====== Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja ====== * Naziv predmeta: Povijest grčkog jezika * Naziv kolegija: Grčki rečenični period klasičnoga i poklasičnoga razdoblja * ECTS-bodovi: 6 * Trajanje: 1 semestar (zimski) * Status: obvezatni predmet * Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata seminara i 1 sat vježbi * Ukupno opterećenje studenata: 8 sati tjedno * Uvjeti: Poraba grčkih glagolnih imena * Ispit: pismeni i usmeni * Sadržaj: Kolegij se bavi tzv. vodoravnim i okomitim sintaktičnim ustrojem grč. višestruko složene rečenice odn. perioda; pod onim prvim razumijeva se spoj dviju ili više rečenica koje se domeću jedne do drugih u parataktičnu dogledu, pod drugim pak isto takvu dometnutost rečenica u hipotaktičnu, okomitu dogledu. Za potrebu takva raščlanjivanja uvodno se iznose i na hrvatskim primjerima pojašnjuju općelingvistički pojmovi poput 'jezgrene rečenice', 'diskurz', 'analitička dekonstrukcija-rekonstrukcija perioda', i dr. Najpoznatiji primjeri grčkoga rečeničnoga perioda s osobitim stilskim ili retoričnim úlogom (na pr. uvodni rečenični sklop u Herodotovoj, Tukididovoj i Polibijevoj povijesti te u Poslanici Rimljanima) podvrgavaju se analitičkoj razgradnji (dekonstrukciji) na same jezgrene rečenice, uz prepoznavanje, etimološko razjašnjanje i izostavljanje svega što je vezni sastojak; zatim se uz ponovno uvrštavanje svega izostavljenoga, ponovno vraćaju u prvotni oblik (rekonstrukcija). * Cilj: Što zornije pojasniti zamršenu strukturu grčkoga rečeničkoga perioda iz klasičnoga i poklasičnoga razdoblja, kao i sve tančine njegove stilske i retorične uporabe; uvježbati analitičke postupke kako bi se mogla pravo razumijevati i mjerodavno tumačiti i ona mjesta u grčkih pisaca u kojih je rečenična sintaksa dosegla krajnji razvojni domet svoje zamršenosti. ===== Literatura ===== * a)obvezatna: * Sihler, A. I. A New Comparative Grammar of Greek and Latin, N.York-Oxford : OPU 199; * Meillet-J.Vendryes, A. Traité de grammaire comparée des langues classiques, Paris 31963.: seminarski prijevod na hrvatski onih dijelova knjige koji se bave oblikotvorjem i sintaktičnom porabom; * odabrani ulomci iz Herodota, Tukidida, Polibija i Poslanice Rimljanima. * b) preporučena: * P. Chantraine, Grammaire homérique, Paris 31957; * H. Rix, Historische griechische Grammatik. Laut- und Formenlehre, 2. korr. Aufl. Darmstadt 1992; * Basile, N. Sintassi storica del greco antico, Bari 2001; * Skok, P. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I.-IV, Zagreb 1971-4; * Gluhak, A. Hrvatski Etimološki rječnik, Zagreb 1993; * Frisk, H. Griechisches etymologisches Woerterbuch. 3Bde, Heidelberg 1960-1972; * P.Chantraine, Dictionnaire étymologique de la langue grecque. Histoire des mots, Paris 1968. i d.; * Denniston, J. D. Greek Prose Style, Oxford 1952; * Denniston, J. D. Greek Particles, 2 Oxford 1952.