Vijencu", Igre u metrou, Maestro, Peštanska ponuda; U: Tema, Godina V:1-2:2008. (50-54)

Ernő Kulcsár Szabó, Nevinost tekstova – (Nacionalni) kanon i pamćenje moderniteta (A szövegek ártatlansága – (Nemzeti) kánon és a modernség emlékezete), In: Kolo 3.-4./2008.

Zoltán Kulcsár Szabó, O poetici „pjesme uloge” (A” szerepvers”poétikájáról), In: Kolo 3.-4./2008.

István Fried, Smjene sustava u mađarskoj književnosti i pisanju njezine povijesti (A magyar irodalom történetírás és irodalom rendszerváltásai), In: Kolo 3.-4./2008.

Zoltán A. Medve, Novo i pseudo, u: Književna republika 10-12/2009. (125-147)

Zoltán Virág, Postaje vječnog ostajanja (O prozi Erzsébet Juhász), U: Kanoni doma i vani (Zbornik radova znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Budimpešta, 2. travnja 2009.); Budimpešta, 2010. (188-194)