UDK 027.5:022?(497.13) NSB
Vesna Turčin
Olga Turina
-
ČITAONICA UDŽBENIKA U NOVOJ ZGRADI NACIONALNE I SVEUČILIŠNE
BIBLIOTEKE S OTVORENIM PRISTUPOM GRAĐI - DA ILI NE?
Pri izradi prijedloga za planiranje
prostora u budućoj zgradi Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu
(NSB), postavilo se, između ostalog, i pitanje obaveza NSB-e kao članice
Sveučilišta u Zagrebu 1 i njenih funkcija kao
sveuičilišne biblioteke. Jedna od tih funkcija jest i osiguravanje dostupnosti
studentske udžbeničke literature. Budući da se u novoj zgradi predviđa
veći prostor za slobodan pristup građi 2, smatramo
da treba postaviti pitanje: da li je uputno predvidjeti i čitaonicu udžbenika
sa slobodnim pristupom?
Ne ulazeći u ovom članku
u razmatranje problematike slobodnog pristupa građi, zatim izgradnje bibliotečnih
fondova za potrebe studenata općenito niti u razmatranje da li treba ili
ne treba "studentsku literaturu" odvajati od ostale te koliko primjeraka
te literature nabavljati i kako koordinirati nabavu, ograničit ćemo se
samo na problem čitaonice studentskih udžbenika. Pri tome udžbeničkom literaturom
definiramo literaturu koja je studentima obavezna za pripremanje ispita
(ispitna literatura), a pod čitaonicom podrazumijevamo zbirku građe do
koje je slobodan pristup, gdje se nalaze svi za tekuću godinu potrebni
udžbenici u više primjeraka. Određen broj udžbenika mogao bi se, eventualno,
posuđivati izvan zgrade, a ostale bi primjerke studenti mogli koristiti
bez uobičajenih formalnosti u čitaonici u toku cjelodnevnog radnog vremena
(barem do 22 sata navečer).
Pitanje zbirki udžbeničke
literature i razmišljanje o potrebi njihova postavljanja uočeno je u domaćoj
literaturi još prije više od dvadeset godina. Tako je u svojim radovima
M. Rojnić 3 sveobuhvatno prikazao stanje studentskih
čitaonica u većim svjetskim sveučilišnim bibliotekama 60-ih godina. Problem
je studentske čitaonice razmatrao u kontekstu drugih vrsta čitaonica u
pojedinim bibliotekama (čitaonice za novine, periodiku i sl.) te s aspekta
osiguravanja prostora za učenje, dovodeći sjedeća mjesta u pojedinim čitaonicama
u odnos s brojem studenata pojedinih sveučilišta.
članak J. Mišić 4
dovodi u vezu postavljanje zbirke udžbeničke literature sa slobodnim pristupom
građi. Dajući temeljit pregled o tome kako je organizirana dostupnost udžbeničke
literature u svijetu (od izgradnje posebnih zgrada za udžbeničku literaturu
do biblioteka gdje udžbenici gotovo da i nemaju poseban tretman), autorica
konstatira da se zbirke udžbenika pojavljuju u različitim zemljama u različitim
oblicima te da je njihovo postavljanje još u fazi eksperimentiranja (radi
se o pitanjima njihova opsega, smještaja, financiranja i sl.). Pored mnogih
drugih organizacijskih poteza u svjetskom bibliotekarstvu 80-ih se godina
nazire i težnja da se osigura maksimalna dostupnost udžbeničkoj literaturi.
Npr. u SAD, gdje su otvorene posebne biblioteke za studente (Undergraduate
Libraries), udžbeničkim je zbirkama pristup slobodan
5. U Velikoj Britaniji studentske su zbirke smještene većinom
u posebnom dijelu unutar centralne bibliotečne zgrade, a fond se sastoji
od opsežne zbirke primarnih i sekundarnnih publikacija i udžbenika, tako
da prevladava mišljenje kako nije potrebno podizati posebne zgrade namijenjene
studentima 6.
U Saveznoj Republici Njemačkoj
(gdje je iza drugog svjetskog rata sagrađeno 100 sveučilišnih biblioteka)
od 19 biblioteka sagrađenih u posljednjem desetljeću 9 biblioteka ima odvojenu
čitaonicu udžbenika za studente 7. Koliko se
može ustvrditi prema njihovu izvještaju i opisu, većina ih je smještena
u ulaznom prostoru odmah iza informacijskog pulta, u neposrednoj blizini
referentne zbirke, a pristup je udžbenicima slobodan.
Postavljajući pitanje na
koji se način u središnjoj biblioteci Sveučilišta u Zagrebu može korisnicima
osigurati maksimalna dostupnost udžbeničke literature, konstatirali smo
da starija sveučilišta sa središnjom bibliotekom, kakvom tipu pripada i
Sveučilište u Zagrebu sa svojom gotovo 400 godina starom NSB i razgranatom
mrežom fakultetskih, odjelnih i seminarskih biblioteka
8, i zbog povijesnog nasljeđa i zbog sadašnjeg stanja, zahtijevaju
posebnu koncepciju zbirke udžbeničke literature.
Svjesni kao bibliotekari da organizacijska pitanja nove zgrade NSB
najbolje možemo riješiti u suradnji s korisnicima, obratili smo im se anketnim
upitnikom. Anketa je trebalo da nam odgovori na dilemu - da li studenti,
ali i nastavnici zagrebačkog Sveučilišta vide potrebu da u novoj zgradi
NSBe postoji odvojena čitaonica sa zbirkom udžbenika iz SFRJ kojima bi
pristup bio slobodan bez osobitih formalnosti.
Polazeći od činjenica da
za sve znanstvene discipline koje se predaju na Sveučilištu postoje fakultetske
biblioteke s ukupno 1788 čitalačkih mjesta (s NSB-om 2140)
9 s fondom od oko 1,400.000 svezaka monografskih publikacija
i oko 11.000 tekućih naslova periodike (s NSBom 2,700.000 svezaka knjiga
i 14.000 tekućih naslova periodike) 10 u odnosu
prema ukupno 55.886 studenata (od čega 47.449 redovnih) , sumnjali smo
da bi čitaonica udžbenika u središnjoj biblioteci mogla biti interesantna,
a ako bi i bila onda samo za studente Filozofskog fakulteta kojima je potrebna
humanistička literatura, što je posjeduje NSB.
Da bismo što uspješnije
proveli anketu, zamolili smo kolege - bibliotekare fakultetskih biblioteka
da dadu upitnike nastavnicima i studentima svojih fakulteta te da ih poslije
prikupe i dostave NSB. Svi zamoljeni bibliotekari prihvatili su se tog
zadatka i, zahvaljujući njihovoj pomoći, od 793 upitnika upućena nastavnicima
Sveučilišta u Zagrebu dobili smo 327 odgovora, a od 2565 upitnika upućenih
studentima stigla su 1324 odgovora (što je za nastavnike 41.24%, a za studente
51 ,6% primljenih odgovora). Anketa je provedena u prvom polugodištu 1987.
Kako su odgovorili na pojedina pitanja nastavnici, a kako studenti pokazuje
tabela u prilogu.
Pojedinačne odgovore (koji
nisu uvršteni u tabelu, ali su iskazani u ukupnoj statističkoj analizi)
dobili smo od studenata Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Prehrambeno-biološkog
falmlteta, Muzičke akademije, Više grafičke škole te studenata i nastavnika
Fakulteta političkih nauka, Instituta za fiziku, Kemijsko-tehnološkog fakulteta
i Fakulteta za defektologiju.
Statistička analiza primljenih
odgovora pokazala je da 90,5% nastavnika (296 od 327 primljenih odgovora)
i 98,56% studenata (1305 od 1324 primljena odgovora) zagrebačkog Sveučilišta
smatra da treba predvidjeti odvojenu čitaonicu udžbenika u novoj zgradi
NSB-e.* Zanimljivo je da su pozitivno odgovorili i oni nastavnici
koji nisu korisnici usluga NSBe, a i oni studenti koji nisu sadašnji članovi
NSB-e. Kako se vidi iz tabelarnog prikaza, većina nastavnika smatra da
bi se u zbirci udžbenika morali nalaziti svi udžbenici iz SFRJ (76,14%,
249 od 327 primljenih odgovora).
Iz prikaza se može zaključiti
da postojanje vrlo dobrih fakultetskih biblioteka (npr. na području medicinskih
znanosti) ne umanjuje interes ni nastavnika ni studenata za čitaonicu udžbenika
u središnjoj biblioteci.
Razlozi tako velikom broju
pozitivnih odgovora možda se mogu tražiti u slabijoj opremljenosti fakultetskih
biblioteka, interesu za novu zgradu NSB-e ili svojevrsnoj garanciji da
će u NSB-i naći potrebnu literaturu ili u interdisciplinarnosti pojedinih
studija ili, napokon, u želji za druženjem s kolegama s drugih fakulteta
- ili u svemu tome zajedno?
Posljednje pitanje ankete
odnosilo se na sugestije anketiranih u vezi s unapređenjem sadašnjih službi
u NSB.
Bez obzira na fakultet na
kojem predaju, može se reći da su primjedbe sveučilišnog nastamog osoblja
na rad naše biblioteke slične, kao što su manje-više međusobno slične i
primjedbe studenata. No i jedna i druga kategorija naših korisnika slaže
se u nekoliko bitnih stvari. Kao prvo, svi bi željeli manje administracije
i duže radno vrijeme za posudbu grade, o čemu bi se moglo i moralo povesti
računa, tako da se unutarnjom reorganizacijom pokuša izaći u susret korisnicima,
koliko se maksimalno može u sadašnjim uvjetima rada. Drugi zahtjev - povećanje
fonda stručne literature, posebno stranih časopisa, mnogo je teže ostvariv,
jer ne ovisi samo o nama (mnoga starija domaća izdanja davno su rasprodana,
za strana nedostaju devizna sredstva i sl.). Treći zahtjev odnosi se na
potrebu bolje organizacije reprodukcijskih službi u biblioteci (kseroks,
mikrofilm), a četvrti na što bržu kompjutorizaciju Biblioteke, njeno kompjutorsko
povezivanje s fakultetskim bibliotekama te mogućnost brzog i efikasnog
pretraživanja svjetskih baza podataka.
Nastavnici bi u NSB-i željeli
naći strane udžbenike za koje ne postoje adekvatne zamjene na našem jeziku
te udžbenike iz onih struka za koje na fakultetima ne postoje adekvatno
opremljene studentske čitaonice. Isto bi tako željeli dobiti domaća izdanja
odmah nakon njihova izlaska iz tiska.
Studentima nedostaju kvalitetnije
informacije o fondovima i službama u NSB-i, kako bi se mogli njima maksimalno
koristiti. Posebno bi željeli pomoć pri radu od stručnih referenata, specijalista
za pojedine struke. Traže i bolje kataloge, osobito bolji stručni katalog.
I konačno zahtjev koji se ne odnosi na stručne sluibe NSB-e, već na potrebu
da se u njezinom prostoru stvore bar minimalni uvjeti za dulji boravak
korisnika i da se postavi barem automat za kavu (kad već nema kantine),
javna telefonska govornica, da je bolje grijanje u čitaonicama i bolje
osvjetljenje u korisničkim prostorima.
*(ukupno 96,97%; 1601 od 1651 primljenog odgovora)
-
Zaključak
Naša anketa, koja je obuhvatila
dio nastavnika i studenata Sveučilišta u Zagrebu, pokazuje:
da su nastavnici i studenti zainteresirani za zajedničko dogovaranje
o koncepciji prostora u novoj zgradi NSB, da njihove sugestije treba uvažavati,
da s takvim i sličnim anketama svakako treba nastaviti radi što svrsishodnije
organizacije rada i dostupnosti puublikacija u novoj zgradi NSB te da anketirani
nastavnici i studenti u velikom postotku (96,97%) smatraju da u novoj zgradi
NSB-e treba predvidjeti čitaonicu udžbenika u kojoj bi pristup građi bio
slobodan.
BILJEŠKE
1. Samoupravni sporazum o udruživanju u Sveučilište u Zagrebu,
Sveučilišni vjesnik, 32, Zagreb, 15. 7. 1986, No. 502-504
2. Nacionalna i sveučilišna biblioteka u Zagrebu: Prijedlog
prostorne organizacije 1.etape izgradnje, Radna grupa za izradu programa
i praćenje izrade tehničke dokumentacije - NSB, Zagreb,svibanj 1987.
3. Matko Rojnić: Various Types of Reading Rooms in University
Libraries, Libri, 14, 1964, n. 1 pp. 76-85
Matko Rojnić: The Problem of Reading Rooms for Students in University Libries,
Libri, 15, 1965, n. 2, pp. 195-203
4. Jelka Mišić: čitaonice i neke posebne zbirke u sveučilišnim
bibliotekama, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 13, Zagreb, 1967, str. 113-117
5. Undergraduate Libraries, Encyclopedia of Library
and Information Science, Vol.31, New York, Bassl : Mercel Dekker, INC,
1981, p. 329-341
6. Tatjana Aparac-Gazivoda: Razvoj mreže univerzitetskih
biblioteka u Velikoj Britaniji : 1960-1980, Zagreb 1982, (magistarski rad).
7. Rolf Fuhrott: German Library Building in the last
Decade, IFLA General Confrence Munich 1983, Division: Management and Tehnology,
Section Library Buildings and Equipment, 100-BUIL-lE
8. Popis biblioteka Sveučilišta u Zagrebu,
Razvojna služba NSB-e.
9. Ibid.
10. Dora Sečić, Biserka Dunda: Bibliotečno-informacijski
sustav Sveučilišta u Zagrebu - utopija ili uskoro realnost, Vjesnik bibliotekara
Hrvatske, 29/1986, 29-41
11. Statistički godišnjak SRH 1986, Zagreb :
Republički zavod za statistiku, 1986 (podaci o broju studenata odnose se
na SR Hrvatsku, a ne samo na Sveučilište u Zagrebu).
-
Sažetak
ČITAONICA UDŽBENIKA U NOVOJ ZGRADI NACIONALNE I SVEUČILIŠNE BIBLIOTEKE
S OTVORENIM PRISTUPOM GRAĐI - DA ILI NE?
Vesna Turčin i Olga Turina
Prema rezultatima ankete provedene
na Sveučilištu u Zagrebu, 96,97% nastavnika i studenata smatra da bi u
novoj zgradi Nacionalne i sveučilišne biblioteke trebalo planirati čitaonicu
udžbenika sa slobodnim pristupom policama.
-
Summary
OPEN-ACCESS TEXTBOOK READING-ROOM IN THE NEW NATIONAL
AND UNIVERSITY LIBRARY - THE PROS AND CONS
Vesna Turčin and Olga Turina
According to the results of
an inquiry carried out in the University of Zagreb, 96,97% of the faculty
members and students consider that it would be necessary to plan an open-access
textbook reading-room in the new building of the National and University
Library.