Marvlvs et al.

CM 20, programska knjižica

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sat, 17 Apr 2010 23:40:00 +0000

Programska knjižica skupa Colloquium Marulianum XX dostupna je, u PDF formatu, na mrežnoj stranici skupa: [X]. Izravna veza na PDF datoteku ovdje.

Marulićeve riječi

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sun, 28 Mar 2010 18:31:00 +0000

Riječi koje je Marulić koristio u svom opisu Splita (u Tumaču natpisa starih). Veća slova znače da se riječ češće pojavljuje:

title="Wordle: Descriptio Spalati Maruliana"> src="http://www.wordle.net/thumb/wrdl/1841394/Descriptio_Spalati_Maruliana"
alt="Wordle: Descriptio Spalati Maruliana"
style="padding:4px;border:1px solid #ddd">

Izradio Wordle.

Znanstveni skup na Marulićevim danima 2010.

noreply@blogger.com (BL) — Sun, 14 Mar 2010 11:26:00 +0000

COLLOQVIVM MARVLIANVM XX.
Hrvatske i latinske pjesmarice 15. i 16. stoljeća (II)
Organizator: Književni krug Split – Marulianum
23. i 24. travnja 2010.
Zavod HAZU u Splitu, Trg braće Radića 7

PETAK, 23. TRAVNJA

8.30 sati, Zavod HAZU:

Dragica Malić (Zagreb): Odjeci prve hrvatske pjesmarice u Marulićevim stihovima
Amir Kapetanović (Zagreb): Versificirana biblijska priča o Esteri (16. st.) u kontekstu hrvatskoga glagoljaštva i Marulićeva pjesničkoga kruga
Kristina Štrkalj Despot (Zagreb): Osorsko-hvarska pjesmarica (popis sastavnica, postanje, jezik)
Smiljka Malinar (Zagreb): Diskurzi Ranjinina zbornika i njihov jezični izraz

10.30-11.00: Odmor

11.00-14.00:

Johann Ramminger (München): Marulus as a neo-Latin writer
Neven Jovanović (Zagreb): Marulić i laudationes urbium
Bratislav Lučin (Split): In epigrammata priscorum commentarius: izvori Marulićevih komentara
Mladen Parlov (Split): Otajstvo Križa u misli Marka Marulića
Branko Jozić: Marulićeva demonologija
Franz Posset (Beaver Dam, Wisconsin, USA): “The Tree of the Cross” and other early christian Latin poetry with the notes of Marko Marulić in his copy of Poetae Christiani Veteres (Venice: Aldus Manutius, 1501/1502)

SUBOTA, 24. TRAVNJA

8.30 sati, Zavod HAZU:

Sergejus Temčinas (Vilnius): Katolička biblijska prosvjeta početkom 16. stoljeća: Marko Marulić i Francisk Skorina
Andrea Clarke (London): Henry VIII’s library: the books and manuscripts that he chose, read and annotated, including his personal copy of Marko Marulić’s Evangelistarium
Elisabeth von Erdmann (Bamberg): Marko Marulić im Horizont der Religionskonflikte in den deutschen Ländern
Francisco Javier Juez Galvez (Madrid): Marko Marulić, Karlo V. i Filip II.
Milan Grba (London): Marko Marulić i Britanska knjižnica

11.00-11.30: Odmor

11.30-14.00:

Ivan Bodrožić i Jelena Stupalo (Split): Marko Marulić i Opuscula theologica sv. Tome Akvinskog
Vinko Grubišić (Waterloo, Kanada): Sv. Bonaventura (John Pecham), Marulić i mit o slavuju u srednjovjekovnoj poeziji
Teo Radić (Zagreb): Od slavića: traduktološka analiza
Marijana Horvat (Zagreb): Rječotvorje u Marulićevu i Kašićevu prijevodu De imitatione Christi (na primjerima filozofsko-teološkog leksika
Gorana Stepanić (Pula): Carmen de doctrina Domini nostri Iesu Christi pendentis in cruce u baroknim prijevodima na hrvatski

Farlati o svetom Dujmu

noreply@blogger.com (filologanoga) — Tue, 16 Feb 2010 21:59:00 +0000

Građu koju donosi Illyricum sacrum o svetom Dujmu možete vidjeti (kao fotografije stranica iz latinskog izvornika) na sljedećim adresama:

prvi dio

drugi dio

Fotografirane su stranice 1,404--516.

Laudationes i Wordle

noreply@blogger.com (filologanoga) — Tue, 09 Feb 2010 23:33:00 +0000

Zahvaljujući programu Wordle (točnije, Wordle Advanced), evo grubog prikaza najčešćih riječi u korpusu Laudationes urbium Dalmaticarum. Funkcionalne su riječi ispuštene, promjenjive su riječi lematizirane, tj. svedene pod jedan rječnički oblik.

Laudationes urbium

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sun, 07 Feb 2010 18:26:00 +0000

Laudationes urbium, mali korpus latinističkih pohvala gradova na istočnoj obali Jadrana, podskup je zbirke Croatiae auctores Latini. Pretraživanje ovoga podskupa moguće je sa stranice Laudationes urbium Dalmaticarum.

Podskup trenutačno sadrži 43 zasebna dokumenta koji su djelo oko 40 autora.

Prvi rezultati proizašli iz sastavljanja ovoga potkorpusa i njegovih pretraživanja bit će izloženi na ovogodišnjoj konferenciji Renaissance Society of America i Societas internationalis studiis neolatinis provehendis, u Veneciji, u travnju. Naslov je referata "A first look into the corpus of humanist laudationes urbis on the eastern Adriatic coast". Sažetak je dostupan na stranici panela (u okviru stranica Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Smrtni dan 2010.

noreply@blogger.com (filologanoga) — Tue, 05 Jan 2010 22:27:00 +0000

Na današni dan prije 486 godina umro je Marko Marulić.

Mortuus est autem nonis Ianuariis a Natali Christi anno MDXXIIII, non difficulter (ut alii solent) aut diutina aegritudinae consternatus, sed laudans Dominum, creatorem suum. Integer uitae scelerisque purus spiritum efflauit, bonum certamen certauit, cursum consumauit, fidem seruauit.

(F. Božićević, Vita Marci Maruli Spalatensis per Franciscum Natalem, conciuem suum, composita, versio electronica)

Nardino Celinese

noreply@blogger.com (filologanoga) — Mon, 02 Nov 2009 16:26:00 +0000

Napokon nam je u rukama članak Lorenza Calvellija "L'opera letteraria di Nardino Celinese. Storia di un codice ritrovato", Aquileia Nostra , Vol. 74 (2003), S. 557-584. Calvelli je ušao u trag kodeksu s Nardinovim pjesmama --- kodeks je svojevremeno bio u knjižnici mletačkog bibliofila Bernarda Trevisana (1652--1720), onda je nekoliko puta mijenjao vlasnike da bi konačno, kao ostavština Agostina Marie Molina (u. 1840), dospio u Osimo (gdje je Molin bio biskupov tajnik i profesor teologije). Sada se kodeks nalazi u knjižnici ustanove Istituto Campana per l'Istruzione Permanente, pod signaturom ms. 18.L.13.

Kodeks je naslovljen: Quaedam opera /poetica/ Publij Nardini Celinei Foro-Iuliensis, s datacijama: 1508 / ms. 1500 circa / MDXX XI KL Maii P M S IADREN. (Calvelli 2003:580 bilj. 50 predlaže tumačenje "praeceptor magister salariatus Iadrensis" ili "publicus magister scholarum Iadrensium").

Sadržaj kodeksa, prema Calvelli 2003:574:

Carmina Publi Nardini Celinei Foroiuliensis de bello Gallico. Liber primus, p. 2. Liber secundus, p. 13

Oratio eiusdem ad sanctissimum papam Iulium II dicta a fratre... ordinis Sancti Francisci, p. 18

Defensio Parmenidis contra Aristotelem, p. 21 tergo

Epistola Grisogoni Cedulini Palladio, p. 23 tergo

Responsum Palladii Fusci Grisogono, p. 23 tergo

Epistola Publi Nardini Celinei Palladio Fusco, p. 24

Carmina de ermophrodita per dominum Antonium Panormitanum, p. 26 tergo

Epitaphium Lucii papae III, p. 26 tergo

Paulus Simoni epitaphium, p. 26 tergo

Simon Paulo carmina, p. 27

Epigramma. Iudaeus ad Virginem, p. 27

Carmina Publi Nardini Celinei de amore Paule Soppe, p. 29 (Incipit: Cum sol australes pronus descendit ad oras. Desinit: Incolumis redeas, tunc ego magna canam.)

Carmina eiusdem ad cardinalem Rangonum, p. 30

Carmina eiusdem ad Corneliam Tetricam, p. 31

Eiusdem ad Carolum Cyprianum, p. 31

Epigramma ad Iacobum, p. 31 tergo

Eiusdem ad Leonardum Contarenum, p. 31 tergo

Carmina eiusdem ad eumdem, p. 32

Carmina in falsum detractorem eiusdem, p. 33 tergo

Epigramma in laudem magistri domini Bernardini Bondumier, p. 34

Eiusdem domino Sarladino Soppe, p. 34 tergo

Eiusdem in morte Bernardini Galleli pontificis, p. 35

Epigramma ad eumdem, p. 35

Epitaphium in laudem Paladini Begnae, p. 35

Epigramma ad nimpham Paulam Septam, p. 35 tergo

Epitaphium, p. 35 tergo

Epigramma de avariza, p. 35 tergo

Epigramma de bello Gallico, p. 35

Epigramma de morte, p. 35

Epigramma ad amicum, qui haedum dono recepit, p. 35

Epigramma ad puellam Ursulam, p. 35

Elegia de Trinitate, p. 35 tergo

Egloga eiusdem, p. 37

Epigramma responsum, p. 37 tergo

Elegia de Venetis, p. 38 tergo

Epistola eiusdem Leonardo Michali, p. 39

Epistola eiusdem ad eumdem, p. 40 tergo

Epistolae duae eiusdem sine titulo, p. 40 tergo

Epistola eiusdem domino Antonio Iustiniano, p. 41 tergo

Elegia eiusdem de luxu, p. 42

Epigramma eiusdem in Palladium, p. 42 tergo

Elegia de papa Iulio II, p. 43

Epistola ad Fedricum Grisogonum, p. 44

Carmina de dolo et fallacia, p. 45

Epigramma ad Marcum quia ipsi donaverat vinum, p. 45 tergo

Epistola ad Ptolomeum, p. 46 tergo

Carmina ad eumdem, p. 47

Epitaphium Fabiani pueri, p. 47 tergo

Ekpistola elegiaca ad lectorem Cynthiani, p. 49

Epigramma eiusdem ad Elium Lampridiium, p. 50 (vjerojatno Crijeviću)

Epigramma Palladi Fusci in laudem eiusdem ad Elium Lampridium, p. 50 tergo

Elegia Publi Nardini Celinei de somno, p. 52 tergo

Elegia eiusdem ad Ioannem Cyprianum de fortuna, p. 54 tergo

Elegia eiusdem de voluptate, p. 57

Egloga ad quendam qui uxorem suam interfecerat, p. 59 tergo

Epigramma eiusdem Mario suo, p. 63 tergo

Contra quosdam sophistas eiusdem, p. 64

Elegia eiusdem magnifico Petro Zeno, p. 64 tergo

Elegia eiusdem Dantesco poetae et oratori, p. 65 tergo

Carmen eiusdem de situ Iadrae, p. 67 (1508. Incipit: Accipe ab Issaeis ad te venientia campis. Desinit: Si tibi non curas vivere, vive mihi.)

Epistola consolatoria eiusdem ad Augustinum Mulam de morte Aloysii eius filii (prosa, 1518. Incipit: Quamvis obitus filii tui atque discipuli nostri, praefecte clarissime, non mediocri me dolore conficiat... Desinit: Iam iam doloribus et lacrymis abstine. Vale ut optamus.), p. 70

Ad eumdem praefectum Iadrae elegia de iustitia, p. 73 tergo

Elegia eiusdem sive epistola ad Bartholomaeum Avianum, p. 74

Ad magnificum Paulum praefectum Patavii, p. 74 tergo

Dialogus de fide violata Venetis a rege Gallorum, p. 75.

Korizmeni radovi

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sun, 18 Oct 2009 22:02:00 +0000

Tko što radi za vrijeme Korizme i Velikog tjedna?

Illis in montibus vaganti, sexta quadam feria maioris hebdomade, cogitatio incidit, et valida, ut de Scipione Africano illo primo, cuius nomen mirum inde a prima michi etate carum fuit, poeticum aliquid heroico carmine scriberem — sed, subiecti de nomine, Africe nomen libro dedi, operi, nescio qua vel sua vel mea fortuna, dilecto multis antequam cognito — quod, tunc magno ceptum impetu, variis mox distractus curis intermisi.
Francesco Petrarca (1304–1374), Posteritati (Epistula ad posteros), 26

Sih dan svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one počtene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju israelsku jur od nadvele pogibili. Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke.
Marko Marulić (1450–1524), Judita, "Počtovanomu u Isukarstu popu i parmanciru splickomu gospodinu do(m) Dujmu Balistriliću kumu svomu..."

Marko Marulić u DBI

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sat, 03 Oct 2009 19:32:00 +0000

Ljubaznošću Dizionario biografico degli Italiani (prozor u ovo dragocjeno pomagalo otvorio je Treccani.it):

MARULO, Marco (Marko Marulić, Marko Pečenić, Marcus Marulus Spalatensis o Dalmata). – Nacque a Spalato il 18 ag. 1450 da Nikola, magistrato, e Dobrica Obirtić (de Albertis), di nobile famiglia, primogenito di numerosi figli. Il cognome paterno, che in una delle sue varianti era Pečenić, fu modificato successivamente in Marulus o de Marulis.
Dopo una prima istruzione con il maestro Girolamo Piacentino, seguì gli studi di umanità a Spalato, secondo alcuni sotto la guida di Tideo Acciarini tra il 1469 e il 1471, proseguendo la formazione, sempre secondo alcune ipotesi, a Padova, dove avrebbe studiato diritto. Fu attento amministratore delle fortune familiari...
Leggi tutto

(Članak je ondje dostupan u cijelosti, s bibliografijom.)

Judita na litavskom

noreply@blogger.com (BL) — Sat, 20 Jun 2009 08:21:00 +0000

Judita

Autorius:
Markas Maruličius

"'Judita' – pirmoji poema kroatų kalba, ja prasidėjo kroatiškoji poetinė kūryba, kroatų literatūros renesansas. Šioje knygoje spausdinamas prozinis poemos „Judita“ vertimas į lietuvių kalbą, kurį atliko Vilniaus universiteto lietuvių filologijos ir užsienio (kroatų) kalbos specialybės studentų grupė." (X)

"'Judita' - prva poema na hrvatskom jeziku, kojom je započelo hvatsko pjesničko stvaralaštvo, hrvatska renesansna književnost. U ovoj je knjizi tiskan prozni prijevod "Judite" na litavski jezik; ostvaren je na Sveučilištu u Vilniusu, zahvaljujući skupini studenata litavske filologije koji studiraju hrvatski jezik."
(Prijevod uz pomoć Google prevoditelja.)

Ovo je peti integralni prijevod Judite na koji strani jezik. Prethodni su prijevodi: na engleski (H. Cooper Jr.), na mađarski (I. Lokos), na talijanski (L. Borsetto), na francuski (Ch. Bene). Postoje i dva integralna prijevoda na suvremeni hrvatski jezik (M. Grčić, N. Kolumbić).
Prva dva pjevanja ovoga litavskog prijevoda tiskana su u Colloquia Maruliana XV (2006). (X)
Knjiga će uskoro biti dostupna u knjižnici Marulianuma u Splitu.

Pismo Sebastijana Münstera

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sat, 25 Apr 2009 21:37:00 +0000

Kratak pohvalni tekst Sebastijana Münstera, njemačkog humanista, kartografa i hebraista, objavljen u bazelskom izdanju Marulićeva Evanđelistara (tekst je datiran 2. travnja 1519), može se — kao prilog odvjetku De nostratibus znanstvenog projekta Digitalizacija hrvatskih latinista i ljubaznošću kolega iz Maruianuma — pročitati ovdje: [X].

Lik Sebastiana Münstera inače je poznat sa stare novčanice od 100 DM. U travnju 1519. Münster je još bio franjevac (predavao je na bazelskoj franjevačkoj visokoj školi) i imao je 31 godinu. Deset godina kasnije, 1529, istupit će iz franjevačkog reda, prići Reformaciji i 1530. oženiti Annu Selber, udovicu Adama Petrija — tiskara za čije je izdanje Marulića Münster napisao ovaj tekst.

Znanstveni skup na Marulićevim danima 2009.

noreply@blogger.com (BL) — Tue, 07 Apr 2009 10:06:00 +0000

COLLOQVIVM MARVLIANVM XIX.
Hrvatske i latinske pjesmarice 15. i 16. stoljeća
Organizator: Književni krug Split – Marulianum
20. i 21. travnja 2009.
Zavod HAZU u Splitu, Trg braće Radića 7

Programsku knjižicu skupa možete preuzeti ovdje.

PONEDJELJAK, 20. travnja

Voditelji: Bratislav Lučin i Elisabeth von Erdmann

08.30 sati, Zavod HAZU

Neven Jovanović (Zagreb): Okvir za pjesmarice
Amir Kapetanović (Zagreb): Odraz najstarije hrvatske pjesmarice (XIV. st.) u petrogradskom Berčićevu kodeksu br. 5 (XV. st.)
Kristina Štrkalj Despot (Zagreb): Jezične i književnopovijesne značajke starohrvatskih pjesama u Picićevoj pjesmarici iz 1471.
Hrvojka Mihanović-Salopek (Zagreb): Marijanska simbolika i tematika u Osorsko-hvarskoj pjesmarici

10.30-11.00: Odmor

István Lőkös (Eger): "Pjesma o Sigetu" – kajkavski spjev o sigetskoj bitci u Prekomurskoj pjesmarici
Bratislav Lučin (Split): Splitska pjesmarica trogirskoga kaptola: sadržaj i inojezični predlošci
Olga Perić (Zagreb): Franjo Niger i dvor u Ferrari (oko 1500.) u stihovima iz ambrozijanskoga kodeksa
Gorana Stepanić (Madrid): Tretman lirske pjesme: metodološka i diskurzivna hibridnost u Đurđevićevim Vitae illustrium Rhacusinorum
Miroslav Palameta (Mostar): Zagubljeni Mrnavićev govor iz 1623.

13.30: Završetak prvog zasjedanja

UTORAK, 21. travnja

Voditelji: Neven Jovanović i Gorana Stepanić

9.00 sati, Zavod HAZU

Elisabeth von Erdmann (Bamberg): Zur Poetik von “Davidias” und “Judita” im Licht des “Dialogus de Hercule a christicolis superato” (1524)
Franz Posset (Beaver Dam, Wisconsin, USA): The Biblia cum comento and Books of Theology, Pastoral Care, and Christian Poetry in the Library of a Renaissance Man
Petra Šoštarić (Zagreb): Ponovljene klauzule antičkih pisaca u epu De vita et gestis Christi Jakova Bunića
Mislav Benić (Zagreb): Prozodija u Bunićevu epu De vita et gestis Christi i Marulićevu epu Dauidias

11.00-11.30: Odmor

Dragica Malić (Zagreb): Zašto Margarita nije Marulićeva
Marijana Horvat i Sanja Perić Gavrančić (Zagreb): Zapažanja o leksiku Marulićeva Naslidovan'ja – od latinskoga izvornika do hrvatskoga prijevoda
Branko Jozić (Split): Marulić o jelu, piću i postu
Francisco Javier Juez Gálvez (Madrid): Evanđelistar u Španjolskoj i španjolski Evanđelistar iz 1655.

13.30-14.00: Zaključna rasprava i završetak skupa

Paštrićevim tragom

noreply@blogger.com (BL) — Sun, 01 Mar 2009 15:55:00 +0000

Ivan Paštrić (1636 - 1708), podrijetlom Poljičanin, rodio se u Splitu, školovao u rodnom gradu, zatim u Mecima i Rimu, gdje je doktorirao filozofiju i teologiju te ondje proveo čitav život. Bio je vrstan poznavatelj latinskoga i grčkog, hebrejskoga i sirijskog jezika, radio je kao lektor biblijskih jezika, vodio tiskaru i više od trideset godina predavao u Urbanovu zavodu. Godine 1671. utemeljio je Akademiju koncila, koja se bavila proučavanjem teološke misli. Priredio je novo izdanje glagoljskoga Brevijara, koji je tiskan 1688) i Misala.
Kad je u Splitu nadbiskup Stjepan Cosmi utemeljio Sjemenište (1700), Ivan Paštrić pomogao je novostvorenoj ustanovi darivajući mnoštvo vrijednih knjiga. Jezgru je biblioteke 1706. godine činilo 568 knjiga iz njegove donacije, pa je ona s pravom nazvana "Paštrićeva biblioteka". Prema donatorovoj želji, biblioteka je bila namijenjena i sjemeništu i gradu Splitu. Postupno se uvećavala drugim donacijama, uvijek zadržavajući ime utemeljitelja. Tako je 1757. brojila 927 svezaka, a na kraju šk. god. 1934/35. čak 31.000 svezaka. Danas ih ima oko 50.000, ali od Paštrićevih knjiga sačuvala se samo četvrtina, odnosno oko 150-200 svezaka. Zbog svoje vrijednosti Bibliotheca Pastritia proglašena je pokretnim spomenikom kulture.
(Izvor: X)
Više o Paštriću i o knjižnici: Ivan Paštrić (1636. - 1708.) - život, djelo i suvremenici, zbornik radova znanstvenoga skupa o 350. obljetnici rođenja, ur. I. Golub, S. Kovačić i D. Šimundža, Crkva u svijetu, Split, 1988. Vidi također (X).

Jedan od svezaka koji su izvorno bili u Paštrićevu vlasništvu nalazi se danas u British library u Londonu. Riječ je o iluminiranu kodeksu pisanu 1454, koji među inim sadrži De imitatione Christi Tome Kempenca te izvatke iz djela sv. Jeronima (minijatura na početku tog dijela rukopisa prikazuje svetca s lavom).
(Izvor: X)

Plus audaciae quam roboris

noreply@blogger.com (filologanoga) — Tue, 13 Jan 2009 00:48:00 +0000

U rukopisima Regum Delmatiae atque Croatiae gesta, Marulićeva prijevoda Hrvatske kronike (prijevod je nastao 1510), ima jedno mjesto označeno rukom s ispruženim kažiprstom.

Neque enim semper prospere pugnare possunt qui plus audacie quam uirium pre se ferunt.

(Rg 11)

Najbliža paralela koju sam našao u antičkoj književnosti potječe iz Pausanijina Opisa Helade (Βοιωτικά, 9, 30, 9):

[9] ἤκουσα δὲ καὶ ἄλλον ἐν Λαρίσῃ λόγον, ὡς ἐν τῷ Ὀλύμπῳ. πόλις οἰκοῖτο Λίβηθρα, ᾗ ἐπὶ Μακεδονίας τέτραπται τὸ ὄρος, καὶ εἶναι οὐ πόῤῥω τῆς πόλεως τὸ τοῦ Ὀρφέως μνῆμα: ἀφικέσθαι δὲ τοῖς Λιβηθρίοις παρὰ τοῦ Διονύσου μάντευμα ἐκ Θρᾴκης, ἐπειδὰν ἴδῃ τὰ ὀστᾶ τοῦ Ὀρφέως ἥλιος, τηνικαῦτα ὑπὸ συὸς ἀπολεῖσθαι Λιβηθρίοις τὴν πόλιν. οἱ μὲν δι' οὐ πολλῆς φροντίδος ἐποιοῦντο τὸν χρησμόν, οὐδὲ ἄλλο τι θηρίον οὕτω μέγα καὶ ἄλκιμον ἔσεσθαι νομίζοντες ὡς ἑλεῖν σφισι τὴν πόλιν, συὶ δὲ θρασύτητος μετεῖναι μᾶλλον ἢ ἰσχύος.

Odnosno, u latinskom prijevodu relevantnog dijela (συὶ δὲ θρασύτητος μετεῖναι μᾶλλον ἢ ἰσχύος): apro vero plus audaciae inesse quam roboris.

Pauzanija i latinski: Google Book Search (tu je relevantni pasus).

Odnosno:

Pausaniae Graeciae descriptio By Pausanias, Romulo Amaseo

Bibsonomy bibliografija hrvatskih latinista

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sat, 10 Jan 2009 21:35:00 +0000

Bibsonomy je internetski alat za jedan od temeljnih znanstvenih poslova: sastavljanje bibliografija. Kako radnih i osobnih, tako i zajedničkih i sveobuhvatnih. Bibsonomy omogućava još i "izvoz" bibliografskih zapisa u različitim formatima (prikladnima za "lijepljenje" u znanstvene radove, na primjer), ali i razmjenu i pronalaženje tih zapisa: na Bibsonomy niste sami --- imate pristup tuđim radnim bibliografijama; naravno, onima koje su, po odluci autora, javne.

Očito, ovaj je društveni aspekt bibliografskog alata tim korisniji što se više ljudi njime služi (to je, uostalom, razlog za uspjeh Wikipedije, YouTubea i sličnih aplikacija); zato Bibsonomy i jest slobodno dostupan svima. Odlično radno i nastavno pomagalo!

Na Bibsonomy postoji oznaka hrvatski latinisti.

Bibsonomy je, inače, djelo Knowledge & Data Engineering Group Sveučilišta u Kasselu, Njemačka.

Dobrodošli!

Dudić i Dionizije Halikarnašanin

noreply@blogger.com (filologanoga) — Wed, 07 Jan 2009 08:56:00 +0000

Andrija Dudić, hrvatski i ugarski humanist, preveo je oko 1560. na latinski "Ocjenu Tukididove povijesti" Dionizija Halikarnašanina. Uz malo kopanja, jedno se izdanje ovoga prijevoda (Frankfurt, 1586) može naći na internetu, na archive.org. U obliku digitalnih faksimila, Dudićev se prijevod iz toga izdanja može gledati i čitati u okviru projekta Digitalizacija hrvatskih latinista.

Lucida intervalla

noreply@blogger.com (filologanoga) — Wed, 07 Jan 2009 07:53:00 +0000

Stiglo na stol: Lucida intervalla - prilozi odeljenja za klasične nauke, 35 (1/2007). Filozofski fakultet u Beogradu.

Unutra:

Елия Маринова, "Palamedes: The Victim and the Hero of Letters", p. 7--17.

Dragana Dimitrijević, "References to Epicurus in Cicero's In Pisonem", p. 19--28.

Vesna Dimovska, "Teorijski i praktični aspekti ironije kod Cicerona", p. 29--38.

Виолета Герджикова, "Looking (at) Ariadne: Vision and Meaning in Catullus, Ovid and Hofmannsthal", p. 39--54.

Vojin Nedeljković, "'Cure Offered to Rival': IMS 2.228", p. 55--58.

Gorana Stepanić, "Potresna pjesnička svjedočanstva: Latinsko pjesništvo o dubrovačkom potresu 1667", p. 59--81.

Pedeset priča puta dva

noreply@blogger.com (BL) — Sat, 03 Jan 2009 17:36:00 +0000

Oba izdanja Pedeset priča objavljena za Marulićeva života dostupna su u digitalnom obliku: ono iz 1510 (?) na stranicama Francuske nacionalne knjižnice (Bibliothèque Nationale de France) a ono iz 1517. na stranicama Bavarske državne knjižnice (Bayerische Staatsbibliothek):

Marci Maruli Quinquaginta parabole, Venetiis, per Laurentium de Rosis Teruisinum, s. a. [1510 ?]

Marci Maruli Quinquaginta parabole, Venetiis, industria Francisci Lucensis, sacerdotis optimi, in edibus Petri Liechtenstein, impressoris diligentissimi, MDXVII.

Dva izdanja Evanđelistara

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sat, 22 Nov 2008 19:59:00 +0000

Zahvaljujući digitalizacijskim naporima Bavarske državne knjižnice (Bayerische Staatsbibliothek), možemo putem interneta pregledavati digitalne fotografije dvaju izdanja Marulićeva Evanđelistara: onoga iz 1556 (Marulic, Marko: M. Maruli Evangelistarivm, Opvs Vere Evangelicvm, Svb Fidei, Spei, & Charitatis titulis, in septem libros partitum, Coloniae, 1556 [VD16 M 1300] — tiskano zajedno s Pedeset priča) i onoga iz 1532 (Marulic, Marko: Evangelistarium, accessit Meginhardi ... de fide ... libellus, Coloniae, 1532 [VD16 M 1298]).

Treba li napomenuti da je najmodernije izdanje Evanđelistara — ono Splitskog književnog kruga iz 1987. — već duže vrijeme rasprodano?

Još jedna enciklopedija

noreply@blogger.com (BL) — Thu, 06 Nov 2008 17:48:00 +0000

Encyclopedia of Christian Civilization. Ed. George Thomas Kurian. Oxford: Wiley-Blackwell, 2009 (4 vols.)
Članak o Maruliću: Posset, Franz: Marulus, Marcus, vol. 3, pp. 1447-8.
O enciklopediji vidi i ovdje (X).

Colloquia Maruliana i Intute

noreply@blogger.com (filologanoga) — Wed, 05 Nov 2008 19:17:00 +0000

Intute, internetski adresar za umjetnost i humanističke znanosti, registrirao je internetsku verziju Colloquia Maruliana na Hrčku (uz kratak opis) ovdje: [X]. Intute ima, inače, i bilješku o Marulićevim stranicama kod izdavača Bulaje, ovdje: [X].

Marulićevi dani u Berlinu

noreply@blogger.com (BL) — Fri, 31 Oct 2008 13:39:00 +0000

Marko Marulić Tage Berlin 2008

Freitag 14.11.08
17:00 – 19:00 Uhr
Rathaus Wilmersdorf

TAGUNG ÜBER MARKO MARULIĆ

Eröffnung Bezirksbürgermeisterin Monika Thiemen
Begrüßung Bürgermeister Ivan Kuret
Begrüßung Jochen Götz Deutsch-Kroatische Gesellschaft Berlin-Brandenburg
Begrüßung Prof. Dr. Zoran Ribarović Kroatisch-Deutsche Gesellschaft Split

Mr. Bratislav Lučin: Marko Marulić, kroatischer Dichter und eropäischer Humanist
(Lesung und Power-Point Präsentation)

Prof. Dr. Elisabeth von Erdmann: Marko Marulić' Werke in der deutschen Kultur
(Lesung und Power-Point Präsentation)

Mr. Joško Belamarić: Split in der Zeit der Renaissance
(Lesung in Englisch und Power-Point Präsentation in Deutsch)

Vedran Matošić: Marulić' Split heute
(Lesung in Englisch und Power-Point Präsentation in Deutsch)

AUSSTELLUNGEN

Ausstellung über Marko Marulić
Fotoreihe Split, die Adria (5 Autoren)
Touristik
Eröffnung Bürgemeister Ivan Kuret

Samstag 15.11.08
19:00 Uhr
Rathaus Wilmersdorf, BVV-Saal

SPLITER ABEND

Folklore und Musik:
KUD "Jedinstvo" – Split
Klapa Balatura (Kroatischer Weltkongress in Deutschland)

Eintritt frei

Bezirksamt Charlottenburg-Wilmersdorf von Berlin
Deutsch-Kroatische Gesellschaft Berlin-Brandenburg e.V.
Kroatisch-Deutsche Gesellschaft Split e.V.
Stadt Split

Marulić u Mainzu: nekoliko slika

noreply@blogger.com (BL) — Tue, 29 Jul 2008 15:16:00 +0000

Više o izložbi ovdje.

Okvir za pjesmarice

noreply@blogger.com (filologanoga) — Sun, 13 Jul 2008 22:18:00 +0000

Pripremajući priloge za (dolje najavljena) Colloquia Maruliana XIX, autori ovog bloga pišu "laboratorijski dnevnik" digitalno-humanističkog eksperimenta pod naslovom "Okvir za pjesmarice". Dnevnik je dostupan ovdje: [X].

Runina pjesmarica na flickru: sankarshan.