Sveučilište u Zagrebu
Filozofski fakultet
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Katedra za arhivistiku i dokumentalistiku
Ivana Lučića 3, 10000 Zagreb

Predstojnik Katedre:
dr. sc. Hrvoje Stančić. izv. prof. ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript )
Tel: 01/600-2350
Konzultacije:
- zimski semestar: utorkom 16.30-18.30h, soba E-312
- ljetni semestar: utorkom 12-14h, soba E-312

Tajništvo:
gđa. Nevenka Petak, tajnica ( Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript )
Tel: 01/600-2302
Primanje studenata: radnim danom 10-12 i 13-15h

O studiju moderne arhivistike i dokumentalistike

Što je arhivistika? Evo jedne definicije. Arhivistika je skup znanja o naravi i značajkama arhivskoga gradiva i djelatnosti arhiva. Arhivistika je razmjerno mlada znanost, razvila se posljednjih sto godina i danas možemo reći da je oblikovala svoju teoriju, metodologiju i praksu. Arhivska teorija je skup arhivističkih ideja o tome što je arhivsko gradivo; arhivska metodologija je skup arhivističkih ideja o tome kako postupati s tim gradivom; arhivska praksa je primjena teoretskih i metodoloških ideja u određenim situacijama.

Kada govorimo o arhivskom gradivu - možda će netko pomisliti na prašnjave, stare papire koji se čuvaju u arhivima i koje koriste isključivo povjesničari. Suvremena arhivska teorija promatra arhivsko gradivo kao records continuum, to će reci kao zapis u kontinuitetu: od trenutka kada on nastaje pa do trenutka kada se on u nekoj arhivskoj ustanovi dobiva na korištenje za najrazličitija istraživanja. Danas govorimo da je arhivsko gradivo memorija društva i dio kulturne baštine, zapisane u unikatnom obliku, a taj je oblik sve više elektronički.

Stoga se moderna arhivistika, s praktične strane, uz pitanja koja proizlaze iz područja tradicionalne arhivistike, bavi odgovorima na sasvim konkretna, moderna pitanja:

• Kako organizirati proces digitalizacije?
• Kako dugoročno očuvati digitalizirano i digitalno gradivo?
• Kako očuvati e-mail i elektroničke dokumente dostupne na internetskim stranicama te kako uspostaviti takve postupke kao procese?
• Kako organizirati i uspostaviti digitalne arhive (engl. digital archive) i digitalne repozitorije (engl. digital repository)?
• Kako spriječiti propadanje elektroničkih zapisa (engl. electronic records)?
• Kako planirati postupke digitalnog očuvanja (engl. digital preservation)?
• Koje metapodatke dodati digitalnom gradivu da ono bude dugoročno pretraživo i dostupno?
• Kako osigurati sigurnost podataka?
• Kako formirati sustave za upravljanje elektroničkim dokumentima i zapisima (engl. electronic document / records management systems)?
• Kako upravljati informacijama i znanjem pohranjenim u digitalnim arhivskim sustavima?
• Kako projektno pristupiti organizaciji procesa arhiviranja?
• Kakve su zakonske obveze i odgovornosti institucija koje stvaraju digitalno gradivo? Čija je nadležnost očuvanje (arhiviranje) sadržaja na Facebook-u, Twitter-u i sl. i treba li takve sadržaje čuvati?
• Kako oblikovati informacijske izvore i sustave u arhivima?
• Kako očuvati autentičnost, integritet, vjerodostojnost, pouzdanost i iskoristivost elektroničkog gradiva (građe) tijekom mnogih i stalnih tehnoloških promjena?
• Kako najbolje iskoristiti digitalizirani arhivski sadržaj u svrhu njegove multimedijske prezentacije?

Predmeti na diplomskom studiju informacijskih znanosti - smjer arhivistika (jednopredmetni i dvopredmetni)

Legenda:
Nositelj (Izvođač)
O – Obvezni
O/I – obvezni izborni (obavezno se bira jedan od ponuđenih)
I – preporučeni izborni
1-O – obvezni za jednopredmetne
2-O – obvezni za dvopredmetne
1-I – preporučeni izborni za jednopredmetne
2-I – preporučeni izborni za dvopredmetne
P-predavanje, S-seminar, V-vježbe
3-primjer broja ECTS bodova

1. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Stjepan Ćosić
Povijest institucija u Hrvatskoj (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Mirjana Matijević-Sokol (Vlatka Lemić)
Informacijski izvori i sustavi u arhivima (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalizacija i migracija dokumenata (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Vladimir Mateljan
Baze podataka u internetskom okruženju (2p2v, 6), I
prof. dr. sc. Vladimir Mateljan
Programiranje baze podataka (2p2v, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Upravljanje informacijama i znanjem (1p1s1v, 6) 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Aleksandra Horvat
Informacijsko zakonodavstvo i etika (1p1s, 3), I


1. godina diplomskog studija – ljetni semestar

prof. dr. sc. Aleksandra Horvat (Jozo Ivanović)
Arhivsko zakonodavstvo (2p, 3), O
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalni arhivi (1p1s, 3), O
prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Sustavi za organizaciju znanja (1p1s, 3), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Digitalizacija 3D objekata i prostora (1p1s, 3), I
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman
Epistemologija informacijske znanosti (1p1s, 3), I
doc. dr. sc. Goran Zlodi
Metapodaci za upravljanje gradivom (1p1v, 3), O


2. godina diplomskog studija – zimski semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić, doc. dr. sc. Arian Rajh
Planiranje i oblikovanje sustava za upravljanje gradivom (2p2s, 6), O
prof. dr. sc. Stjepan Ćosić (Jozo Ivanović)
Upravljanje i poslovanje u arhivima (1p1v, 3), O
prof. dr. sc. Vladimir Mateljan
Projektiranje informacijskih sustava (2p2v, 6), 1-O, 2-I
prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić
Sustavi za označivanje i pretraživanje (2p2s, 6), I
prof. dr. sc. Tomislav Šola
Upravljanje baštinom (2p2s, 6), I


2. godina diplomskog studija – ljetni semestar

prof. dr. sc. Hrvoje Stančić
Zaštita elektroničkog gradiva (1p1s, 3), I
prof. dr. sc. Tomislav Šola
Marketing baštine (2p2s, 6), I
Praksa
Istraživanje, pisanje i obrana diplomskog rada

Kompetencije

Studenti se osposobljavaju za:
- oblikovanje, uporabu, održavanje, zaštitu, čuvanje i odabiranje (elektroničkih) arhivskih dokumenata shodno operativnim, upravnim, zakonskim, financijskim te istraživačkim potrebama organizacije,
- vođenje sustava (elektroničkog) upravljanja dokumentima (Records Management) i samostalnu obradu i upravljanje arhivskim gradivom,
- oblikovanje i vođenje digitalizacijskih projekata,
- analizu potrebe i pružanje informacijske i dokumentacijske podrške poslovanju.
Student može nastaviti studirati na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti.

Mogućnosti zapošljavanja

Mogućnosti zapošljavanja studenata koji završe smjer arhivistika se svakim danom povećavaju, jer se oni više ne zapošljavaju isključivo u tradicionalnim arhivima, već sve više u institucijama koje ne znaju kako odgovoriti na gore postavljena pitanja ili trebaju pomoć oko odgovora na njih, a to su sve više ne samo baštinske institucije, već i moderne, suvremene poslovne institucije. Oni mogu biti voditelji upravljanja (elektroničkim) dokumentima u tijelima državne uprave i u drugim ustanovama/organizacijama kao osobe zadužene za oblikovanje i upravljanje spisovodstvenim sustavima. Voditelji ili članovi digitalizacijskih projekata u arhivima, knjižnicama, muzejima i drugim informacijsko-dokumentacijskim ustanovama, te na pozicijama osoba zaduženih za dugoročno očuvanje elektroničkog gradiva.
Mogu se zaposliti i u povijesnim arhivima. Zapošljavanje u povijesnim arhivima je ograničeno, jer konkretno u Hrvatskoj ima samo 14 takvih arhiva (Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi).
Mnogo veći izgledi su zapošljavanje kao spisovoditelja (engl. records manager) u različitim tijelima javne uprave (ministarstva, županije, gradovi), u gospodarstvu (banke, tvornice, poduzeća), obrazovnim institucijama (sveučilišta, veleučilišta) u sektoru spisovodstva (engl. records management). Suvremeni razvoj, a posebno uvođenje elektroničke uprave i elektroničkoga poslovanja nužno traže stručnjake u procesu upravljanja dokumentima. Oni praktički organiziraju upravljanje znanjem u nekoj ustanovi (engl. knowledge management) i upravljanjem informacijama-podacima (engl. data mining and knowledge discovery). Predviđa se i donošenje zakonske obveze da sve veće državne ustanove moraju imati fakultetski obrazovane spisovoditelje.
Moderni razvoj upravljanja dokumentima učinit će takve stručnjake ne samo poželjnim nego i neophodnim u svim područjima djelatnosti, jer oni će ne samo sudjelovati u stvaranju i vođenju sustava upravljanja dokumentima i njihova vrednovanja nego i u sustavu zaštite tih dokumenata posebno u elektroničkom okruženju.