This shows you the differences between two versions of the page.
— |
povijest_odsjeka [24. 08. 2008. 22:14] (current) |
||
---|---|---|---|
Line 1: | Line 1: | ||
+ | ====== Povijest Odsjeka za klasičnu filologiju: kronologija ====== | ||
+ | * 1874. osnovan Mudroslovni fakultet; na njemu djeluju katedra za latinsku i katedra za grčku filologiju. | ||
+ | * Katedra za latinsku filologiju: Franjo Maixner, redoviti profesor latinske filologije (jedini nastavnik do 1888) | ||
+ | * Katedra za grčku filologiju: Armin Šrabec (u. 1876.); Franjo Petračić (1877--1887) | ||
+ | * 1886. osnovan Seminar za klasičnu filologiju | ||
+ | * 1887. August Musić preuzima nastavu jezika na Katedri za grčku filologiju, a Petračić drži nastavu književnosti | ||
+ | * 1889. Milivoj Šrepel voditelj Katedre za latinsku filologiju (radi od 1888.) | ||
+ | * 1894. Petračić umirovljen, voditelj Katedre za grčku filologiju August Musić | ||
+ | * 1898. Julije Golik, kao privatni docent, predaje na Katedri za latinsku filologiju | ||
+ | * 1900. Đuro Körbler postaje privatni docent | ||
+ | * 1902. profesorski zbor Mudroslovnog fakulteta predlaže da se osnuje proseminar za staroklasičnu filologiju (autori prijedloga Musić i Šrepel) | ||
+ | * 3. svibnja 1903. carskim rješenjem utemeljen filološki proseminar, uz osnutak treće katedre za staroklasičnu filologiju; Đuro Körbler imenovan izvanrednim javnim profesorom staroklasične filologije. | ||
+ | * 1903. umro je Franjo Maixner | ||
+ | * 1905. umro je Milivoj Šrepel | ||
+ | * 1905--1919. Ivan Kasumović privatni docent na Katedri za latinsku filologiju | ||
+ | * 28. prosinca 1907. Đuro Körbler postaje redoviti profesor | ||
+ | * 1910. Körbler i Golik vode studente na ekskurziju u Italiju | ||
+ | * 1919/20 Latinski tečaj na razini fakulteta (voditelj Kasumović) | ||
+ | * 1922. dr Nikola Majnarić privatni docent na grčkoj katedri | ||
+ | * 1924. umirovljen August Musić, honorarno predaje do 1932/33 | ||
+ | * 1924. umro je Julije Golik | ||
+ | * 1925. Majnarić izvanredni profesor | ||
+ | * 1927. umro je Đuro Körbler; njegovom se smrću ugasila Katedra za klasičnu filologiju. Kao honorarni profesor angažiran dr Slavoljub Kantoci | ||
+ | * 1929. Slavoljub Kantoci imenovan izvanrednim profesorom i predstojnikom latinskog odjela Staroklasičnog seminara, te ravnateljem latinskog tečaja (radi do 1940) | ||
+ | * ukinut latinski proseminar kao organizacijska jedinica; kao oblik nastave održao se do najnovijeg doba | ||
+ | * 1930. Majnarić redoviti profesor | ||
+ | * 1936/37 u ljetnom semestru dr Antun Mayer počinje honorarno predavati latinsku historijsku gramatiku | ||
+ | * 1936. dr Veljko Gortan, kao honorarni nastavnik, vodi grčki i latinski seminar | ||
+ | * 31. svibnja 1939. Stjepan Hosu prvi asistent na klasičnoj filologiji | ||
+ | * 1940. Mayer imenovan predstojnikom Odjela za latinski jezik i književnost Klasičnog seminara | ||
+ | * Hosuu otkazana služba na Majnarićev zahtjev (Majnarić ga je i preporučio za asistenta) | ||
+ | * 1942. Milivoj Sironić postaje asistent, vodi i grčki i latinski proseminar (kasnije i latinski za romaniste) | ||
+ | * 1943. Hosu imenovan asistentom vježbenikom, radi do 1945. | ||
+ | * Gortan postaje docent | ||
+ | * 1945. Mayer suspendiran (zbog dekanske službe za vrijeme NDH) | ||
+ | * dr Branko Magarašević predaje latinski kao pomoćni predmet | ||
+ | * 1947. Mayer umirovljen | ||
+ | * početkom pedesetih latinski tečaj predaje Zvonimir Zmajlović, profesor Klasične gimnazije | ||
+ | * 1951. Vladimir Vratović kao asistent vodi latinski proseminar | ||
+ | * 1952. Gortan izvanredni profesor | ||
+ | * 1954. Sironić doktorira | ||
+ | * 1955. Majnarić umirovljen, honorarno predaje do 1958. | ||
+ | * 1958. Gortan redoviti profesor | ||
+ | * 1959. Sironić docent, preuzima nastavu grčkog | ||
+ | * 1960. Sironić predstojnik grčke katedre | ||
+ | * 1960--64 Miljenko Majetić asistent na grčkoj katedri | ||
+ | * 1962. Vratović doktorira | ||
+ | * 1964. Sironić izvanredni profesor | ||
+ | * Vratović docent | ||
+ | * 1968. Zdeslav Dukat asistent na grčkoj katedri | ||
+ | * 1970. Sironić redoviti profesor | ||
+ | * 1971. Vratović izvanredni profesor; uvodi u nastavu kolegij Iz ljubavne lirike hrvatskih latinista | ||
+ | * Olga Perić asistent | ||
+ | * 1974. Dukat doktorira | ||
+ | * 1976. Dukat docent | ||
+ | * Vratović redoviti profesor | ||
+ | * 1977. Gortan umirovljen | ||
+ | * Lada Tajčević lektor za latinski jezik | ||
+ | * Vratović predstojnik latinske katedre | ||
+ | * Darko Novaković postaje asistent na latinskoj katedri | ||
+ | * Damir Salopek asistent na grčkoj katedri | ||
+ | * 1979. Dukat izvanredni profesor | ||
+ | * 1982. Novaković postaje docent | ||
+ | * Vesna Cvjetković Kurelec predaje novogrčki | ||
+ | * osnovana Katedra za hrvatski latinizam, predstojnik Vratović | ||
+ | * 1983. Sironić umirovljen | ||
+ | * 1984. Dukat redoviti profesor | ||
+ | * Salopek postaje lektor za grčki jezik | ||
+ | * Marina Bricko postaje asistent na grčkoj katedri | ||
+ | * 1985. umro je Veljko Gortan | ||
+ | * 1987. Novaković postaje izvanredni profesor | ||
+ | * 1989. Dukat napušta Filozofski fakultet | ||
+ | * Salopek viši lektor za grčki jezik | ||
+ | * 1990. Novaković redoviti profesor | ||
+ | * 1991. Lada Tajčević viši lektor za latinski jezik | ||
+ | * 1992. dr Mate Križman postaje predstojnik grčke katedre | ||
+ | * Novaković postaje predstojnik latinske katedre | ||
+ | * 1994. Neven Jovanović postaje mlađi asistent na latinskoj katedri | ||
+ | * 1997. Marina Bricko postaje docent | ||
+ | * 1997. Vratović umirovljen | ||
+ | * Novaković preuzima nastavu hrvatskog latinizma | ||
+ | * Gorana Stepanić znanstveni novak na projektu //Neolatina Croatica// (voditelj Darko Novaković) | ||
+ | * 1998. Vladimir Rezar asistent na latinskoj katedri | ||
+ | |||
+ | Prema: Lada Tajčević, "Odsjek za klasičnu filologiju", u //Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: monografija//, ur. Stjepan Damjanović, Zagreb 1988. | ||