Smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja 1.0

(Web Content Accessibility Guidelines 1.0)

Copyright © 1994-2002 W3C ® (Massachusetts Institute of Technology, Institut National de Recherche en Informatique et en Automatique, Keio University), All Rights Reserved.

Napomene

Dokument Smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja 1.0 prijevod je dokumenta Web Content Accessibility Guidelines 1.0. (http://www.w3.org/TR/WCAG10). Ovaj su dokument recenzirali članovi W3C-a i druge zainteresirane stranke, a potvrđen je i kao W3C preporuka. Ovo je službeni dokument i može se koristiti kao referenca i citirati. Uloga W3C-a u sastavljanju Preporuke jest da promiče njezino prihvaćanje u cilju povećavanja funkcionalnosti i rasprostranjenosti
Mreže.

Jedina normativna inačica ovoga dokumenta jest engleski izvornik koji se može pronaći na mrežnim stranicama W3C konzorcija (http://www.w3.org/TR/WCAG10).

Prijevod kao takav može sadržavati pogreške.
Nalazi se na URL-u: http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/smjer.


Preveli: Tea Fluksi, Krešimir Zauder (studenti na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Prijevod slijedi terminologiju propisanu rječnikom M. Kiša Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik (2000).

Lektorirao: Tomislav Stojanov (mlađi asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Stručnu terminologiju provjerio: Miroslav Milinović (CARNet)

Oblikovao: Ante Jelušić (student na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

Urednica: Koraljka Golub (mlađi asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

 

Sažetak

Smjernice navode kako mrežni sadržaj učiniti pristupačnim (accessible) osobama s posebnim potrebama. Namijenjene su svim osobama koje sudjeluju u pripremi mrežnih sadržaja(autorima sadržaja i dizajnerima stranica) te osobama koje oblikuju autorske alate. Temeljni je cilj smjernica promicati pristupačnost mrežnih sadržaja. Usklađivanje sa smjernicama učinit će mrežni sadržaj pristupačnijim za sve korisnike neovisno o vrsti korisničkog agenta koji koriste (npr. preglednik[browser] s grafičkim sučeljem, glasovni preglednik, mobilni telefon, računalo u automobilu itd.) ili o radnim uvjetima (bučna okolina, loše osvjetljenje i sl.). Usklađivanje sa smjernicama također će svima pomoći u bržem pronalaženju informacija na internetu. Smjernicama nije u cilju otežati rad autorima, već ih uputiti kako da multimedijski sadržaj učine pristupačnijim široj publici.

Ovaj dokument upućuje na načela pristupačnosti i oblikovanja. Neke od navedenih strategija odnose se na internacionalizaciju Mreže i rješavanje problema vezanih uz mobilni pristup. No, ovaj se dokument ne odnosi u potpunosti na srodne probleme drugih W3C aktivnosti, već je prije svega usmjeren na pristupačnost.. Molimo čitatelje da pogledaju službenu stranicu W3C-a koja se bavi mobilnim pristupom (W3C Mobile Access Activity home page) i službenu stranicu W3C aktivnosti vezanih uz internacionalizaciju (W3C Internationalization Activity home page).

Zbog stalnog napretka u izradi softvera, u ovom se dokumentu ne navode specifične informacije o tehnologijama programa za pretraživanje. Takve informacije mogu se pronaći na stranici Inicijative za pristupačnost Mreži (Web Accessibility Initiative).Vidi i ([WAI-UA-SUPPORT]).

Ovaj dokument sadrži i dodatak u kojem su sve provjerne točke razvrstane prema temi i prioritetu, a povezane su s navodima u glavnom dokumentu. Obuhvaćene teme odnose se na multimediju, okvire (frames), forme (forms) i skripte. Dodatku se može pristupiti tablično ili uz pomoć popisa provjernih točaka.

Poseban dokument pod nazivom ‘Tehnike za smjernice za osiguravanje pristupacnosti mrežnih sadržaja 1.0’ (‘Techniques for Web Content Accessibility Guidelines 1.0’ [TECHNIQUES]) objašnjava kako ostvariti provjerne točke definirane u glavnom dokumentu. U Tehnikama se detaljno raspravlja u svakoj točki, uz primjere u HTML-u (Hypertext Markup Language), CSS-u (Cascading Style Sheets), SMIL-u (Synchronized Multimedia Integration Language) te MathML-u (Mathematical Markup Language). Dokument također sadrži tehnike za vrednovanje i testiranje, te kazalo HTML elemenata i atributa (i koje ih tehnike koriste). Dokument prati tehnološke standarde pa se može očekivati da će se nadograđivati češće od glavnog dokumenta. Imajmo na umu da svi preglednici i multimedijski alati možda neće podržavati elemente opisane u Smjernicama (HTML 4.0, CSS1 i CSS2 vjerojatno neće imati podršku).

‘Tehnike za smjernice za osiguravanje pristupacnosti mrežnih sadržaja 1.0’ samo su jedne od niza smjernica o pristupačnosti koje je objavila Inicijativa za pristup Mreži (Web Accessibility Initiative). Osim njih, postoje i ‘Smjernice za pristupacnost korisnickih agenata ’ (User Agent Accessibility Guidelines [WAI-USERAGENT]) i ‘Smjernice za pristupacnost alata za izradu Mrežnih stranica’ (Authoring Tool Accessibility Guidelines [WAI-AUTOOLS]).

Status dokumenta

Ovaj su dokument recenzirali članovi W3C-a i druge zainteresirane stranke, a potvrđen je i kao W3C preporuka. Ovo je službeni dokument i može se koristiti kao referenca i citirati. Uloga W3C-a u sastavljanju Preporuke jest da promiče njezino prihvaćanje u cilju povećavanja funkcionalnosti i rasprostranjenosti Mreže.

Engleska inačica ovoga dokumenta jedina je normativna inačica. Prijevodi na drugim jezicima nalaze se na adresi http://www.w3org/WAI/WAI-WEBCONTENT-TRANSLATIONS. Popis pogrešaka u ovome dokumentu dostupan je na adresi http://www.w3org/WAI/WAI-WEBCONTENT-ERRATA. Molimo Vas da nove pogreške prijavite na adresu e-pošte wai-wcag-editor@w3.org.

Popis aktualnih W3C preporuka i ostalih dokumenata o tehnikama mogu se naći na adresi http://www.w3org/TR.

Dokument je pripremljen u okviru W3C Inicijative za pristup Mreži (Web Accessibility Initiative.). Cilj radne skupine ‘Smjernica za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja’ (Web Content Guidelines Working Group) raspravljen je u Pravilniku radne skupine (Working Group charter).

Sadržaj

Sažetak
Status dokumenta
1.      Uvod
2.      O pristupačnom dizajnu
3.      Kako su smjernice organizirane
4.      Prioriteti
5.      Prilagodba
6.      Smjernice za osiguravanje pristupačnih mrežnih sadržaja
Dodatak A.- Provjera ispravnosti
Dodatak B.- Rječnik pojmova
Priznanja
Reference

Dodatni popis provjernih točaka dostupan je kao tablični pregled ili kao popis provjernih točaka.

1.Uvod

Uzmite u obzir da nemaju svi korisnici mrežnih stranica iste radne mogućnosti, uvjete i sposobnosti. Mnogi:

·        ne vide, ne čuju, ne mogu se kretati ili služiti određenim vrstama informacija;

·        imaju poteškoća sa čitanjem ili razumijevanjem teksta;

·        ne mogu se služiti tipkovnicom ili mišem (ili ih nemaju);

·        imaju samo mogućnost tekstualnog prikaza ili slabu vezu s internetom;

·        ne razumiju ili se ne služe bez poteškoća jezikom na kojem je dokument napisan;

·        nalaze se u situacijama u kojima su im oči, uši ili ruke usmjerene na druge aktivnosti (npr. u vožnji ili u radu u glasnoj okolini);

·        imaju stariju inačicu preglednika, drukčiji preglednikili drukčiji operativni sustav.

Autori moraju imati u obziru navedene različite korisničke mogućnosti, uvjete ili sposobnosti prigodom oblikovanja stranica. Svaki odabir koji olakšava pristupačnost, ide u korist osobama s posebnim potrebama kao i cijeloj zajednici Mreže. Na primjer, koristeći stilske predloške za nadzor nad fontovima i izbacivanjem FONT elemenata autori HTML-a učinit će svoje stranice pristupačnijim slabovidnima, a mnogima često skratiti vrijeme snimanja s Mreže (download).

Smjernice govore o problemima pristupačnosti i nude prikladna rješenja za oblikovanje mrežnih stranica. Pozivaju se na tipične primjere (slične ovome s fontovima) koji korisnicima s posebnim potrebama mogu predstavljati problem. Tako primjerice, prva smjernica objašnjava kako autori mogu učiniti slike pristupačnijim osobama koje nisu u mogućnosti vidjeti slike, onima koji koriste tekstualne preglednike koji ne podržavaju slike, te onima koji su isključili prikaz slike zbog slabe veze s internetom. Smjernice ne predlažu izbjegavanje slika, već opisuju kako će tekstualni ekvivalent slike učiniti samu sliku pristupačnijom.

Kako ‘tekstualni ekvivalenti’ čine slike pristupačnijima? Obje riječi u izrazu jednako su važne:

·        Tekstualni sadržaj korisniku može biti prikazan (i) sintetiziranim govorom, (ii) Brailleovim pismom i (iii) vizualno predstavljenim tekstom (visually-displayed text). Svaki od ova tri mehanizma koristi drugo osjetilo – sluh za sintetizirani govor, dodir za Brailleovo pismo i vid za vizualno predstavljeni tekst – čime se informacija čini dostupnom osobama s različitim osjetilnim poteškoćama.

·        Da bi tekst bio koristan, mora imati istu funkciju ili svrhu kao i slika. Uzmimo, primjerice, tekstualni ekvivalent fotografije Zemlje iz svemira. Ako je svrha slike ponajprije dekorativna, tada tekst ‘Fotografija Zemlje iz svemira’ može ispuniti potrebnu funkciju. Ako je svrha ilustrirati određeni zemljopisni podatak, tada tekstualni ekvivalent to treba i prenijeti. Ukoliko korisnik može kliknuti na sliku kako bi dobio dodatne informacije o Zemlji, ekvivalentni tekst bi trebao glasiti ‘Informacije o Zemlji’. Prenese li tekstualni ekvivalent korisniku s posebnim potrebama istu poruku kao slika ostalim korisnicima, možemo ih smatrati paralelnim informacijama.

Tekstualni ekvivalenti, osim što pomažu korisnicima s posebnim potrebama, mogu pomoći svim korisnicima u bržem pronalaženju stranica budući da tražilice (search engines) prilikom pretraživanja koriste tekst.

Dok autori mrežnog sadržaja osiguravaju tekstualne ekvivalente za slike i ostale multimedijske sadržaje, odgovornost je na korisničkim agenatima (npr. preglednicima i pomoćnim tehnologijama poput ekranskih čitača) da prikažu informaciju.

Ne-tekstualni ekvivalent teksta (ikone, snimljeni govor ili video snimka osobe koja prevodi tekst na znakovni govor) mogu učiniti dokumente dostupnima osobama s poteškoćima u pristupu pisanom tekstu kao i osobama s kognitivnim poteškoćama, poremećajima u čitanju ili s oštećenjem sluha.

Ne-tekstualni ekvivalenti teksta mogu biti od velike pomoći nečitačima. Auditivni opis jedan je primjer ne-tekstualnog ekvivalenta vizualne informacije.

2. O pristupačnom dizajnu

Ove se smjernice odnose na dva opća predmeta: kako osigurati prikladan prikaz i kako sadržaj učiniti razumljivijim i lakšim za upravljanje.

2.1 Osiguravanje prikladnog prikaza

Prateći ove smjernice, autori mogu oblikovati stranice da se prikladno učitaju. Takve stranice ostaju pristupačne svima koji imaju fizičke, osjetilne i kognitivne poteškoće, radna ograničenja ili tehnološke prepreke. Evo nekoliko savjeta za prikaz stranica:

·        Odvojite strukturu od prikaza (vidi razliku između sadržaja, strukture i prikaza). Osigurajte tekst (i tekstualni ekvivalent). Tekstovi mogu biti dostupni gotovo svim preglednicima i korisnicima.

·        Oblikujte dokumente pristupačnima iako ih korisnik ne može vidjeti i/ili čuti. Osigurajte informaciju koja ima istu svrhu ili funkciju kao audio ili video, na načine prilagođene i drugim osjetilnim kanalima. To ne znači npr. izradu audio inačice svih stranica jer se slijepi mogu služiti elektronskim čitačem da bi imali pruženu informaciju.

·        Oblikujte dokumente koji se ne oslanjaju na samo jedan tip konvertera. Stranice bi trebale biti dostupne osobama bez miša, s malim monitorima, bez zaslona ili samo s glasovnim ili tekstualnim izlaznim podacima.

2.2 Oblikovanje razumljivog sadržaja jednostavnog za korištenje

Autori bi trebali učiniti sadržaj razumljivijim i jednostavnijim za korištenje. To ne uključuje samo jasan i jednostavan jezik već i razumljive mehanizme za navigaciju unutar i između stranica. Oblikovanje navigacijskih alata i orijentacijskih informacija povećat će dostupnost i upotrebljivost. Ne mogu se svi korisnici služiti vizualnim znakovima poput hipervezanih slika, klizača, okvira, navigacijske grafike, grafičkih preglednika itd. Također, korisnici gube kontekstualnu informaciju kada imaju uvid samo u djelić stranice, te kada joj pristupaju riječ po riječ (uz pomoć sintetiziranog govora ili Brailleovog pisma) ili segment po segment (malen prikaz, uvećan prikaz). Bez orijentacijskih informacija korisnici možda neće biti u mogućnosti razumjeti velike tablice, popise, izbornike itd.

3. Kako su smjernice organizirane

Ovaj dokument sadrži 14 smjernica tj. općih načela pristupačnog dizajna. Svaka smjernica sadrži:

·        Broj

·        Iskaz smjernice

·        Hiperveze za navigaciju smjernicama; tri hiperveze služe za navigaciju do sljedeće smjernice (strelica prema gore), do prethodne smjernice (strelica na lijevo) ili do mjesta aktualne smjernice u tabeli (strelica prema gore)

·        Zašto koristiti smjernicu i skupine osoba kojima koristi

·        Popis definicija provjernih točaka

Definicije provjernih točaka u svakoj smjernici određuju kako se ta smjernica najčešće primjenjuje. Svaka definicija provjerne točke uključuje:

·        Broj provjerne točke

·        Iskaz provjerne točke

·        Prioritet provjerne točke; točke 1. prioriteta naglašene su kroz uporabu stilskog predloška

·        Opcionalne informativne bilješke, objašnjene primjere i reference na srodne smjernice ili provjerne točke

·        Hipervezu na odjeljak Tehnika ([Techniques]) u kojem se raspravlja o implementaciji i primjerima provjernih točaka

3.1 Postavke dokumenta

U ovome su dokumentu korištene sljedeće postavke:

·        Imena elemenata pisana su velikim slovima

·        Imena atributa citirana su i pisana malim slovima

·        Hiperveze definicija naglašene su kroz upotrebu stilskih predložaka

4. Prioriteti

Svaka provjerna točka ima određenu razinu prioriteta dodijeljenu od strane Radne skupine, a temelji se na utjecaju te provjerne točke na pristupačnost.

[1. prioritet] Autor sadržaja mora zadovoljiti ovu provjernu točku. Inače će jednoj ili više skupina osoba biti nemoguće pristupiti informacijama u dokumentu. Zadovoljavanje ovakvih provjernih točaka osnovni je uvjet korištenja dokumenata s Mreže za određene skupine korisnika.

[2. prioritet] Autor bi trebao zadovoljiti ovakve provjerne točke. Inače će jedna ili više skupina osoba imati poteškoća pri pristupanju informacijama. Zadovoljavanje ovakvih provjernih točaka uklonit će značajne zapreke pri pristupu dokumentima.

[3. prioritet] Autor se može koristiti ovom točkom jer će u suprotnom jedna ili više skupina možda imati poteškoća prilikom pristupanja informacijama. Zadovoljavanje ovakvih provjernih točaka poboljšat će pristup dokumentima na Mreži.

Neke provjerne točke navode razinu prioriteta koja može u određenim (unaprijed nagoviještenim) uvjetima poprimiti drukčije vrijednosti.

5. Prilagođavanje

U ovome dijelu određene su tri razine usklađivanja sa smjernicama:

1.      Razina usklađivanja "A" (A): svi 1. prioriteti provjernih točaka su zadovoljeni

2.      Razina usklađivanja "duplo A" (double A): svi 1. i 2. prioriteti provjernih točaka su zadovoljeni

3.      Razina usklađivanja "trostruko A" (triple A): svi prioriteti provjernih točaka su zadovoljeni

Komentar. Razine usklađivanja prikazane su slovima, a ne brojevima tako da ih se može bolje razumjeti kad ih se pretvara u govor.

Zahtjevi za usklađivanja sa smjernicama moraju koristiti jedan od sljedećih oblika:

Oblik 1: Navesti:

·        Ime smjernice: ‘Smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja 1.0’

·        URL smjernica: http://www.org3/TR/1999/WAI-WEBCONTENT-19990505

·        Zadovoljene razine usklađivanja: ‘A’ , ‘duplo A’ ili ‘trostruko A’

·        Doseg pokriven zahtjevom (site, stranica ili određeni dio sitea)

Primjer oblika 1. :

Ova je stranica usklađena s W3C Smjernicama za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja 1.0, dostupnima na adresi http://www.org3/TR/1999/WAI-WEBCONTENT-19990505, razina double A.

Oblik 2. : Na svakoj usklađenoj stranici postavite jednu od tri ikone W3C-a, koja je hiperveza na odgovarajuće W3C objašnjenje. Informacije o ikonama i načinu stavljanja na stranice nalaze se na [WCAG-ICONS].

6. Smjernice za osiguravanje pristupačnosti mrežnih sadržaja

Smjernica 1. Osigurajte jednakovrijedne alternative auditivnom i vizualnom sadržaju

Osigurajte sadržaj koji kad je predstavljen korisniku ima istu funkciju ili namjenu kao i auditivni ili vizualni sadržaj.

Oni koji ne mogu dobiti slikovni, filmski, zvukovni i drugi sadržaj, ipak mogu primiti njihove ekvivalentne informacije . Takve informacije moraju imati istu svrhu kao i vizualni i auditivni sadržaj. Tako bi tekstualni ekvivalent ikone strelice prema gore povezane s kazalom mogao biti ‘idi do kazala'. U nekim bi slučajevima trebao opisivati izgled vizualnog sadržaja (npr. kompleksne grafikone, oglasne ploče ili dijagrame), ili sam auditivni sadržaj (npr. zvučni uzorci kakvi se koriste u naobrazbi).

Ova smjernica naglašava važnost tekstualnih ekvivalenata ne-tekstualnog sadržaja (slika, presnimljenog zvuka, videa). Moć tekstualnog ekvivalenta leži u mogućnosti da se sadržaji mogu prikazati na načine koji su pristupačni osobama s različitim posebnim potrebama. Tekst se može poslati sintetizatoru govora ili prikazati na Brailleovom pismu te vizualno prikazati (u raznim veličinama) na zaslonu ili na papiru. Sintetizirani govor važan je za slabovidne i slijepe, te za one s teškoćama u čitanju koje obično prate kognitivni poremećaji, poremećaji učenja ili gluhoća. Brailleovo pismo važno je za gluhoslijepe osobe kao i za one kod kojih je jedini senzorni poremećaj sljepoća.

Osiguravanje ne-tekstualnih ekvivalenata teksta korisno je osobito nečitačima ili onima s poteškoćama u čitanju. U filmovima ili vizualnim prikazima, vizualne akcije poput neverbalne komunikacije nisu uvijek dovoljno popraćene auditivnim informacijama. Ukoliko se ne osiguraju takvi verbalni opisi vizualnih informacija, slabovidni i slijepi neće moći percipirati taj sadržaj.

Provjerne točke:

1.1. Omogućite tekstualni ekvivalent za svaki ne-tekstualni element (koristite npr., "alt", "longdesc" ili opis elementa). Ne-tekstualni elementi obuhvaćaju: slike, grafičke prikaze teksta (uključujući simbole), tzv. regije na image map, animacije (npr. animirani GIF), minijaturne aplikacije (applets) i programske objekte, ASCII umjetnost (ASCII art), okvire, skripte, ikone i slike upotrijebljene za tekstualne oznake, grafičke tipke, zvukove (puštane sa ili bez korisnikove interakcije), zasebne auditivne dokumente i video. [1. prioritet]

U HTML-u učinite, primjerice, sljedeće:

·              Koristite "alt" za IMG, INPUT i APPLET elemente, ili omogućite tekstualni ekvivalent OBJECT i APPLET elemenata.

·              Kod složenijeg sadržaja (npr. grafa) gdje "alt" ne omogućuje kompletan tekstualni ekvivalent, koristite se "longdescom" s IMG-om ili FRAME-om, hipervezom unutar OBJECT elementa ili opisnom hipervezom.

·              Za image map koristite "alt" atribut s AREA-om, ili MAP element s A elementima (i drugim tekstovima) kao sadržajem.

Vidi i provjernu točku 9.1. i provjernu točku 13.10.

Tehnike za provjernu točku 1.1.

1.2. Omogućite više tekstualnih hiperveza za svaku aktivnu regiju na image map na strani poslužitelja [1. prioritet]

Vidi i provjernu točku 1.5. i provjernu točku 9.1.

Tehnike za provjernu točku 1.2.

1.3. Omogućite audio opise važnih informacija iz vizualnih snimki multimedijskih prikaza dok se korisnički agenti ne budu mogli koristiti sintezom govora za čitanje tekstualnog ekvivalenta. [1. prioritet]

Uskladite audio opis s audio snimkom (kao u provjernoj točki 1.4.). Vidi provjernu točku 1.1. za informacije o tekstualnom ekvivalentu za vizualne informacije.

Tehnike za provjernu točku 1.3.

1.4. Za sve promjenjive multimedijske prikaze (npr. filmove, animacije) osigurajte ekvivalentne alternative (npr. titlove ili audio opise vizualnih snimki). [1. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 1.4.

1.5. Dok korisnički agenti ne počnu prikazivati tekstualni ekvivalent za hiperveze na image map, osigurajte više tekstualnih hiperveza za svaku aktivnu regiju u njoj. Vidi i provjernu točku 1.2. i provjernu točku 9.1.

Tehnike za provjernu točku 1.5.

Smjernica 2. Ne oslanjajte se samo na boje

Pobrinite se da tekst i grafika budu razumljivi i kad su prikazani bez boja.

Ako na stranicama koristimo samo boju, osobe koje ne mogu razlikovati određene boje ili oni s uređajima bez mogućnosti njihovih prikaza, neće primiti informaciju. Kada su boje prvog plana i pozadine previše slične postoji mogućnost da neće biti dovoljnog kontrasta.

Provjerne točke:

2.1. Osigurajte da su sve informacije koje se prenose bojom dostupne i bez njih. [1. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 2.1.

2.2. Osigurajte da su kombinacije boja prvog plana i pozadine u dovoljnom kontrastu kada ih promatra netko tko dovoljno ne razlikuje boje ili kada ih se gleda na crno-bijelom zaslonu.[2. prioritet za slike, 3. prioritet za tekst]

Tehnike za provjernu točku 2.2

Smjernica 3. Pravilno upotrebljavajte označivanje (markup) i stilske predloške (style sheets)

Označujte dokumente pravilnim strukturalnim elementima. Kontrolirajte prikaz pomoću stilskih predložaka umjesto elementima i atributima.

Nepravilno i nestandardno korištenje označivanja ometa pristupačnost. Krivo korištenje označivanja za prikaz (npr. korištenje tabela za dizajn ili zaglavlja za veličinu fonta) otežava korisnicima sa specijaliziranim softverom razumijevanje organizacije stranice. Također, korištenje označavanja za prikaz umjesto strukturalnog označavanja za prenošenje strukture (npr. izrada tabele podataka sa HTML PRE elementima) otežava razumljiv prikaz stranica drugim uređajima (vidi razliku između sadržaja, strukture i prezentacije).

Autori nerijetko pogrešno koriste elemente da bi postigli željeni učinak formatiranja na starijim preglednicima. To može uzrokovati probleme pristupačnosti, te je potrebno uzeti u obzir je li učinak formatiranja dovoljno važan da opravdava izradu dokumenta koji je nekim korisnicima nepristupačan.

Autori ne smiju zanemariti prikladno označivanje samo zato jer ih određeni preglednici ili pomoćne tehnologije neće pravilno obraditi. Na primjer, prikladno je koristiti TABLE element u HTML-u za označivanje tabličnih podataka, čak i ako se neki stariji ekranski čitači neće moći pravilno nositi sa tekstom (vidi provjernu točku 10.3.). Pravilno korištenje TABLE-a i izrada adekvatnih tablica (vidi smjernicu 5.) omogućuje softveru tablični prikaz drukčiji od dvodimenzionalnih matrica.

Provjerne točke:

3.1. Kada postoji prikladni jezik za označivanje, radije koristite označivanje nego slike za prenošenje informacija.[2. prioritet]

Na primjer, koristite MathML za označivanje matematičkih jednadžbi, i predloške stranica za oblikovanje teksta i kontrolu izgleda. Također, izbjegavajte korištenje slika za prikaz teksta, već umjesto toga koristite tekst i stilske predloške. Vidi smjernicu 6. i smjernicu 11.)

Tehnike za provjernu točku 3.1.

3.2. Izrađujte dokumente koje standardne "gramatike" proglašavaju ispravnim. [2. prioritet]

Na primjer, uključite izjavu o vrsti dokumenta na početku, koja se odnosi na objavljeni (published) DTD (npr. strogi HMTL 4.0 DTD).

Tehnike za provjernu točku 3.2.

3.3. Koristite predloške stranica za kontrolu rasporeda i prikaza.[2. prioritet]

Na primjer, koristite CSS “font” svojstvo (property) umjesto HTML “font” elementa za kontrolu stila fontova.

Tehnike za provjernu točku 3.3.

3.4. Koristite relativne, a ne apsolutne jedinice u vrijednostima atributa jezika za označivanje i vrijednostima atributa stilskih predložaka. [2. prioritet]

Na primjer, u CSS-u koristite "em" ili dužine u postocima radije nego "cm" ili "pt" kao apsolutne jedinice. Koristite li apsolutne jedinice, provjerite je li prikazani sadržaj koristan. (vidi dio o provjeri ispravnosti)

Tehnike za provjernu točku 3.4.

3.5. Koristite elemente zaglavlja za prikaz strukture dokumenta, ali ih koristite u skladu sa specifikacijama. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite H2 kako bi prikazali podsekciju H1. Ne koristite zaglavlja za efekte fontova.

Tehnike za provjernu točku 3.5.

3.6. Pravilno označujte liste i elemente lista. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u pravilno koristite OL, UL i DL.

Tehnike za provjernu točku 3.6.

3.7. Označujte citate. Ne koristite se označivanjem citata za efekte oblikovanja kao što je uvlačenje. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite Q i BLOCKQUOTE elemente kako bi označili kratke ili duže citate.

Tehnike za provjernu točku 3.7.

Smjernica 4. Odredite koji se prirodni jezik koristi

Koristite označivanje koje olakšava izgovor ili interpretaciju kratica ili teksta na stranom jeziku.

Kada autori označuju promjene prirodnog jezika u dokumentu, sintetizatori govora ili čitači Brailleovog pisma mogu se automatski prebaciti na novi jezik, čineći dokument pristupačnijim za višejezične korisnike. Autori bi trebali definirati dominantan prirodni jezik dokumenta (kroz označavanje HTTP zaglavlja), te osigurati objašnjenja kratica i akronima.

Uz to što pomaže pomoćnim tehnologijama, definiranje prirodnog jezika dopušta tražilicama da nađu ključne riječi i definiraju dokumente u željenom jeziku. Određivanje prirodnog jezika također poboljšava čitljivost sadržaja Mreže svim osobama, što uključuje i one s kognitivnim poteškoćama i gluhe osobe.

Kada kratice i promjene prirodnog jezika nisu definirane, moguće je da se neće moći dešifrirati kod govornog uređaja ili Brailleovog pisma.

Provjerne točke:

4.1. Jasno definirajte promjene prirodnog jezika teksta dokumenta i svim tekstualnim ekvivalentima. Na primjer, u HTML-u koristite "lang" atribute. U XML-u koristite "xml:lang". [1. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 4.1.

4.2. Osigurajte objašnjenje svake kratice ili akronima u dokumentu, ali samo tamo gdje se prvi put pojavljuju. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "title" atribut ABBR ili ACRONYM elemenata. Osiguravanje proširenja glavnog tijela dokumenta također pomaže u korištenju dokumenta.

Tehnike za provjernu točku 4.2.

4.3. Definirajte primarni prirodni jezik dokumenta. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u namjestite "lang" atribut HTML elementa. U XML-u koristite "xml:lang". Administratori poslužitelja trebali bi konfigurirati poslužitelje da iskoriste HTTP mehanizme koji pretražuju sadržaj, tako da korisnici mogu automatski dobiti dokumente na željenom jeziku.

Tehnike za provjernu točku 4.3.

Smjernica 5. Oblikujte tablice koje se prikladno prikazuju.

Osigurajte da tablice imaju potrebne oznake tako da ih pristupačni preglednici i korisnički agenti mogu prikazati.

Tablice bi se trebale koristiti za prikaz tabelarnih informacija (tablice podataka), a inače bi se trebale izbjegavati, jer bitno otežavaju rad ekranskim čitačima. (vidi provjernu točku 10.3.)

Neki korisnički agenti dopuštaju korisnicima da se kreću kroz polja tabela, te pristupe zaglavlju i informaciji drugog polja. Ako nisu dobro označene, te tabele neće opskrbiti korisničke agente prikladnom informacijom (vidi smjernicu 3.).

Sljedeće će provjerne točke biti izravno korisne osobama koje pristupaju tablici zvučnim putem (npr. ekranski čitači ili osobnim računalom u automobilu), onima koji gledaju samo dio stranice (npr. slijepima i slabovidnima koji koriste govornu izlaznu informaciju ili Brailleov prikaz), te korisnicima s malim monitorima.

Provjerne točke:

5.1. Za podatke u tablicama definirajte zaglavlja redova i stupaca.[1. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite TD da bi definirali ćelije i TH da bi definirali zaglavlja.

Tehnike za provjernu točku 5.1.

5.2. Kod tablica podataka koje imaju dvije ili više logičke razine zaglavlja koristite označivanje kako bi povezali polja podataka s poljima zaglavlja. [1. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite THEAD, TFOOT i TBODY za grupiranje redova, COL i COLGROUP za grupiranje stupaca, te atribute "axis", "scope" i "headers" da bi opisali složenije odnose među podacima.

Tehnike za provjernu točku 5.2.

5.3. Ne koristite tablice za izgled stranice osim ako tablica ima smisla kad je linearizirana. Ako to nije slučaj, omogućite alternativni ekvivalent (koji može biti i linearizirana verzija). [2. prioritet]

Kada korisnički agenti budu podržavali stilske predloške, tablice se ne bi smjele koristiti za izgled. Vidi provjernu točku 3.3.

Tehnike za provjernu točku 5.3.

5.4. Ako koristite tablicu za raspored, ne koristite nikakvo strukturalno označivanje u svrhu vizualnog oblikovanja. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u ne koristite TH element da bi se prikazao centriran sadržaj ćelije.

Tehnike za provjernu točku 5.4.

5.5. Osigurajte sažetke tabela. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite atribut "summary" TABLE elementa.

Tehnike za provjernu točku 5.5.

5.6. Osigurajte kratice za imena zaglavlja. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "abbr" atribute za TH element.

Tehnike za provjernu točku 5.6.

Smjernica 6. Omogućite prikladni prikaz stranica koje koriste nove tehnologije

Osigurajte da su stranice pristupačne čak i kada nove tehnologije nisu podržane ili su isključene.

Iako bi autori trebali koristiti nove tehnologije koje rješavaju postojeće probleme, trebali bi i znati kako oblikovati stranice da rade sa starijim preglednicima ili za slučajeve kada su u pregledniku nove tehnologije isključene.

Provjerne točke:

6.1. Organizirajte dokument tako da se može čitati bez stilskog predloška. Na primjer, kada se HTML dokumentu pristupa bez stilskih predložaka, dokument se mora moći pročitati. [1. prioritet]

Ako je organizacija sadržaja logična, pristup će biti smislen i kada su predlošci stranica isključeni ili nisu podržani.

Tehnike za provjernu točku 6.1.

6.2. Osigurajte da su ekvivalenti za dinamički sadržaj obnovljeni kada se i sam sadržaj mijenja. [1. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 6.2.

6.3. Osigurajte mogućnost korištenja stranica kada su skripte, minijaturne aplikacije ili ostali programski objekti isključeni ili nisu podržani. Ako to nije moguće, osigurajte ekvivalentnu informaciju na pristupačnim alternativnim stranicama. Na primjer, osigurajte da hiperveze u skriptama rade i kada su skripte isključene ili nisu podržane (npr. ne koristite "javascript" kao cilj hiperveza). Ako nije moguće stranicu učiniti korisnom bez skripti, osigurajte tekstualni ekvivalent s NONSCRIPT elementom, koristite tzv. server-side skriptu umjesto korisničke skripte ili pak osigurajte alternativnu pristupačnu stranicu prema provjernoj točki 11.4. Vidi i smjernicu 1.

Tehnike za provjernu točku 6.3.

6.4. Osigurajte da su rukovoditelji događaja (event handlers) skripta i minijaturnih aplikacija neovisni o ulaznim uređajima. [2. prioritet]

Vidi i definiciju neovisnosti u uređajima.

Tehnike za provjernu točku 6.4.

6.5. Osigurajte pristupačnost dinamičkog sadržaja ili osigurajte alternativni prikaz stranice. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite NONFRAMES na kraju svakog skupa okvira. Za neke aplikacije server-side skripte mogu biti pristupačnije nego one korisničke.

Tehnike za provjernu točku 6.5.

Vidi provjernu točku 11.4.

Smjernica 7. Omogućite korisniku nadzor nad animiranim (time-sensitive) promjenama sadržaja.

Osigurajte da kretanje, titranje i automatsko obnavljanje objekata ili stranica može biti trenutačno ili potpuno zaustavljeno.

Kretanje teksta može prouzrokovati smetnje da ga osobe s kognitivnim ili vizualnim poteškoćama ne mogu pročitati dovoljno brzo i točno, a također ometa i ekranske čitače.

Sve dok korisnički agenti ne osiguraju prikladne mehanizme, autori moraju sami osigurati sljedeće provjerne točke.

Provjerne točke:

7.1. Dok korisnički agenti ne dopuste kontrolu titranja, izbjegavajte ju. [1. prioritet]

Osobe s fotosenzibilnom epilepsijom mogu dobiti napade potaknute bljeskanjem 4-59 titraja u sekundi (Hertz) s vrhuncem osjetljivosti na 60 titraja u sekundi, kao i kod brze promjene iz tamnog u svjetlo (kao stroboskop).

Tehnike za provjernu točku 7.1.

7.2. Dok korisnički agenti ne dopuste kontrolu titranja, izbjegavajte korištenje titranja sadržaja. [2. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 7.2.

7.3. Dok korisnički agenti ne dopuste korisnicima da ‘zamrznu’ sadržaj koji se kreće, izbjegavajte svako kretanje na stranicama.[2. prioritet]

Kada stranica sadrži pokretni sadržaj, u skriptu ili u minijaturnu aplikaciju uključite mehanizam koji korisnicima dopušta da zamrznu kretanje. Korištenje stilskog predloška sa skriptom za stvaranje animacije dopušta korisnicima da isključe ili preskoče taj efekt. Vidi smjernicu 8.

7.4. Dok korisnički agenti  ne budu imali mogućnost zaustavljanja osvježavanja, ne radite stranice koje se periodički automatski osvježavaju. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u ne osvježavajte stranice automatski sa "http-equiv=refresh" dok korisnički agenti ne dopuste korisnicima da isključe tu mogućnost.

Tehnike za provjernu točku 7.4

7.5. Dok korisnički agenti ne dostignu mogućnost zaustavljanja automatskog usmjeravanja, ne koristite tekstualno označivanje za automatsko preusmjeravanje stranica, već podesite poslužitelj za tu svrhu. [2. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 7.5

Primjedba. BLINK i MARQUEE elementi nisu definirani u niti jednoj W3C HTML specifikaciji i ne bi se trebali koristiti. Vidi smjernicu 11.

Smjernica 8. Osigurajte izravan pristup uloženim (embedded) korisničkim sučeljima.

Osigurajte da korisničko sučelje slijedi načela pristupačnog dizajna, funkcionalnosti neovisne o uređaju, operabilnosti tipkovnice, samoglasnosti (selfvoicing), itd.

Kada uloženi objekt ima svoje ‘vlastito sučelje’, ono, kao i sučelje samog preglednika, mora biti pristupačno. Ako se sučelje uloženog objekta ne može učiniti pristupačnim, osigurajte alternativno rješenje.

Primjedba. Za najnovije informacije o pristupačnosti sučelja pogledajte Smjernice za pristupačnost korisničkih agenata (User Agent Accesibility Guidelines, [WAI-USERAGENT]) i Smjernice za pristupačnost autorskih alata (Authorising Tool Accessibility Guidelines, [WAI-AUTOOL]).

Provjerna točka:

8.1 Programske elemente, kao što su skripte i minijaturne aplikacije, učinite izravno pristupačnim ili uskladivim s pomoćnim tehnologijama [1. prioritet] ako je funkcionalnost važna, inače [2. prioritet].Vidi smjernicu 6.

Tehnike za provjernu točku 8.1

Smjernica 9. Oblikujte stranice koje su neovisne o uređaju pristupa

Koristite mogućnosti koje dopuštaju aktiviranje elemenata stranice preko raznih ulaznih jedinica.

Neovisnost o uređajima znači da korisnik može stupiti u interakciju s korisničkim agentom ili dokumentom koristeći se ulaznom (ili izlaznom) jedinicom koju preferira - miš, tipkovnica, glasovni unos, i sl. Ako se, na primjer, kontrola forme može aktivirati samo pomoću miša ili drugog pokazivačkog uređaja, slijepa osoba koja pristupa stranici preko glasovnog ulaza, tipkovnice ili nekog drugog ne-pokazivačkog ulaznog uređaja, neće je moći koristiti.

Primjedba. Osiguravanje tekstualnih ekvivalenata za image map ili za slike koje se koriste kao hiperveze, omogućuje interakciju s njima bez pokazivačkog uređaja. Vidi smjernicu 1.

Stranice koje dopuštaju interakciju preko tipkovnice pristupačne su većinom i kroz govorno sučelje ili naredbenu liniju.

Provjerne točke:

9.1 Omogućite image map na strani klijenta umjesto na strani poslužitelja, osim gdje se regije ne mogu definirati raspoloživim geometrijskim oblicima. [1. prioritet]

Vidi smjernicu 1.1, 1.2 i provjernu točku 1.5

Tehnike za provjernu točku 9.1

9.2 Osigurajte da se svakim elementom koji ima vlastito sučelje može upravljati neovisno o uređaju pristupa. [2. prioritet].

Vidi definiciju neovisnosti o uređajima.

Vidi smjernicu 8.

Tehnike za provjernu točku 9.2

9.3 U skriptama specificirajte logičke rukovoditelje događajima (logical event handlers) umjesto rukovoditelje događajima ovisnih o uređajima (device-dependent event handlers).[2. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 9.3

9.4 Kreirajte logički slijed tabulatora kroz hiperveze, kontrole formi i objekte.[3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u specificirajte slijed tabulatora koristeći se "tab index" atributom ili osigurajte logičan dizajn stranice.

Tehnike za provjernu točku 9.4

9.5 Pobrinite se da važne hiperveze (uključujući i one na image map na klijentovoj strani), kontrole formi i njihove skupine imaju kratice na tipkovnici. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u, specificirajte kratice koristeći se "accesskey" atributom.

Tehnike za provjernu točku 9.5

Smjernica 10. Koristite pristupačna rješenja

Koristite pristupačna rješenja kako bi pomoćne tehnologije i stariji preglednici radili ispravno.

Na primjer, stariji preglednici ne dopuštaju korisnicima pristup okviru za editiranje (editbox). Stariji ekranski čitači čitaju povezane hiperveze kao jednu hipervezu zbog čega je tim aktivnim elementima teško ili nemoguće pristupiti. Isto tako, mijenjanje aktivnog prozora ili otvaranje novih može biti vrlo zbunjujuće korisnicima koji ne vide što se dogodilo.

Primjedba. Sljedeće provjerne točke vrijede sve dok korisnički agenti (što uključuje i pomoćne tehnologije) ne riješe ove probleme. One su klasificirane kao ‘privremene’, što znači da ih Radna skupina za smjernice mrežnog sadržaja (Web Content Guidelines Working Group) smatra ispravnim i nužnim za pristupačnost mrežnih sadržaja u vrijeme pisanja ovog dokumenta. No, očekuje se da će ove provjerne točke biti nepotrebne u budućnosti kad mrežne tehnologije osiguraju očekivane mogućnosti i svojstva.

Provjerne točke:

10.1 Dok korisnički agenti ne uključe puni nadzor nad prozorima, ne dopustite automatsko mijenjanje radnog prozora ili pojavljivanje novih bez korisničkog dopuštenja. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u izbjegavate korištenje okvira čija je meta novi prozor.

Tehnike za provjernu točku 10.1

10.2 Dok korisnički agenti ne počnu podržavati eksplicitne asocijacije između oznaka i kontrola forme, za sve kontrole forme s implicitno asociranim oznakama, osigurajte da je oznaka pravilno pozicionirana. [2. prioritet]

Oznaka mora biti u liniji koja prethodi kontroli (sa samo jednom oznakom i kontrolom po liniji) ili neposredno prethoditi svojoj kontroli u istoj liniji (dopuštena je više nego jedna kontrola/oznaka po liniji).

Vidi smjernicu 12.4

Tehnike za provjernu točku 10.2

10.3 Dok korisnički agenti (što uključuje i pomoćne tehnologije) ne budu imali mogućnost praćenja tekstova jednih pored drugih (side-by-side), ponudite linearni tekst kao alternativu (na istoj ili nekoj drugoj stranici) za sve tablice koje slažu (prelomljeni) tekst u paralelne stupce. [3. prioritet]

Primjedba. Pogledajte definiciju linearne tablice. Ova kontrolna točka pomaže osobama s korisničkih agentima (kao što su neki ekranski čitači) koji ne mogu upravljati blokovima teksta predstavljenim jednih pored drugih; ova kontrolna točka ne bi trebala spriječiti autore od korištenja tablica za prikaz tabličnog sadržaja.

10.4 Dok korisnički agenti ne budu imali mogućnost upravljanja praznim kontrolama, koristite zadane vrijednosti i tzv. place-holding znakove u okvirima za editiranje i područjima s tekstom. [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u, učinite ovo za TEXTAREA i INPUT.

Tehnike za provjernu točku 10.4

10.5 Dok korisnički agenti (što uključuje i pomoćne tehnologije) ne budu imali mogućnost odvojenog prikazivanja pojedinih susjednih hiperveza, između susjednih hiperveza uključite znakove (okružene razmacima) koji sami nisu hiperveza. [3. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 10.5

Smjernica 11. Koristite W3C tehnologije i smjernice.

Koristite W3C (prema specifikacijama) i pratite smjernice za pristupačnost. Kada nije moguće koristiti W3C tehnologije ili kada to rezultira neprihvatljivim rješenjima, osigurajte jednakovrijednu pristupačnu alternativu.

W3C tehnologije (npr. HTML, CSS, itd.) predlažu postojeće smjernice iz nekoliko razloga.

· W3C tehnologija uključuje uložene (built-in) pristupačne mogućnosti.

· W3C specifikacije prolaze ranu recenziju kako bi se osiguralo da problemi oko pristupačnosti budu razmotreni u fazi oblikovanja

· W3C specifikacije razvijene su u otvorenom, industrijski koncenzualnom procesu.

Mnogi ne-W3C formati (npr. pdf, shockwave) zahtijevaju za rad sa svojim dokumentima posebnu aplikaciju. Ovi formati često se ne mogu pregledavati uz pomoć standardnih korisničkih agenata (što uključuje i pomoćne tehnologije). Izbjegavanje nestandardnih i ne-W3C mogućnosti (elemenata, atributa, ekstenzija) učinit će stranice pristupačnije većem broju korisnika s raznolikim hardverom i softverom. Kada se nepristupačne tehnologije moraju koristiti, potrebno je osigurati ekvivalentne pristupačne sadržaje. I kad se prihvate W3C tehnologije, moraju se koristiti u skladu sa smjernicama o pristupačnosti sadržaja. Rabite li nove tehnologije, osigurajte prikladni prikaz. Vidi smjernicu 6.

Primjedba. Konvertiranje dokumenata (pdf, postscript, itd.) u W3C jezike za označivanje ne stvara uvijek pristupačan dokument. Stoga, provjerite pristupačnost i mogućnost korištenja svake stranice nakon konverzije (vidi dio o provjeri ispravnosti). Bude li prilikom konverzije problema, potrebno je stranice preurediti sve dok se njihov izvorni prikaz prikladno ne predoči, ili osigurati HTML, tj. tekstualnu verziju.

Provjerna točka:

11.1 Koristite najnovije dostupne i prikladne W3C tehnologije. [2. prioritet]

Za informacije o tome kako pronaći najnovije W3C specifikacije i [WAI-UA-SUPPORT] o podršci korisničkih elemenata za najnovije W3C tehnologije pogledaj Popis referenci.[2. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 11.1

11.2 Izbjegavajte zastarjele W3C tehnologije [2. prioritet].

Na primjer, HTML-u ne koristite zastarjeli FONT element, već umjesto toga koristite stilske predloške (npr. "Font" atribut u CSS-u).

Tehnike za provjernu točku 11.2

11.3. Osigurajte informacije na način da korisnici mogu primati dokumente prema njihovom izboru (jezik, vrsta sadržaja itd.) [3. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 11.3

11.4 Ako ni nakon najboljih pokušaja ne možete stvoriti pristupačnu stranicu, napravite hipervezu na alternativnu stranicu koja koristi W3C tehnologije, koja je pristupačna, ima ekvivalentne informacije ili funkcionalnost, te koja se osvježava jednako često kao i nepristupačna (izvorna) stranica [1. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 11.4

Primjedba. Autori bi se trebali poslužiti alternativnim stranicama samo kad druga rješenja ne uspiju jer se one uglavnom ažuriraju rjeđe od onih izvornih. Zastarjela stranica može biti jednako frustrirajuća kao i ona nepristupačna jer su u oba slučaja informacije s izvorne stranice nedostupne. Pri automatskom generiranju alternativnih stranica ažuriranje može biti češće, no autori sadržaja još uvijek moraju paziti da generirane stranice imaju smisla i da korisnici mogu upravljati siteom tako da prate hiperveze na izvornim i alternativnim stranicama, ili oboje. Prije nego što pribjegnete alternativnim stranicama, ponovno razmotrite dizajn originalne stranice.

Smjernica 12. Osigurajte informacije o kontekstu i orijentaciji

Osigurajte informacije o kontekstu i orijentaciji kako bi korisnici lakše razumjeli složene stranice ili elemente.

Grupiranje elemenata i davanje kontekstualnih informacija o vezama među elemenatima može biti korisno svim korisnicima. Dijelovi stranice mogu biti teški za interpretaciju osobama s kognitivnim i vizualnim poteškoćama.

Provjerne točke:

12.1 Naslovite svaki okvir radi identifikacije i navigacije. [1. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "title" atribut FRAME elemenata.

Tehnike za provjernu točku 12.1

12.2 Opišite svrhu okvira i u kakvom su međusobnom odnosu ako to nije očito iz samog naslova. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite "longdesc" ili opisnu hipervezu.

Tehnike za provjernu točku 12.2

12.3 Podijelite velike blokove informacija na lakše shvatljive dijelove kada je to prikladno i prirodno. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite OPTGROUP da bi grupirali OPTION elemente unutar SELECT-a; grupirajte kontrole formi sa FILLSET i LEGEND; koristite ugniježđene (nested) liste kada su prikladne, te zaglavlja za strukturiranje dokumenata itd. Vidi smjernicu 3.

Tehnike za provjernu točku 12.3

12.4 Dovedite naslove u eksplicitnu vezu s njihovim kontrolama. [2. prioritet]

Na primjer, u HTML-u koristite LABEL i "FOR" atribut.

Tehnike za provjernu točku 12.4

Smjernica 13. Osigurajte jasne navigacijske mehanizme

Osigurajte jasne i trajne navigacijske mehanizme - informaciju o orijentaciji, navigacijsku traku, plan stranica (site map) i dr. u cilju bržeg pronalaženja potrebnih podataka.

Jasni i dosljedni navigacijski mehanizmi važni su osobama s kognitivnim poteškoćama ili sljepoćom, a od pomoći su svim korisnicima.

Provjerne točke:

13.1 Jasno definirajte odredište svake hiperveze [2. prioritet]

Tekst hiperveze trebao bi biti dovoljno jasan kad se čita izvan konteksta, bilo odvojeno bilo kao dio niza hiperveza. Tekst hiperveze isto bi tako trebao biti sažet.

Na primjer, u HTML-u napišite "informacija o hipervezi 4.3" umjesto "klikni/pritisni ovdje". Uz jasan tekst hiperveze autori sadržaja mogu još više pojasniti odredište hiperveze s informativnim naslovom hiperveze (npr. u HTML-u "title" atribut)

Tehnike za provjernu točku 13.1

13.2 Navedite metapodatke kako biste dodali semantičke informacije o stranicama i siteu. [2. prioritet] Koristite RDF ([RDF 2]) da biste pružili informaciju o autoru dokumenta, vrsti sadržaja i dr.

Primjedba. Neki HTML korisnički agenti mogu izgraditi navigacijske alate iz relacija dokumenata opisanim elementom HTML LINK i atributima "REL" ili "REV" (npr., REL="next", REL="previous", REL= " index", itd.)

Vidi provjernu točku 13.5

Tehnike za provjernu točku 13.3

13.4 Navigacijske mehanizme koristite dosljedno [2. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 13.4

13.5 Osigurajte navigacijske trake da biste istaknuli i osigurali pristup navigacijskom mehanizmu [3. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 13.5

13.6 Grupirajte srodne hiperveze, identificirajte ih (za korisničke agente) i osigurajte način da se zaobiđu. [3. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 13.6

13.7 Ako postoji opcija pretraživanja, omogućite različite vrste pretraživanja za različite razine vještina i potreba. [3. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 13.7

13.8 Stavite značajnije informacije na početak paragrafa, popisa i sl. [3. prioritet]

Primjedba. Ovo se najčešće naziva ‘trpanje naprijed’ (front-loading) i posebno pomaže ljudima koji pristupaju informacijama uz pomoć serijskih uređaja kao što su sintetizeri govora.

Tehnike za provjernu točku 13.8

13.9 Osigurajte informacije o skupnim dokumentima (oni koji uključuju više stranica). [3. prioritet]

Na primjer, u HTML-u specificirajte skupove dokumenata s LINK elementom i "rev" atributima. Drugi način za stvaranje skupa je izgradnjom arhive (zip, ter i gzip, stuffit, itd.) koja sadržava više stranica.

Primjedba. Osobama koje sporo pretražuju offline obrada može uštedjeti dosta novca.

Tehnike za provjernu točku 13.9

13.10 Osigurajte načine da se preskoči ASCII umjetnost koja sadrži više redaka. [3. prioritet]

Vidi kontrolnu točku 1.1 i primjer ASCII umjetnosti u rječniku pojmova.

Tehnike za provjernu točku 13.10

Smjernica 14. Osigurajte da su dokumenti jasni i jednostavni.

Osigurajte da su dokumenti jasni i jednostavni kako bi ih se bolje shvatilo.

Dosljedan raspored stranice, prepoznatljiva grafika i lako razumljiv jezik pomažu svim korisnicima, a posebno ljudima s kognitivnim poteškoćama ili slabostima u čitanju. (Ipak, osigurajte da slike imaju tekstualni ekvivalent.)

Korištenje jasnog i jednostavnog jezika unaprjeđuje učinkovitu komunikaciju. Također, koristi i osobama čiji je materinji jezik drugačiji od Vašeg, te onima koji komuniciraju znakovnim jezikom.

Provjerne točke:

14.1 Koristite najjasniji jezik koji je prikladan za sadržaj stranica. [1. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 14.1

14.2 Zamijenite tekst s grafičkim ili zvučnim prikazom kada će to pridonijeti razumijevanju. [3. prioritet] Vidi smjernicu 1.

Tehnike za provjernu točku 14.2

14.3 Stvorite dosljedan stil prikaza.[3. prioritet]

Tehnike za provjernu točku 14.3


Dodatak A. -- Provjera pristupačnosti

Provjerite pristupačnost automatskim alatima, te prosudbom drugih osoba. Automatske metode uglavnom su brze i praktične, ali ne mogu prepoznati sve probleme. Druge osobe pomoći će u osiguravanju jasnoće jezika i jednostavne navigacije.

Počnite koristiti metode provjere pristupačnosti u najranijim fazama razvoja. Problemi pristupačnosti koji se rano uoče najlakše se mogu ispraviti i izbjeći.

Slijedi nekoliko temeljnih metoda za provjeru pristupačnosti (o njima se više raspravljalo u dijelu o provjeri pristupačnosti u Tehnikama).

1. Upotrijebite automatski alat za provjeru pristupačnosti i alat za automatsku provjeru ispravnosti preglednika. Primijetite da softverski alati ne uočavaju sve probleme pristupačnosti kao što su jasnoća opisa hiperveze, upotrebljivost tekstualnih ekvivalenata, itd.

2. Provjerite ispravnost sintakse (HTML, XML itd.)

3. Provjerite ispravnost stilskog predloška (npr. CSS)

4. Upotrijebite tekstualni preglednikili emulator.

5. Upotrijebite više grafičkih preglednika i to:

·        sa snimljenim zvukom i grafikom

·        bez usnimljene grafike

·        bez usnimljenog zvuka

·        bez miša

·        bez usnimljenih okvira, skripti, stilskih predložaka, minijaturnih aplikacija.

6. Upotrijebite nekoliko starijih i novijih preglednika.

7. Koristite samoglasovni (self-voicing) preglednik, ekranske čitače, softversko pojačalo zvuka itd.

8. Koristite automatsku pravopisnu provjeru. Osoba koja čita stranicu sa sintetizatorom govora možda neće uspjeti odgonetnuti pogrešno napisanu riječ. Pazite na gramatiku.

9. Recenzirajte dokument na jasnoću i jednostavnost. Statistike čitljivosti, kao one koje generiraju neki programi za obradu teksta, mogu biti korisni indikatori. Još je bolje pitati iskusnu osobu za jasnoću i jednostavnost napisanog sadržaja. Oni isto tako mogu prepoznati potencijalno osjetljive kulturološke i druge probleme koji bi se mogli pojaviti uslijed korištenja jezika i ikona.

10. Kontaktirajte ljude s tjelesnim oštećenjima i posebnim potrebama da recenziraju dokumente jer bi mogli dati vrijedne informacije o pristupačnosti i korisnosti sadržaja.

Dodatak B. -- Rječnik pojmova

ASCII umjetnost (ASCII art)

ASCII umjetnost odnosi se na stvaranje slika koristeći se tekstualnim znakovima i simbolima, npr. :-) ‘smješko’ (smiley). Postoji i ASCII lik koji prikazuje odnos između frekvencije bljeska i fotokonvulzivne reakcije kod pacijenata sa zatvorenim i otvorenim očima [preskoči ASCII lik, opis grafikona].

Autor sadržaja (content developer)

Autor mrežnih sadržaja ili dizajner sitea.

Autorski alat (authoring tool)

HTML editori, alati za konverziju dokumenata i alati koji iz baza podataka generiraju mrežni sadržaj su sve alati za izradu Mrežnih stranica. Za informacije o razvijanju pristupačnih alata vidi Smjernice za pristupačnost autorskog alata ([WAI-AUTOOLS]).

Braille

Brailleovo pismo koristi se sa šest točaka u različitim uzorcima koji prikazuju slova i brojke koje mogu čitati slijepi koristeći se jagodicama prstiju. Riječ accessible na Brailleovom pismu izgleda ovako:

Accessible

Brailleov redak (Braille display) podiže ili spušta uzorke točaka na elektroničkom uređaju, najčešće računalu. Rezultat je jedan redak Brailleovog pisma koji se može mijenjati. Postojeći Brailleovi redci mogu prikazivati od jednog polja (šest ili osam točaka) do osamdeset polja; većina ima između 12 i 20 polja .

Dinamički HTML (Dynamic HTML)

DHTML je marketinški termin, a odnosi se na skupinu standarda kao što su HTML, stilski predlošci, modeli objekta dokumenta [DOM1] i skriptiranje. Ipak, ne postoji W3C specifikacija koja službeno definira DHTML. Većina smjernica može se primijeniti na aplikacije koje koriste DHTML, a sljedeće su smjernice usmjerene na probleme vezane uz skriptiranje i stilske predloške: smjernica 1, 3, 6, 7 i 9.

Dok korisnički agenti ... (until user agents...)

Većina smjernica zahtijeva od autora sadržaja da osigura pristupačne stranice. Ipak, postoje elementi pristupačnosti koje bi bolje riješili korisnički agenti (uključujući i pomoćne tehnologije). U vrijeme pisanja ovog dokumenta ne osiguravaju svi korisnički agenti i pomoćne tehnologije traženu pristupačnost (npr. neki korisnički agenti ne dopuštaju isključivanje titrajućeg sadržaja, dok se neki ekranski čitači teško snalaze s tablicama). Provjerne točke koje sadržavaju izraz "Dok korisnički agenti..." zahtijevaju od autora sadržaja da osiguraju dodatnu podršku za pristupačnost dok većina dostupnih korisničkih agenata ne uključe neophodne mogućnosti pristupačnosti.

Primjedba. Na W3C WAI stranicama ([WAI-UA-SUPPORT]) nalaze se informacije o pristupačnosti mrežnih sadržaja koje podržavaju korisnički agenti. Potičemo autore da provjeravaju ovu stranicu radi novih obavijesti.

Ekranski čitač (screen reader)

Softver koji korisniku naglas čita sadržaj na zaslonu. Uglavnom ga koriste slijepe osobe. Valja napomenuti da ekranski čitači mogu pročitati samo ispisani tekst, ali ne i slikani.

Ekransko povećalo (screen magnifier)

Softverski program koji povećava dio zaslona. Uglavnom ga koriste osobe slabijeg vida.

Ekvivalent (equivalent)

Sadržaj je ekvivalentan drugom kad oba ispunjavaju potpuno istu funkciju ili svrhu prilikom prikazivanja korisniku. U kontekstu ovog dokumenta, ekvivalent mora ispuniti potpuno istu funkciju osobi s posebnim potrebama (barem koliko je to moguće s obzirom na vrstu posebne potrebe i stanje tehnologije) kao što glavni sadržaj ispunjava osobi bez posebnih potreba. Npr. tekst “puni mjesec" može davati istu informaciju kao i slika punog mjeseca. Imajmo na umu da je ekvivalentna informacija usmjerena na ispunjavanje iste funkcije. Ako je slika dio hiperveze, a razumijevanje slike je bitno za pogađanje odredišta hiperveze, tada ekvivalent mora također davati korisnicima i podatak o odredištu hiperveze.

Osiguravanje ekvivalentne informacije jedan je od osnovnih načina na koji autori mogu svoje dokumente učiniti pristupačnim ljudima s posebnim potrebama.

Ekvivalent može i opisati sadržaj (npr. kako on izgleda ili zvuči). Primjerice, da bi korisnici mogli razumjeti informaciju prikazanu složenim grafikonom, autor bi trebao opisati vizualnu informaciju iz grafikona. Budući da se tekstualni sadržaj korisnicima može prikazati kao sintetizirani govor, vizualno prikazan tekst, te uz pomoć Brailleovog pisma, ove smjernice zahtijevaju tekstualni ekvivalent za grafičke i auditivne informacije. Tekstualni ekvivalenti moraju biti pisani tako da prenose sav bitan sadržaj. Ne-tekstualni ekvivalent (npr. zvučni opis, vizualni prikazi, video osobe koja priča priču koristeći se znakovnim jezikom, itd.) isto tako poboljšava pristupačnost za osobe koje ne mogu pristupiti vizualnim informacijama ili pisanom tekstu, što uključuje i osobe s kognitivnim poteškoćama, sljepoćom, gluhoćom i poteškoćama pri učenju. Ekvivalentna informacija može se dati na razne načine: putem atributa (npr. tekstualna vrijednost "alt" atributa u HTML-u i SMIL-u), kao dio sadržaja elementa (npr. OBJECT u HTML-u), kao dio teksta dokumenta ili preko dokumenta vezanog hipervezom (npr. određenog "longdesc" atributom u HTML-u ili opisnom hipervezom). Ovisno o složenosti ekvivalenta, ponekad je neophodno kombinirati tehnike (npr. koristiti "alt" za skraćeni sadržaj starim čitateljima, "longdesc" za hipervezu za detaljniju informaciju novim čitateljima). Detalje o tome kako i kada davati ekvivalentne informacije vidi u Tehnikama.

Tekstualni izvod je tekstualni ekvivalent auditivne informacije koja uključuje izgovorene riječi i neizgovorene zvukove kao što su zvučni efekti. Podnaslov (titl) je sinkroniziran tekstualni izvod auditivnog zapisa ili video prezentacije. On je najčešće prikazan tako što je dodan na video, a pomaže osobama sa slušnim oštećenjem i svakome tko ne može čuti auditivni zapis (npr. u bučnim uvjetima). Usporedni tekstualni izvod kombinira podnaslove s tekstualnim opisima video informacija (opisi glumaca, govora tijela i promjena scena). Ovi ekvivalenti služe slijepima, gluhima i osobama koje nemaju tehničku mogućnost gledanja filmova, animacija, itd. Isto tako, ovakve informacije postaju dostupne pregledničkim mehanizmima.

Jedan primjer ne-tekstualnog ekvivalenta je zvučni opis glavnih elemenata. Opis je ili prije snimljen ljudski glas ili sintetizirani glas (snimljen ili generiran za vrijeme prikazivanja). Zvučni opis je sinkroniziran s audio zapisom i obično se javlja za vrijeme neutralnih pauza. Zvučni opis uključuje informaciju o akcijama, govoru tijela, grafici i promjeni scena.

Element (element)

Ovaj dokument koristi termin "element" u strogom SGML značenju kao sintaktičku tvorevinu, kao logičku tvorevinu (zaglavlje ili lista), te općenito za označivanje sadržaja (video ili zvuka). Drugo značenje naglašava da bi se smjernica nastala zbog HTML-a mogla lako primijeniti na drugi jezik za označavanje. Primijetite da neki (SGML) elementi imaju sadržaj koji se prikazuje (npr. P, LI, ili TABLE elementi u HTML-u), neki su zamijenjeni vanjskim sadržajem (npr. IMG), a oni koji utječu na procesiranje (npr. STYLE i SCRIPT) uzrokuju da informacija bude procesirana kao stilski predložak ili SCRIPT ENGINE. Element koji uzrokuje da tekstualni znakovi budu dio dokumenta zove se tekstualni element.

Kompatibilnost s prethodnim (backword compatibility)

Dizajn koji nastavlja raditi sa starijim inačicama jezika, programa, itd.

Korisnički agent (user agent)

Softver za pristup mrežnom sadržaju što uključuje grafičke, tekstualne i glasovne preglednike, mobilne telefone i softverske tehnologije kao što su ekranski čitači i povećala, te softver za prepoznavanje glasa.

Linearizirana tablica (linearised table)

Postupak prikazivanja tablice gdje sadržaji polja postaju nizovi odlomaka. Odlomci će se pojaviti u istom redoslijedu kao polja definirana u izvornom dokumenta. Polja bi trebala imati smisla kada se čitaju po redu i trebala bi uključivati strukturalne elemente (koji stvaraju odlomke, zaglavlja, liste itd.)

Image map

Slika koja je podijeljena u regije kojima su pridodane akcije. Pritisak mišem na aktivnu regiju uzrokovat će akciju.

Kada korisnik odabere aktivnu regiju na image map, na klijentovoj strani korisnički agent prepoznaje aktiviranu regiju i prati hipervezu povezanu s njom. Pritiskom na aktivnu regiju image mape na klijentovoj strani šalje koordinate mjesta pritiska poslužitelju koji onda izvodi akciju. Autori sadržaja mogu image mapu učiniti korisnički pristupačnom tako što učine pristup regijama image mape neovisnim o uređajima. Image map sa strane klijenta dopušta korisničkom agentu da daje neposrednu povratnu informaciju o tome da li je korisnikov pokazivač iznad aktivne regije ili nije.

Minijaturna aplikacija (applet)

Potprogram ubačen u internetsku stranicu.

Navigacijski mehanizam (navigational mechanism)

Navigacijski mehanizam odnosi se na bilo koju metodu kojom korisnik može upravljati mrežnim stranicama.

Neki tipični mehanizmi jesu:

Navigacijska traka

Navigacijska traka je skup hiperveza na najvažnije dijelove dokumenta ili mrežnih stranica.

Mapa lokacije

Mapa lokacije je globalni pregled organizacije stranica.

Sadržaj

Sadržaj je popis (s hipervezama) najbitnijih dijelova dokumenta.

Neovisnost o uređajima (device independant)

Korisnici moraju biti u mogućnosti stupiti u interakciju s korisničkim agentom (i dokumentom koji prikazuje) koristeći se podržanim ulaznim i izlaznim uređajima po vlastitom izboru i prema vlastitim potrebama. Ulazni uređaji mogu biti pokazivački uređaji, tipkovnice, Brailleovi uređaji, mikrofoni i sl. Izlazni uređaji mogu biti monitori, Brailleovi uređaji i sintetizatori govora. Primijetite da "podrška za neovisnost o uređajima" ne znači da korisnički agenti moraju podržavati svaki ulazni ili izlazni uređaj.

Korisnički agenti bi trebali ponuditi različite ulazne i izlazne mehanizme za uređaje koje podržavaju. Tako ako korisnički agent podržava tipkovnicu i miš, korisnici bi trebali biti u mogućnosti stupiti u interakciju sa svim ponuđenim, koristeći se ili tipkovnicom ili mišem.

Osobno digitalno pomagalo (personal digital assistant, PDA)

PDA je mali, prijenosni računalni uređaj. Većina PDA-ova koristi se za vođenje osobnih podataka kao što su kalendari, kontakti i elektronička pošta. PDA je najčešće uređaj s malim zaslonom koji stane u ruku.

Pomoćna tehnologija (assistive technology)

Hardver ili softver posebno oblikovan kao pomoć za osobe s posebnim potrebama u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti. Pomoćna tehnologija uključuje kolica, strojeve za čitanje, uređaje za hvatanje, itd. U području mrežne pristupačnosti najčešće softverske pomoćne tehnologije uključuju ekranske čitače i povećala, sintetizatore govora i softver za glasovni unos, a koje često rade zajedno s preglednicima s grafičkom radnom površinom (između ostalima i korisničkim agentima). Hardverske pomoćne tehnologije uključuju alternativne tipkovnice i pokazivačke uređaje.

Prirodni jezik (natural language)

Govor, pismo ili znakovni ljudski jezik kao što su hrvatski, japanski, engleski i Braille. Na prirodni jezik sadržaja može se ukazati "lang" atributom u HTML-u. ([HTML40], sekcija 8.1] i "xml:lang" atributom u XML-u ([XML], sekcija 2.12).

Pristupačan (accessible)

Sadržaj je pristupačan kad ga može koristiti netko s posebnim potrebama.

Slika (picture)

Grafička prezentacija.

Stilski predložak (style sheet)

Stilski predložak je skup postavki koji određuje prikaz dokumenta. Predlošci stranica mogu imati tri različita podrijetla: mogu ih napisati osobe koje stvaraju sadržaj, mogu ih stvoriti korisnici ili mogu biti uloženi u korisničke agente. U CSS-u ([CSS]), interakcija između osobe koja osigurava sadržaj, korisnika i stilskog predloška korisničkog agenta, zove se kaskada.

Obilježavanje prikaza (presentation markup) je obilježavanje koje postiže stilistički (a ne strukturni) učinak kao što su B ili I elementi u HTML-u. Primijetite da se STRONG i EM elementi ne smatraju elementima za obilježavanje jer prenose informaciju koja je neovisna o određenom fontu.

Struktura, prikaz i sadržaj dokumenta (document content, structure and presentation)

Sadržaj dokumenta odnosi se na ono što se u njemu govori prirodnim jezikom, slikama, zvukovima, animacijom, itd. Struktura dokumenta je način na koji je on logički organiziran (po poglavljima, s uvodom i sadržajem). Element (npr. P, STRONG, BLOCKQUOTE u HTML-u) koji specificira strukturu dokumenta zove se strukturalni element.

Prikaz dokumenta je način na koji je dokument predstavljen (npr. kao da je tiskan, kao dvodimenzionalna grafička prezentacija, kao tekst, sintetizirani govor, Braille, itd.). Element koji određuje prikaz dokumenta (npr. B, FONT, CENTER) zove se prikazni element.

Razmislite, na primjer, o zaglavlju dokumenta. Sadržaj zaglavlja je ono što se u zaglavlju navodi. U HTML-u zaglavlje je strukturalni element označen, na primjer, H2 elementom. Naposljetku, prikaz zaglavlja mogao bi biti masno otisnuti blok teksta u margini, centrirani redak teksta, naslov izgovoren određenim stilom itd.

Tabelarna informacija (Tabular information)

Kada se tablice koriste za prikaz logičkih odnosa među podacima, ta se informacija zove ‘tabelarna informacija’, a tablice ‘tablice podataka’. Odnosi koji su izraženi tablicom mogu se prikazati vizualno (obično u dvodimenzionalnoj mreži), zvučno i slušno (npr. prije polja s informacijom o zaglavlju) ili u drugim formatima.

Tekst hiperveze (link text)

Prikazani tekstualni sadržaj hiperveze.

Važno

Informacija u dokumentu važna je ako je razumijevanje te informacije bitno za razumijevanje dokumenta.

Zastarjeli (deprecated)

Zastarjeli element ili atribut je onaj koji iz uporabe istiskuju novije tvorevine. Zastarjeli elementi mogu postati neupotrebljivi u budućim inačicama HTML-a. Popis HTML elemenata i atributa u Tehnikama pokazuje koji su elementi ili atributi zastarjeli u HTML-u 4.0. Autori bi trebali izbjegavati korištenje zastarjelih elemenata i atributa. Korisnički agenti bi ih trebali nastaviti podržavati radi uskladivosti s prethodnim.