Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Knjižnica

Knjižnica

Kako mora izgledati diplomski rad? (stari i izv. studij) PDF Ispis
Četvrtak, 17 Rujan 2009 17:22


UPUTA STUDENTIMA KOJI PRIJAVLJUJU DIPLOMSKI RAD (STARI I IZV. STUDIJ)


Važno!!


Uputa je pripremljena na primjeru prijave i izrade diplomskog rada na Katedri za bibliotekarstvo. Stoga su moguća određena odstupanja u odnosu na postojeću praksu po pojedinim Katedrama. Za potvrdu detalja prijave i izrade rada potrebno je kontaktirati mentora.


POSTUPAK PRIJAVE I PRISTUPANJE IZRADI I OBRANI DIPLOMSKOG RADA


Kako bi diplomski radovi bili ujednačeni i kako bi se studentima pomoglo pri pisanju i izradi rada, ovdje dajemo niz uputa o tome kako treba izgledati diplomski rad. Sve druge detaljnije i konkretnije naputke student treba dobiti od mentora.

Tema diplomskog rada odabire se u toku posljednje godine studija. Nakon što student odabere područje/temu koje ga zanima treba se posavjetovati s nastavnikom koji predaje kolegije koji pokrivaju to područje. Nastavnik će razmotriti ideju, predložiti studentu moguće teme i poželjna istraživanja te uputiti na potrebnu literaturu.

Nakon što se odluči za temu rada student prijavljuje rad na posebnom  obrascu (koji se može dobiti i u administraciji Odsjeka). Prijava diplomskog rada razmatra se na sastanku Katedre na kojemu se tada određuje mentor, utvrđuje točan naslov rada i komisija od tri člana za obranu diplomskog rada (jedan je član uvijek mentor).


Mentor je obavezan pomagati studentu u odabiru literature, strukturi i koncepciji rada. Rad se može predati tek nakon pozitivne ocjene i dopuštenja mentora.


Prije predaje diplomskog rada student mora imati položene sve ispite i obavljenu studentsku praksu.


Diplomski se rad predaje u dva neuvezana primjerka kako bi se, nakon što ga pročitaju ostali članovi komisije, mogle unijeti potrebne izmjene. Time su ispunjeni svi uvjeti za pristup se obrani. U skladu s odlukom Odsjeka od 15. ožujka 2006. studenti koji pristupaju obrani diplomskog rada dužni su konačnu verziju diplomskog rada dostaviti u digitalnom obliku na CD-u u knjižnicu Odsjeka (soba A-129).


OBRANA DIPLOMSKOG RADA


Obrana diplomskog rada pravovremeno se prijavljuje u administraciji Odsjeka kao "diplomski ispit". Obrana je javna i uz članove komisije mogu je slušati i drugi zainteresirani.


Student u dvadesetak minuta pred komisijom treba izložiti sve glavne značajke svog rada te probleme, postupke i rezultate. Komisija nakon toga postavlja pitanja vezana za temu rada.


Nakon dobivenih odgovora članovi komisije se povlače i donose odluku o konačnoj ocjeni rada. Pri ocjenjivanju rada u obzir se uzimaju odabir teme, opseg, struktura, oprema i izvedba rada, korištena literatura, sposobnost studenta da temu potkrijepi i argu mentira stručnom i znanstvenom literaturom (bibliografske bilješke), opseg korištene literature te način prezentacije rada na samoj obrani.


POJAM DIPLOMSKOG RADA


Samostalno i stručno djelo studenta u kojem pod voditeljstvom mentora obrađuje utvrđenu temu. Pravilnikom o režimu studija utvrđeni su nastavni predmeti, odnosno nastavni programi iz kojih se mogu raditi diplomski radovi.
(Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znastvenog i stručnog djela. 2. izd. Rijeka : Partizanska knjiga, 1990. Str. 138)



SVRHA DIPLOMSKOG RADA

Osnovna svrha izrade diplomskog rada je u tome da student nakon položenih ispita, izrade seminarskih radova i izvršenih drugih obaveza u toku studija dokaže sposobnost samostalnog rješavanja kompleksnog problema i snalaženja u rješavanju teorijskih i praktičnih istraživačkih problema koji ne moraju imati karakter originalnosti.


U izradi diplomskog rada student mora dokazati sposobnost primjene teorijskog i praktičnog znanja stečenog tokom studija te sposobnost da se samostalno služi aktualnom stranom i domaćom literaturom u pismenoj obradi teme.


Izradom diplomskog rada student mora dokazati:

  • sposobnost primjene znanstvenih metoda i znastvenog instrumentarija u obradi aktualne teme
  • sposobnost korištenja relevantnih tuđih spoznaja, stavova i znanstvenih činjenica koje su objavljene u korištenoj literaturi
  • sposobnost pravilne obrade ilustracija (tabela, grafikona, fotografija, crteža).


ELEMENTI DIPLOMSKOG RADA


1) naslov
2) sadržaj
3) predgovor (nije obavezan)
4) uvod ili cilj (svrha) rada
5) izlaganje materijala (najčešće u 5-7 poglavlja, osim uvoda i zaključka)

a) teorijski ili opći dio
b) eksperimentalni dio
c) rezultati i rasprava

6) zaključak
7) popis korištene literature
8) prilozi (ako postoje)
9) bilješke (objasnidbene i bibliografske bilješke)


PISANJE DIPLOMSKOG RADA


Nakon što je diplomand izabrao temu za diplomski rad, pregledao relevantnu literaturu za odabrano područje i pripremio se za rad, pristupa pisanju diplomskog rada. Gore navedeni elementi diplomskog rada sastoje se od sljedećih poglavlja:

1) Uvod ili cilj (svrha) rada


Ovdje se daje ukratko (do jedne stranice teksta) opis dosadašnjih spoznaja na području odabranog istraživanja, prikaz svrhe osnovne teme i plan rješavanja, ali se nikako ne navode već dobiveni rezultati. Zato se piše u trećem licu i budućem vremenu (npr. Ispitat će se djelovanja ... itd.)

2) Teorijski dio (može i opći dio)


Prikaz je do sada poznatih spoznaja o odabranom problemu. Kako je diplomski rad dio školovanja studenata, u teorijskom dijelu može se opisati i opširniji teorijski pristup problemu, znači da se student može koristiti i određenim udžbenicima, prikaza ti neki ključni grafikon ili shemu, i sve popratiti točnim bibliografskim navodom koji odgovara izvoru informacija. Teorijski dio sadrži prikaz do tada objavljenih radova. Tu treba posebno obratiti pažnju na novije originalne publikacije i na pregledne ra dove. Ovaj dio ne smije biti preopširan, s opisivanjem dugih povijesnih činjenica iz odabranog područja. Teorijski dio može se podijeliti u poglavlja i potpoglavlja, a dulina mu ne smije prelaziti trećinu veličine diplomskog rada.


UKOLIKO JE TEMA DIPLOMSKOG RADA ISTRAŽIVANJE, ONDA JE NUŽNO DA RAD SADRŽI I POGLAVLJA 3) i 4). UKOLIKO JE TO PREGLEDNI RAD ONDA JE DOVOLJNO U POGLAVLJU POD NAZIVOM "METODOLOGIJA" ILI "POSTUPCI I METODE" IZNIJETI SAMO POSTUPKE I ME TODE U OBRADI TEME. DETALJNE UPUTE O STRUKTURI RADA STUDENT TREBA DOGOVORITI S MENTOROM.


3) Eksperimentalni dio diplomskog rada

To je dio rada u kojemu čitatelj doznaje kako je autor koristio odabrane materijale i metode kako bi se netko drugi mogao koristiti sličnim iskustvima da dođe do istih rezultata.


4) Rezultati i rasprava


a) Rezultati

Ovdje treba opisati eskperimentalne pristupe ali bez ponavljanja detalja o materijalima i metodama. Nakon toga treba prikazati rezultate. Važno je od početka imati na umu da treba prikazati samo značajne rezultate, a ne sve. U tablicama, dijagramima i hi stogramima navode se rezultati mjerenja obrađenih najprikladnijom statističkom metodom. Iako je dio o rezultatima najvažnije u radu ono može biti i najkraće, osobito ako mu prethodi dobro napisano poglavlje o materijalima i metodama. Rezultate treba napis ati jasno i precizno. Cijelo ovo poglavlje treba pisati u prošlom vremenu, iznoseći činjenice, brojke i rezultate potkrijepljene statistikom, slikama i drugim analizama koje su obavljene u tijeku istraživanja. Pisati treba logičnim slijedom što često nije i slijed kojim se rad ilo.


b) Rasprava


To je dio o značenju rezultata. Prije pisanja rasprave treba sabrano i temeljito promisliti o vlastitim i tuđim rezultatima, procijeniti vrijednost vlastitih rezultata i njihovo značenje. Posebno treba istaknuti one rezultate koji otvaraju nove putove i straživanja. Objašnjavajući rezultate mogu se formulirati hipoteze, može se i spekulirati, ali treba jasno istaknuti gdje spekulacija počinje, a gdje završava.


Svrha ovog poglavlja jest da se prikažu odnosi između opaženih rezultata i ranije potvrđenih činjenica. Na kraju treba dati kratak sažetak o značenju rezultata na temelju objektivne procjene. To treba povezati s pitanjima postavljemim u Uvodu rada, na koj a se sad može argumentirano odgovoriti.


5) Zaključak

Iznose se najvažniji rezultati vlastitog istraživanja, odnosno daju se naznake unapređenja spoznaje o predmetu istraživanja. Zaključci se pišu do dvije stranice (najviše).


6) Tablice i slike

Tablice i slike numeriraju se arapskim brojevima, konzekutivno kroz tekst (Tablica 1, 2, 3; Sl. 1, 2, 3 itd.). Svaka tablica i slika moraju imati naslov (i bilješku o izvoru ukoliko su preuzete iz literature). Broj i naslov tablice stavljuje se izna d same tablice, dok se broj i naslov slike navode ispod slike. Ukoliko postoje i neke sadržajne ili objasnidbene bilješke vezane uz tekst ili sadržaj slike i tablice one se numeriraju na isti način i u istom nizu kao i bilješke na drugi tekst i stavljaju se na kraju u poglavlju Bilješke.


7) Bilješke

U tekstu diplomskog rada pozivanje na korištenu literaturu (bibliografske bilješke) ili objašnenje nekog pojma ili postupka (sadržajne ili objasnidbene bilješke) naznačuju se stavljanjem u zagradu broja bilješke na koju se autor poziva. Bilješke se numeriraju arapskim brojevima u zagradi, konsekutivno kroz čitav rad. Na kraju diplomskog rada u poglavlju Bilješke navodi se potpuni sadržaj svake bilješke.


Bibliografske bilješke


Pozivanje na korištenu literaturu naznačuje se brojem pod kojim se u poglavlju Bilješke navodi potpuni bibliografski navod (prema uputama za citiranje literature). Ako je u djelu naveden doslovan citat iz literature onda navod mora sadržavati i točnu stranicu s koje je preuzet citat. Ukoliko se na određeno djelo poziva nekoliko puta zaredom, svako pozivanje dobija sljedeći novi broj bilješke, a u sadržaju bilješke ne ponavlja se potpuni navod već se koristi izraz "isto" ili latinska skraćenica "ibid." Ukoliko je pozivanje na isti navod razdvojeno objasnidbenom bilješkom ili kojom drugom bilješkom, mora se ponoviti bibliografski navod na koji se bilješka odnosi.


Sadržajne bilješke


Sadržajne ili objasnidbene bilješke se koriste za objašnjavanje neke pojedinosti u vezi predmeta o kojemu se govori. Kako ove bilješke mogu odvlačiti pažnju od problema preporučuje se da se koriste srazmjerno rijetko.


Bilješke se mogu umetati ispod crte (fusnote) ili numerirati brojem u zagradi uz navođenje teksta bilješke uz pripadajući broj u poglavlju Bilješke (u istom nizu s bibliografskim bilješkama).


8) Literatura


Nakon Bilješki u poglavlju Literatura, nalazi se, po abecedi sređeni i numerirani, popis korištene literature. (Literatura se navodi prema pravilu za navođenje literature - vidjeti Prijedlog uputa za citiranje literature).


9) Prilozi

Prilozi se numeriraju i stavljaju na kraj rada (Prilog 1, Prilog 2 itd.). Numeriranje je nužno kako bi se u tekstu rada moglo upućivati na pojedini prilog (npr. vidjeti Prilog 2).


TEHNIČKA OBRADA I IZGLED DIPLOMSKOG RADA


Diplomski rad piše se računalom sa srednjim razmakom na papiru formata A4 (210 x 297mm).


Optimalan opseg diplomskog rada je između 20 i 30 stranica. U skladu s odlukom Odsjeka od 15. ožujka 2006. studenti koji pristupaju obrani diplomskog rada dužni su konačnu verziju diplomskog rada dostaviti u digitalnom obliku na CD-u u knjižnicu Odsjeka (nova zgrada knjižnice FF-a).


Diplomski rad ima:

1) naslovnu stranicu (na vrhu stranice: naziv sveučilišta, fakulteta, odsjeka, katedre; u sredini: naslov, diplomski rad; ispod: mentor, ime studenta; na dnu: grad, godina)

2) sadržaj

3) uvod

4) tekst

5) bilješke (bibliografske i sadržajne), ukoliko nisu već navedene ispod crte

6) literatura (vidjeti Prijedlog uputa za citiranje literature)

7) prilozi




Upute priredila: Aida Slavić


Ažurirano Četvrtak, 17 Rujan 2009 17:45