Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Knjižnica

Knjižnica

Uvod u arhivsku teoriju i praksu PDF Ispis
Četvrtak, 17 Rujan 2009 11:52

Naziv studija: Preddiplomski studij informacijskih znanosti

Naziv kolegija: Uvod u arhivsku teoriju i praksu

Nositelj: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić

Izvođači: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, Arian Rajh

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti za upis kolegija: nema uvjeta

Ispit: usmeni ispit


Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1. Uvodno predavanje
2. Osnovni pojmovi arhivistike: arhiv, gradivo, fond i zbirka, arhivska služba
3. Arhivistička terminologija
4. Arhivska literatura
5. Životni ciklus i kontinuum gradiva
6. Predmet i zadaća arhivistike. Dioba arhivistike.
7. Odnos arhivistike i drugih znanosti.
8. Razvoj arhivistike kao znanosti do kraja 19. stoljeća
9. Razvoj arhivistike kao znanosti u 20. stoljeću
10. Osnovna arhivistička načela: provenijencija, prvobitni red, načelo organskog rasta
11. Spisovodstvo i arhivistika.
12. Arhivi i informacijska tehnologija. Virtualni arhivi.
13. Arhivi i stvaratelji arhivskoga gradiva.
14. Arhivi i arhivska služba u Hrvatskoj. Strani arhivi značajni za Hrvatsku.
15. Arhivi u svijetu. Djelatnost međunarodnih arhivističkih organizacija.


Sadržaj:
Osnovni pojmovi: arhiv, arhivsko gradivo, arhivski fond i arhivska zbirka, arhivska služba.
Životni ciklus dokumenata - Records continuum.
Osnovna arhivska načela: provenijencija, prvobitni red, načelo organskoga rasta.
Pojam arhivistike. Arhivistika kao znanstvena disciplina.
Povijesni razvitak arhivistike kao znanstvene discipline.
Predmet i zadaća arhivistike. Dioba arhivistike.  
Spisovodstvo i arhivistika.
Arhivistika i druge znanosti (povijest, pravo, informacijske znanosti).
Informacijska tehnologija i virtualni arhivi.
Arhivska terminologija.
Arhivska služba i arhivi u Hrvatskoj. Strani arhivi značajni za Hrvatsku.
Arhivska literatura.
Stvaratelji arhivskoga gradiva i arhivi.


Cilj – opće i specifične kompetencije:
Studenti upoznaju osnovna načela, koncepte i terminologiju arhivistike, razvitak arhivistike i odnos prema srodnim disciplinama. Upoznaju obilježja i strukturu arhivskoga gradiva. Razvijaju senzibilitet za značenje i korištenje arhivskog gradiva.


Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
1. J. Kolanović (ur.), Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, Svezak 1, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2006.
2. Arhivi, u: Enciklopedija Jugoslavije, sv. 1, Zagreb, JLZ, 1980., str. 250-294.
3. B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi. Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1997.
4. B. Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 1977.
5. Silvija Babić, Cilj i svrha kategorizacije stvaratelja, Arhivski vjesnik 46(2004) (http://hrcak.srce.hr)


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
1. Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 1994.
2. J. Buturac - S. Bačić, Iz historije pisanog dokumenta, Zagreb, 1966., str. 22-48.
3. Keeping Archives. Editor Judith Ellis. 2. izd.  1993.
4. Naar een nieuw paradigma in de archivistiek, ur. P. J. Horsman, F. T. C. J. Ketelaar, T. H. P. M. Thomassen, Amsterdam, 1999. (većina tekstova na engleskom)
5. Vida Pavliček, Arhivski prostor u Hrvatskoj - postojeće odredbe i stvarna kretanja, Arhivski vjesnik 47(2005) (http://hrcak.srce.hr)
6. Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97, 64/00, 65/09, http://www.nn.hr/)

Ažurirano Utorak, 10 Studeni 2009 13:46