This is an old revision of the document!


PHL, zadaci za završni ispit (pismeni)

19. siječnja 2010.

1

Prevedite sljedeći tekst na latinski. Pomoć neka vam bude donji tekst Serafina Marije Crijevića (Bibliotheca Ragusina).

Rusić, Martin (Martinus Rosa) (Ston, ? - Dubrovnik, 27. IV. 1660), latinski pjesnik. Franjevac, član dubrovačke provincije. Inspiriran Orbinijevim djelom, u Madridu izdao knjižicu stihova Breve compendium nationis gloriosae totius linguae Illyricae (Kratak prikaz slavnoga naroda cijeloga ilirskoga jezika, 1638). U heksametarskoj parafrazi, u nizu manjih cjelina, pripovijeda se o postanku svijeta, podrijetlu Slavena (= natio gloriosa), njihovoj kulturnoj i političkoj povijesti, geografskom smještaju, pojedinim slavenskim regijama, pri čemu osobitu pozornost izaziva odsječak o Dubrovniku (De republica Ragusina). Koherentnost izlaganja remete česti umetci, uz promjenu metra, pa i jezika (talijanski). Djelo je posvećeno Hijeronimu Mažibradiću, zapovjedniku brodovlja pod Filipom IV. Slabe dokumentarne vrijednosti, stilski i metrički ispod dosegnutih suvremenih standarda, Rusićev je stihovani prikaz zanimljiv ponajprije kao primjer rane recepcije Orbinijevih ideja i pokušaj njihova populariziranja daleko izvan nacionalnih granica.

Fr. MARTINUS ROSA ORD. MIN. Stagnensis patria fuit, professione Minorita, Ragusinae alumnus provinciae frater Martinus Rosa. Litteratus ne fuerit homo, prorsus ignoro, at certe inter poetas, quod maxime optavit, nullum me iudice locum meretur. Scripsit autem heroico carmine poema inscriptum Compendivm nationis gloriosae totius linguae Illyricae typisque edendum curavit Matriti, ubi degebat, anno post Christum natum XXXVIII supra MDC. Incipit: Conditor immensus mundi, Sator aetheris alti, Foecunda struxit qui prorsus origine rerum Sidera supremo splendentia lumine coeli, Et terram, pelagusque ingens, firmamina et Orbis, Ordine perfecto tandem quoque cuncta creavit… Opus inscripsit Hieronymo Marchioni Massibradi, Ragusino civi ac maritimae [99] Hispaniarum classis, sub Philippo IV rege, praefecto et Sancti Iacobi equiti, in cuius gratiam hoc opus lucubravit, ut scilicet antiquam ac nobilem Massibradicae stirpis originem ostenderet. Impudentissime autem Mecaenati suo adulatur, praesertim epigrammate inscripto: In laudem stirpis Regiae Massibradicae.2 Opus, ut quod res est candide fatear, ineptissimum est. Stylus non modo a poeticae artis legibus abhorrens, sed nec prosae affinis est, verba semibarbara, metrum rigidum, molestum, ingratum; res quae ibi narrantur vel levissimae sunt, vel a veritate prorsus alienae, ut nullum operae pretium sit amplius in eius descriptione immorari. Mortem obiit frater Martinus Rosa Ragusii V Kalendas Maias anno salutis MDCLX.

2

Gradić, Miho (Dubrovnik, 1580 – Dubrovnik, 1634), dramatičar, pjesnik i govornik. Nećak Junija Palmotića, bio je G. pravnik te je u Dubrovačkoj Republici obavljao razne odgovorne službe: bio je sudac, carinik, knez u Slanome, na Lastovu i u Župi, a u tri je navrata bio i knez Republike. Kao senator mnogo je putovao pa je jamačno u Italiji vidio izvedbu isusovačke latinske drame Crispus Caesar (izv. 1597, obj. 1601) talijanskoga isusovca B. Stefonija (1560–1620). Drama, pisana jampskim trimetrom, ima sva obilježja i klasicističkoga i baroknoga (s mnogobrojnim zborovima i razvedenom scenskom slikom) isusovačkoga kazališta, a obrađuje temu poznatu iz Euripidova Hipolita i Senekine Fedre. Tu je dramu, kako svjedoči J. Palmogić u svojim latinskim pjesmama, G. preveo na hrvatski, a djelo je prikazivano u Dubrovniku u prvom desetljeću 17. st. s velikim uspjehom; no prijevod je izgubljen. Prijevod drame Crispus Caesar prvi je i najraniji dokaz – nastao je desetak godina (1627) prije Kašićeve Svete Venefride – postojanja isusovačke barokne drame na hrvatksom jeziku. Godine 1614. istu će dramu s naslovom Žalosnoskazje Krispa Cezara prevesti i I. T. Mrnavić; i taj je prijevod izgubljen.

MICHAEL GRADIUS Celebris e Societate Iesu poeta Bernardinus Stephonius inter caeteras lucubrationes tragaediam edidit, Crispi nomine, elegantissimam, quae in Romano collegio nobili apparatu scenico acta est. Hoc prae caeteris Stephonii poematibus et tragaediis, a quocunque recentioris aevi poeta scriptis, a Iano Nicio laudatur his verbis: Sed in Crispo verborum, ac sententiarum luminibus omnes superasse videtur, qui post L. Anneium Senecam tragaedias Latine scriptitaverunt. Insigne porro hoc poema pari felicitate atque elegantia Illyrice reddidit Michael Gradius … fllius, senator consilio, prudentia variaque eruditione praeditus atque adeo immortali laude dignus. Praeter Crispum alias quoque lucubrationes edidit satis elegantes, utpote qui in Musarum sinu educatus cum iis noctu diuque versabatur, excellentis alioquin ingenii vir et in bonarum artium studiis assiduus atque ad ferendos litterarum studii labores patientissimus. Sane vero non postrema viri, multis nominibus clarissimi, laus videtur, quod Iunium Palmottam, Illyricae poeseos facile principem, Ursulae sororis suae filium, ad omnes ingenuo dignas adolescente disciplinas, praecipue vero ad poesim instituit; qua de re Stephanus Gradius in commentario de rebus gestis Palmottae, supra a nobis descripto, haec de Gradii laudibus memoriae prodidit: Accessitque ad naturae (Iunii Palmottae) bonitatem Michaelis Gradii avunculi diligentia, viri egregie docti, gravitatisque, et prudentiae laude in Civitate praestantis, quem ille in parentis loco semper coluit, et observavit; namque una cum filiis eius consobrinis, et aequalibus suis [/93] de rudimentis litterarum, de praeceptis eloquentiae, et de rerum natura, de vitae officiis, deque omni reliqua philosophia graviter, et copiose disputantem assidue audiebat. Eodem ductore iuris prudentiam quoque nonnulla ex parte gustavit, maxime quae ad cognitionem patrii moris, forique, et iudiciorum valeret. Sed praecipue illo duce, et quasi monstratore usus est ferentis ad veram Poetices gloriam viae… Ex multiplici hac rerum peritia, quis homo fuerit Michael Gradius et quam charus Musis, satis aperte declaratur. Tandem praecipuis in Republica magistratibus functus diem suum obiit… anno aerae Christianae.

 
phl-zavrsni.1295391740.txt.gz · Last modified: 19. 01. 2011. 00:02 by njovanov
 
Recent changes RSS feed Creative Commons License Donate Powered by PHP Valid XHTML 1.0 Valid CSS Driven by DokuWiki