Prosopography

Croatica et Tyrolensia: people, their relationships, networks, biographies.

Neven Jovanović, Croatian humanists as a social group, a paper presented at the Colloquium Marulianum XXIV, Split, 22-24 April 2014.

Pilot: a network of Nicholas, bishop of Modruš, as described by Luka Špoljarić. Personal index to Nicholas' network.

1. Auctores per saecula: authors' floruit, distributed by thirds of century; links lead to names
2. To get all authors in a century at once, remove the “_3_third” (or _2_, or _1_) part of the query in the address bar, e. g. from ?saecq=14xx_3_third to ?saecq=14xx

Autore tiskanih djela opisanih u Jurićevoj bibliografiji latinista (s kasnijim dopunama) treba opremiti osnovnim biografskim podacima. Najosnovniji je floruit.

1. Radimo na XML datoteci latinisti-prosopografija-juric.xml
2. Provjeriti postoji li autor u ostalim dijelovima baze, upisom (dijela) imena u obrazac Search authors in croalabib db (za duplikate će postojati više person elemenata s različitim @xml:id vrijednostima)
3. Ako postoji duplikat, izbrisati zapis iz latinisti-prosopografija-juric.xml. Moguće je da zapis iz ove datoteke ima zabilježen VIAF broj, a da onaj drugi zapis VIAF broja nema. U tom slučaju, element relatedItem s VIAF brojem treba nalijepiti u drugu datoteku. Vidi primjer dolje! Otvara se pitanje: u koju datoteku?
4. Provjeriti kada su tiskana djela koja je uvrstio Jurić, pomoću upita Search for authors' works in croalabib db. Ako nema drugih podataka, datum objavljivanja uzimamo kao floruit
5. Provjeriti postoji li članak o autoru u Hrvatskom biografskom leksikonu ili u Hrvatskoj enciklopediji. Ako članak postoji, prenijeti u našu bazu.
6. Ako nema biografskih podataka, naznačiti u bilješci (nema podataka), najbolje kao “komentar”: <!– nema podataka –>
7. Nađene podatke upisati u latinisti-prosopografija-juric.xml (vidi dolje)

Rezultat pretrage:

<v xml:id="bas03">
<persName xmlns="http://www.tei-c.org/ns/1.0" xml:lang="hrv">Bašić, Stijepo</persName>
</v>
<v xml:id="bas03">
<persName xmlns="http://www.tei-c.org/ns/1.0" xml:lang="hrv">Bašić, Stjepan</persName>
</v>
<v xml:id="basicd1e105">
<persName xmlns="http://www.tei-c.org/ns/1.0" xml:lang="hrv">Bašić, Stjepan</persName>
</v>

Bašić, Stijepo i Bašić, Stjepan imaju isti @xml:id (bas03) — oni, dakle, nisu duplikat. Duplikat je, međutim, Bašić, Stjepan s @xml:id vrijednošću basicd1e105. Njegov zapis izgleda ovako:

<person xmlns="http://www.tei-c.org/ns/1.0" ana="juric" xml:id="basicd1e105">
  <persName xml:lang="hrv">Bašić, Stjepan</persName>
  <bibl type="authorID">
    <ref type="viaf" target="305591085">VIAF: 305591085</ref>
  </bibl>
</person>

VIAF zapis, koji ćemo trebati premjestiti, ovaj je dio:

<bibl type="authorID">
  <ref type="viaf" target="305591085">VIAF: 305591085</ref>
</bibl>

Floruit se unosi nakon elementa persName. Za označavanje vremenskih razdoblja (po trećinu stoljeća) oslanjamo se na semium standard za opis vremena. Skup TEI XML oznaka izgleda ovako:

<floruit period="http://semium.org/time/18xx_2_third">
    <date period="http://semium.org/time/18xx_2_third">1839</date>
</floruit>

Cjeloviti (kratak) primjer:

<person ana="juric" xml:id="badlahard1e57">
  <persName xml:lang="hrv">Badlahar, Ivan</persName>
  <floruit period="http://semium.org/time/16xx_3_third">
    <date period="http://semium.org/time/16xx_3_third">1692</date>
  </floruit>
  <bibl type="authorID">
    <ref type="viaf" target="305550925">VIAF: 305550925</ref>
  </bibl>
</person>

Evo kako Badlaharov unos izgleda u croalabib: upit.

Ako postoji biografski članak, unosi se, kao građa, unutar elemenata event/p/quote, dok se izvor navodi u elementu event/p/bibl. Primjer:

<event>
    <p>
      <quote>BADOVINAC, Marko, pjesnik (Badovinci kod Kašta, oko 1819 — ?, poslije 14. IX 1865). Sin Nikole, graničara, i Jelene, rođ. Rajnović, domaćice. Završio je graničarsku osnovnu školu u Donjim Badovincima, a od 1833. do 1839. polazio je kao pitomac grkokatoličkog sjemeništa, klasičnu gimnaziju u Zagrebu. God. 1845. je činovnik graničarskog upraviteijstva u ličkoj pješačkoj pukovniji u Gospiću. Zatim se spominje 1850. kao poručnik graničarskog upraviteljstva u Bruvnu, 1858. kao natporučnik u Gospiću, a 1865. kao kapetan. Javio se 1839. pjesmom Carmen Latino-illyricum ..., posvećenom svom profesoru Grguru Degoriciju. Pučku bajku (Dvije sestre) te pet lirskih ljubavnih pjesama (Govor listu, Stanak dragin, Molba na vilu, Čarobna sila, Vilinski kamen) objavio je u Danici horvatskoj, slavonskoj i dalmatinskoj (1843–1845). Upotrebljavao je pridjevak Žumberčanin, a nazivao se »Ilirom iz Horvatske Krajine«. U Gajevoj uredničkoj ostavštini je i Badovinčeva pjesma Što je bilo negda, ono nije sada.
 
        DJELO: Carmen Latino-illyricum spectabili ac clarissimo domino domino Gregorio Degoricia ... Zagreb 1839.
        LIT.: Milko Predović: Žumberački rod Badovinaca. Žumberački kalendar, 1967, 108–109.
 
        Milko Predović (1983)</quote>
      <bibl>HBL Milko Predović (1983)</bibl>
    </p>
  </event>
 

(Izvor: članak u HBL) Cjeloviti dopunjeni članak izgleda ovako:

<person ana="juric" xml:id="aretophylusd1e46">
  <persName xml:lang="hrv">Aretophylus, Šimun</persName>
  <floruit period="http://semium.org/time/15xx_1_third"><date period="http://semium.org/time/15xx_1_third">1527</date></floruit>
  <event>
    <p>
      <quote>
        ARETOPHYLUS, Šimun (Aretofil, Simon Aretophylus Tragurinus Dalmata), humanist (Trogir, potkraj XV st. — sredina XVI st.). Sâm sebe predstavlja riječima »Sum Tragurinus, Dalmata, Christianus.« Vjerojatno se školovao u Italiji i kretao u tamošnjim humanističkim krugovima (Ancona, Venecija). God. 1527. objavio je u Veneciji malu gramatiku latinskog jezika i posvetio je Pietru Paolu Venanziju, biskupu u Iesiju (1513–1519). Pohvalu njegovoj knjižici u elegijskim distisima spjevao je Iano Vitale iz Palerma. — A. je u svom pregledu latinske gramatike želio jednostavno i sažeto uputiti djecu početnike u osnove latinskog jezika. Tu je težište na morfologiji i rekciji glagola. Pisca zanima i tvorba riječi, osobito prijelaz iz jedne vrste riječi u drugu. Sintaksu vremena i načina ne spominje. Na kraju daje pregled figura. Jezgru gramatike čini tumačenje i sistematizacija funkcijâ koje glagoli imaju u konstrukciji s imenicama. Takav raspored gradiva i metode mogu se naći u većini gramatika iz doba humanizma (npr. Guarinovo djelo Regulae iz 1418) koje su rađene prema Donatu, Konsenciju i Priscijanu. Latinski tekst je pisan veoma jednostavno i pregledno, a dio primjera preveden je na talijanski. Posebno su vrijedni pažnje njegovi vlastiti primjeri: »Sum Anconae vel Tragurii«, »Veni de Dalmatia« i sl.
 
        DJELA: Regulae grammatices Simonis Aretophyli Tragurini Dalmatiae ad utilitatem puerorum perquam commodae. Venetiis per Augustinum de Bindonis MDXXVII.
 
        LIT.: Šime Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Beč 1856, 278. — Ivan Lucić: Povijesna svjedočanstva o Trogiru. Split 1979, 1116–1117.
 
        Olja Perić (1983)
 
      </quote>
      <bibl>HBL Olja Perić (1983)</bibl>
    </p>
  </event>
  <bibl type="authorID">
    <ref type="viaf" target="305509506">VIAF: 305509506</ref>
  </bibl>
</person>

Evo kako Aretofilov unos izgleda u croalabib: upit.