Nalazite se ovdje: Početna / Silabi / Ljetni semestar / Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća

Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća

Kolegij: Hrvatska književnost 17. i 18. stoljeća

Predmet: Starija hrvatska književnost

Nositelj kolegija: dr. sc. Lahorka Plejić Poje, dr. sc. Leo Rafolt

Izvođači kolegija: dr. sc. Lahorka Plejić Poje (predavanje i seminar), dr. sc. Leo Rafolt (predavanje i seminar), dr. sc. Dolores Grmača (seminar), dr. sc. Ivana Brković (seminar), Jasmina Lukec, prof. (seminar)

ECTS-bodovi: 5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni), 4. semestar

Status: obavezni kolegij preddiplomskog studija

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 3 sata seminara

Uvjeti: Položen ispit iz Hrvatskog jezika i književnosti u srednjem vijeku. Apsolvirane seminarske obveze na kolegiju Hrvatska književnost 15. i 16. stoljeća.

Cilj kolegija: Stjecanje temeljnih znanja iz hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća: ovladavanje tekstološko-filološkim, stilsko-periodizacijskim i žanrovskim pojmovljem. Uvod u analizu različitih tipova tekstova hrvatske književnosti toga doba. Pismena obrada jednostavnijih književnopovijesnih problema na temelju literature.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij pruža temeljna znanja iz hrvatske književnosti 17. i 18. stoljeća. Stečena znanja podlogom su za specijalističke seminare iz istog predmeta u diplomskom studiju kroatistike.

Korištene metode: Podučavanje i rasprava, rad na pripremljenim materijalima, različiti oblici multimedijalne prezentacije.

Sadržaj kolegija

1. Uvod u hrvatsku književnost 17. stoljeća: pojmovi barok i manirizam, njihova različita shvaćanja u književnoj historiografiji i povijest upotrebe

S

P. Pavličić, «Barok kao period starije hrvatske književnosti», u: isti, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1978, str. 31-67.

Z. Kravar, «Književnost 17. stoljeća i pojam barok», u: isti, Nakon godine MDC, Dubrovnik 1993, str. 7-38.

2. Uvod u hrvatsku književnost 17. stoljeća: povijesne prilike i politički poreci; pojmovi katolička obnova i protureformacija; ideologemi u hrvatskoj književnoj kulturi 17. stoljeća; versifikacija u 17. stoljeću

S

I. Gundulić, Od veličanstva Božjijeh

I. Gundulić, posveta Pjesnima pokornim kralja Davida

V. Menčetić, Trublja slovinska

Dukić, Davor: «Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke», u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 487–499

3. Lirika u 17. stoljeću: ljubavna lirika: barokni stil u ljubavnoj lirici, concetto; predbarokne pjesničke tradicije; religiozna lirika: barokni stil u religioznoj lirici

S

Izbor iz ljubavne i religiozne lirike Ivana Bunića Vučića i Frana Krste Frankopana

Z. Kravar, «Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća», Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 70–103.

Fališevac, Dunja: «Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća», Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 2007, str. 201–228.

4. Religiozne poeme (plačevi) i parodijske poeme

S

I. Gundulić, Suze sina razmetnoga

Odabrani odlomci Uzdaha Mandalijene pokornice Ignjata Đurđevića

Stijepo Đurđević, Derviš

Ignjat Đurđević, Suze Marunkove

Pavličić, Pavao: «Žanrovi hrvatske barokne književnosti», Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 9–29

5. Naracija u stihu u 17. stoljeću: Tassova poetika epa i hrvatska epika 17. stoljeća; povijesno-viteški (romantički) ep

S

I. Gundulić, Osman

(fakultativno: Kravar, Zoran: «Svjetovi Osmana», Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, 104-125)

6. Naracija u stihu u 17. stoljeću: Gundulićevi nastavljači; kraća epska djela, prigodne epske pjesme; religiozni epovi

S

Jaketa Palmotić Dionorić, 1, 10. i 13. pjevanje iz epa Dubrovnik ponovljen

Junije Palmotić, 24. pjevanje iz epa Kristijada

7. Dramske vrste i kazalište u 17. stoljeću: melodrama/tragikomedija/libretistička drama; strani uzori i novi kazališni oblici

S

I. Gundulić, Dubravka

J. Palmotić, Pavlimir

8. Dramske vrste i kazalište u 17. stoljeću: autorska prikazanja; pastorale; dubrovačke smješnice

S

Smješnica Ljubovnici

Batušić, Nikola: «Drama i kazalište», u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 523–532.

9. Uvod u hrvatsku književnost 18. stoljeća: poetički pluralizam (barok, rokoko, prosvjetiteljstvo, klasicizam); književne akademije; versifikacija u 18. stoljeću

S

Antun Kanižlić, Sveta Rožalija panormitanska divica;

Izbor iz Kanižlićeve lirike

10. Lirika 18. stoljeća: zakasnjeli barok; prigodna i šaljiva lirika; satirično pjesništvo, zanimanje za književni folklor

S

A. Gleđević, Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka

Izbor iz lirike M. P. Katančića

11. Hrvatski latinizam 18. stoljeća: osnovna poetička obilježja; najvažnija središta, žanrovi i predstavnici; počeci književne historiografije

S

Izbor iz hrvatskih i latinskih djela I. Đurđevića

Saro Crijević, Bibliotheca Ragusina (izbor)

Izbor iz latinskoga pjesništva Rajmunda Kunića (epigrami)

Đuro Ferić, Periegesis orae RhacusanaeOpis dubrovačke obale i Epigrammata de nostratibusEpigrami o našijencima (izbor)

12. Naracija u stihu u 18. stoljeću: narodno deseteračko pjesništvo i epika 18. stoljeća; kačićevska epika; pučko prosvjetiteljstvo u epici; povijesno i prigodno epsko pjesništvo

S

Izbor pjesama iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga A. Kačića Miošića

Odabrani odlomci iz Relkovićeva Satira iliti divjeg čovika

Fališevac, Dunja: «Kačićeva poetika u kontekstu poetičkih programa hrvatske književne kulture 18. stoljeća», Stari pisci hrvatski i njihove poetike, 2., prošireno izdanje, Zagreb 2007, 247-276

13. Dramske vrste i kazalište u 18. stoljeću: frančezarije i komedija u Dubrovniku;

S

Frančezarija Džono aliti Gos

Vlaho Stulli, Kate Kapuralica

14. Dramske vrste i kazalište u 18. stoljeću: religiozna drama u Slavoniji; kajkavska drama

S

T. Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak / Diogeneš

Seminar uključuje:

I. Izradu seminarskog rada ili izlaganje

II. Izradu domaćih zadaća veličine 1-2 stranice, u kojima se analizira neki književni tekst (ili neki njegov aspekt).

III. Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabom seminara. Izvođač seminara prati rad studenta.

Način polaganja ispita: Za sadržaje vezane uz predavanje: pismeni ispit, koji je uvjet za usmeni ispit kod izvođača seminara. Za seminar: pismene zadaće, seminarski rad, završni usmeni ispit.

Literatura

I. Primarna

  • Ivan Gundulić, Od veličanstva Božjijeh, predgovor Pjesnima pokornim kralja Davida, Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman
  • Stijepo Đurđević, Derviš
  • Ivan Bunić Vučić, izbor iz Plandovanja
  • Junije Palmotić, Pavlimir, izabrani odlomci iz Kristijade
  • Fran Krsto Frankopan, izbor iz lirike
  • 6. Vladislav Menčetić, Trublja slovinska
  • Jaketa Palmotić Dionorić, izabrani odlomci iz epa Dubrovnik ponovljen
  • Ignjat Đurđević, izbor iz hrvatskih djela
  • Antun Gleđević, Spovijeda zašto je skarestija od bumbaka
  • anonim, frančezarija Džono aliti Gos
  • Saro Crijević, Bibliotheca RhagusinaDubrovačka biblioteka (izbor)
  • Izbor iz latinskoga pjesništva Rajmunda Kunića (epigrami)
  • Đuro Ferić, Periegesis orae RhacusanaeOpis dubrovačke obale i Epigrammata de nostratibusEpigrami o našijencima (izbor)
  • 6. Andrija Kačić Miošić, izbor pjesama iz Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga
  • Matija Antun Relković, izbor iz Satira iliti divjeg čovika
  • 8. Izbor iz hrvatske lirike Antuna Kanižlića i Sveta Rožalija
  • Izbor iz hrvatske lirike Matije Petra Katančića
  • Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak / Diogeneš
  • Vlaho Stulli, Kate Kapuralica

II. Sekundarna

  • Škreb, Zdenko, «Mikrostrukture stila i književne forme» (uvod i I. dio), u: Uvod u književnost. Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb (neko od novijih izdanja)
  • Kravar, Zoran: «Književnost 17. stoljeća i pojam barok«, Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 7–38
  • Kravar, Zoran: «Varijante hrvatskoga književnog baroka», Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 39–69
  • Kravar, Zoran: «Stil i genus hrvatske lirike 17. stoljeća», Nakon godine MDC. Studije o književnom baroku i dodirnim temama, Dubrovnik 1993, str. 70–103
  • Pavličić, Pavao: «Barok kao period starije hrvatske književnosti», u: isti, Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1978, str. 7-38.
  • Pavličić, Pavao: «Žanrovi hrvatske barokne književnosti», Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti, Split 1979, str. 9–29
  • Fališevac, Dunja: «Concetto kao pojam barokne poetike i pjesnički postupak u hrvatskoj književnosti 17. stoljeća», Stari pisci hrvatski i njihove poetike, Zagreb 1989, str. 155–187
  • Dukić, Davor: «Hrvatska književnost. Neke temeljne značajke», u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 487–499
  • Fališevac, Dunja: «Kačićeva poetika u kontekstu poetičkih programa hrvatske književne kulture 18. stoljeća», Stari pisci hrvatski i njihove poetike, 2., prošireno izdanje, Zagreb 2007, 247-276
  • Kravar, Zoran: «Lirika», u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 513–520
  • Batušić, Nikola: «Drama i kazalište», u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Svezak III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII–XVIII. stoljeće), ur. I. Golub, Zagreb 2003, str. 523–532

III. Katalog pisaca

Djela navedena na popisu primarne literature obavezno pročitati, a o ostalim djelima autora koji se na tom popisu spominju, kao i o autorima i njihovim djelima što su dodani na ovom popisu, informirati se iz sintetskih, preglednih naslova sekundarne literature (ovladati naslovima djela, njihovim žanrovskim i tematskim značajkama, vremenom nastanka/objavljivanja i sl.).

Juraj Baraković, Matija Divković, Ivan Bunić Vučić, Ivan Gundulić, Junije Palmotić, Juraj Habdelić, Petar Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Jaketa Palmotić Dionorić, Petar Kanavelić, Ignjat Đurđević, Pavao Ritter Vitezović, Andrija Kačić Miošić, Matija Antun Relković, Antun Kanižlić, Matija Petar Katančić, Vlaho Stulli, Tituš Brezovački