Naziv studija: Preddiplomski studij informacijskih znanosti

Naziv kolegija: Vrednovanje arhivskog gradiva

Nositelj: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić

Izvođači: prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, Jozo Ivanović

ECTS-bodovi: 6

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obvezan izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Uvjeti: nema uvjeta

Ispit: usmeni

Sadržaj kolegija (podjela po tjednima):
1. Uvod u kolegij. Razlozi nastanka i svojstva arhivskog gradiva.
2. Analiza konteksta nastanka i strukture gradiva.
3. Svrha i uporabe arhiva u prošlosti: pravni, politički, znanstveni, kulturni, gospodarski i drugi motivi.
4. Izvori za procjenu vrijednosti gradiva: interesi stvaratelja, korisnika i zajednice.
5. Praksa i metodologije vrednovanja do sredine 20. stoljeća.
6. Schellenbergova teorija vrednovanja: primarna i sekundarna vrijednost, evidencijska i informacijska vrijednost.
7. Funkcionalno vrednovanje. Dokumentacijska strategija.
8. Suvremene tendencije u arhivskoj teoriji i praksi i njihov utjecaj na načela i metodologije vrednovanja.
9. Analiza odabranih projekata i metodologija vrednovanja.
10. Pravno i normativno uređenje vrednovanja.
11. Organizacija i upravljanje procesom vrednovanja. Postupak izlučivanja.
12. Popisi i klasifikacijski planovi s rokovima čuvanja.
13. Popisi i klasifikacijski planovi s rokovima čuvanja (nastavak).
14. Dokumentacija o vrednovanju i izlučivanju.
15. Akvizicijska politika arhiva.

Sadržaj:

Pojam vrednovanja arhivskoga gradiva. Komparativna analiza vrednovanja u arhivistici, muzeologiji i bibliotekarstvu. Povijesni razvoj vrednovanja gradiva u pismohranama. Razvoj arhivskih teorija vrednovanja. Schellenbergova teorija vrednovanja: evidencijska i informacijska vrijednost zapisa; primarna i sekundarna vrijednost. Funkcionalno vrednovanje. Suvremene  tendencije vrednovanja u arhivskoj teoriji i praksi, komparativno zakonodavstvo o vrednovanju u Europi i propisi u Republici Hrvatskoj. Zahtjevi vrednovanja u elektroničkome okruženju. Vrednovanje i kategorizacija stvaratelja. Postupci i metodologija vrednovanja. Popisi s rokovima čuvanja. Klasifikacijski sustavi i rokovi čuvanja. Liste gradiva s rokovima čuvanja. Planiranje i postupak izlučivanja. Dokumentacija o vrednovanju i izlučivanju.

Cilj – opće i specifične kompetencije:

Studenti upoznaju načela i metodologiju vrednovanja arhivskoga gradiva. Razvijaju sposobnost za analizu vrijednosti arhivskog gradiva kao informacijskog izvora, evidencije o poslovanju,  načinu rada, funkcijama i djelatnosti organizacija i kao kulturnog dobra. Osposobljavaju se za vrednovanje i izlučivanje gradiva te za vođenje akvizicijske politike arhiva.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita:
1. Bernard Stulli (ur.), Priručnik iz arhivistike, Zagreb, 1977.
2. Th. R. Schellenberg, Kriteriji vrijednosti arhivskoga gradiva i Metode izlučivanja spisa, u  Moderni arhivi. Principi i tehnika rada, Beograd, 1968: 84-99, 118-157
3. Barbara L. Craig, Archival Appraisal: Theory and Practice. München 2004.
4. Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva (Narodne novine 90/2002)
5. Richard Brown, Funkcionalno vrednovanje u Državnom arhivu Kanade, Arhivski vjesnik 41 (1998), str. 51-65.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:
1. Odabiranje arhivskog gradiva, u: Arhivistički standardi i postupci Državnog arhiva Québeca, Zagreb, HDA, 1994.
2. Hans Booms, 'Uberlieferungsbildung: Keeping Archives as a Social and Political Activity. Archivaria 33, str. 25-33.
3. Judit Elis (ur), Keeping Archives, 2. izd. 1993, str. 157-206.
4. Jozo Ivanović, Vrednovanje elektroničkih zapisa, Arhivski vjesnik 42 (1999), str. 7 21.
5. Terry Cook, Macroappraisal in Theory and Practice: Origin, Characteristics, and Implementation in Canada, 1950-2000, Archival Science 5:2-4 (2005), str. 101-161.