Nalazite se ovdje: Početna / Silabi / Ljetni semestar / Novija hrvatska književnost – čitanje tekstova

Novija hrvatska književnost – čitanje tekstova

Predmet: Novija hrvatska književnost

Kolegij: Novija hrvatska književnost – čitanje tekstova

Nastavnici: doc. Marina Protrka Štimec, izv. prof. Tvrtko Vuković i dr. sc. Lana Molvarec

ECTS:  5

Jezik: hrvatski

Trajanje: 1 (jedan) semestar: IV. (ljetni) semestar, II. godina studija jednopredmetni, VI. (ljetni) semestar, III. godina studija, dvopredmetni

Status:  Obvezatni kolegij za studentice i studente

Cilj kolegija: Kolegij ima za cilj upoznavanje s ključnim tendencijama, modelima, žanrovskim ostvarenjima, tematskim preokupacijama, društveno-političkim kontekstom, pojedinačnim autorskim i poetičkim praksama hrvatske književnosti od kraja 70-ih godina 20. st. sve do neposredne suvremenosti.

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij je propedeutički i pruža temeljna znanja iz povijesti novije hrvatske književnosti, neophodna za razumijevanje njezine dinamike i društvenog konteksta kao i procesa stvaranja kanona i njegova redefiniranja u promatranom razdoblju.

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara (4 grupe do 25 studenata)

Korištene metode: Poučavanje, rasprava, različiti oblici multimedijalne prezentacije, dijaloška nastava, rad na tekstu, samostalna analiza problema.

Evaluacija:

I. Redovito dolaženje i sudjelovanje na seminaru.

II. Analitičko čitanje primarne i sekundarne literature propisane silabom seminara.

III. Testovi čitanosti kroz semestar.

Način polaganja ispita: Kontinuiran rad tijekom semestra i pismeni ispit kao objedinjena provjera znanja iz predavanja i seminara.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Studentska anketa na kraju semestra

Sadržaj kolegija

1. 5. ožujka 2014.
Upoznavanje sa sadržajem kolegija i načinom rada.

2. 12/14. ožujka 2014.
Obilježja postmodernističke književnosti. Pregled osnovnih žanrovskih tendencija (fantastičari, novopovijesni roman, proza u trapericama i dr.), temeljnih književnih postupaka i ključnih autora hrvatske postmodernističke književnosti (Pavao Pavličić, Goran Tribuson, Nedjeljko Fabrio, Ranko Marinković, Ivan Slamnig, Dubravka Ugrešić, Irena Vrkljan i dr.) dok će se na seminaru analizirati tekst Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Ive Brešana.

Literatura: L. Čale Feldman: Teatar u teatru u hrvatskom teatru, Zagreb, 1997: 301-347, I. Brešan: Osnovna načela moga kazališnog sustava, Republika, 1996, 1-2, M. Bobinac: Puk na sceni, Zagreb, 2001: 185-229.

3. 19/21. ožujka 2014.
Pjesništvo sedamdesetih
. Pjesništvo koje se u nas javlja sedamdesetih godina 20. stoljeća iz temelja mijenja polje suvremenog hrvatskog pjesništva. Na udaru su se našle do tada neupitne institucije lirike poput Autora-Genija, pjesničkog jezika kao stabilnog medija te ideja jasnog i dosezljivog smisla književnog teksta. Na udaru se našla tako i sama ideja lirskog. U okviru predavanja studente će se upoznati s tim radikalnim promjenama u polju hrvatske lirike. Upozorit će se najprije na njihova izvorišta, dakle na književnu, teorijsku, društvenu i kulturnu etiologiju (rani “jezični” pjesnici poput Pavlovića i Stošića, francuski strukturalizam i poststrukturalizam u časopisu Pitanja, uloga Kolibaševih prijevoda J. Derridaa, J. Lacana, M. Foucaulta i drugih telkelovaca, studentski šezdestosmaški bunt, hrvatsko proljeće), a potom i na posljedice drukčijeg shvaćanja lirike koje su, u najširem pogledu, povezane s politikom književnosti.

U okviru seminarskog rada analizirat će se pjesme I. R. Nehajeva: Lučke pjesme za pjevanje i recitiranje i druge nerazumljive pjesme, M. Stojevića: Viseći vrtovi i B. Maleša: Tekst

Literatura: C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga III. [Teorijski um pitanjaša, str. 13-68; eseji o I. R. Nehajevu i M. Stojeviću], T. Vuković: Zamukli majstorov glas: politika hrvatskih pjesničkih poetika sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća, u: Zbornik radova 38. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2010, str. 161-172, C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV. [Tom I. Ofaši, str. 11-18; esej o B. Malešu]

4. 26/28. ožujka 2014.
Historiografska (meta) fikcija: začetnici, predstavnici, nasljednici. Predavanje će dati pregled osnovih obilježja novopovijesnog romana, njegovih začetnika (Aralica), istaknutih predstavnika (Fabrio) i nasljednika (Jergović) dok će se kao reprezentativni tekst analizirati  Gorak okus duše Feđe Šehovića.

Lit. N. Badurina, "Kraj povijesti i hrvatski novopovijesni roman", in: slavica tergestina, 14 (2012), pp. 8-37, www.openstarts.units.it/dspace/bitstream/10077/8494/1/badurina_slavicater_14_2012.pdf,

Julijana Matanović: Od prvog zapisa do "povratka u normalu", Sarajevske sveske, br. 5, 2004.; ista: sumnja.strah@ povijest.hr, Zagreb, 2012, C. Milanja: Novopovijesni roman u: Hrvatski roman 1945-1990, Zagreb: 1996: 120-126, K. Nemec: Povijest hrvatskog romana, Zagreb, 2003: 265-295; M. Protrka: Bosno zemljo povišću pritrujena. Performativ pričanja u prozi Miljenka Jergovića, Sarajevske sveske br. 14.

5. 2/4. travnja 2014.
Poezija osamdesetih
. Unatoč radikalnim i ključnim promjenama u polju suvremene hrvatske lirike, pjesništvo sedamdesetih još uvijek, jednim dijelom, zadržava modernističku ili avangardističku ideju književnosti kao svoj okvir. Pjesništvo osamdesetih prvi put na tipično postmodernistički način propituje najtvrdokornije odnose unutar institucije književnosti. Studente će se stoga u okviru predavanja upozoriti na neke tipične postmodernističke taktike pjesnika osamdesetih te će se ukazati na razliku prema srodnim, ali u osnovi bitno drukčijim postupcima i shvaćanjima lirike pjesnika sedamdesetih. Jedan je od ciljeva, također, studente upoznati s osnovnim posebnostima, odnosno politikama postmodernističke književnosti.

U okviru seminarskog rada analizirat će se pjesme B. Čegeca: Ekrani praznine, D. Rešickog: Die, die my darling, K. Bagića: Jezik za svaku udaljenost i A. Žagar: Guar, rosna životinja

Literatura: C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV. [Tom II. Kvorumaši, str. 7-29, eseji o B. Čegecu, D. Rešickom, K. Bagiću i A. Žagar], T. Vuković: Melankolija, ulična heterotopija i jezik bez granica: Politika hrvatskog pjesništva osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, u: Zbornik radova 39. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2011, str. 111-127.

6. 9/11. travnja 2014.
Model proze u trapericama i njegovo naslijeđe u 80-ima.
Predavanje će dati pregled strukturnih i semantičkih obilježja modela proze u trapericama (Flaker) koja je u suvremenu hrvatsku književnost unijela novih sklop tematskih i jezičnih tendencija (zapadnjačka popularna kultura, žargonska stilizacija, specifičan modus osporavanja dominantnih i tradicionalnih društvenih struktura i dr.). Na seminaru će se analizirati roman Sjaj epohe Borivoja Radakovića koji sažima navedene literarne tendencije 70-ih i 80-ih godina, ujedno nagovještavajući dominantne postupke i tematska žarišta proze s kraja 90-ih i početka 2000-ih (Perišić, Popović, Bović, Bulić).

Literatura: Flaker, Aleksandar (1983): Proza u trapericama, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber; Milanja, Cvjetko (1996): Hrvatski roman 1945.-1990. Nacrt moguće tipologije hrvatske romaneskne prakse, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, str. 56-67; 1996; Nemec, Krešimir (2003): Povijest hrvatskog romana, Zagreb: Školska knjiga; ''Književnost i kultura osamdesetih'' u: Mićanović, Krešimir, ur. (2011): Zbornik radova 39. seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička škola, Hrvatski seminar za strane slaviste, str. 81-206.

7. 16/18. travnja 2014.
"Žensko pismo".
Rodne perspektive proze 80-ih. Predavanje će dati pregled proznih tendencija koje problematiziraju specifičnu rodnu vizuru književnog teksta uz kritički osvrt na književnoteorijske i kritičke pojmove poput ''žensko pismo'' i ''ženska proza'' koji su bili aktualni u domaćem književnom kritičkom diskursu 80-ih godina, te će se osvrnuti na resemantizaciju ženskog subjektiviteta u suvremenoj prozi. Na seminaru će se analizirati roman Svila, škare Irene Vrkljan i dijelovi knjige Smrtni grijesi feminizma Slavenke Drakulić (Umjesto biografije, Mitologija mudologije, Mudofilija kao disciplina, Tko je tko u mudologiji).

Literatura: B. Katušić: Autobiografija u Hrvatskoj, I. Šafranek: svila sjećanja, škare rata, Republika, 1995, 7-8, A. Zlatar: Oblici autobiografskog pripovijedanja u suvremenoj hrvatskoj književnosti, ibid, 1996, 3-4.; A. Zlatar: Predfeminizam, feminizam i postfeminizam u hrvatskoj književnosti

A. Zlatar: Tko nasljeđuje "žensko pismo": poetika različitosti suvremene hrvatske produkcije: Irena Vrkljan i DašaDrndić, Sarajevske sveske 2(2003), str. 83-93, također u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb: FF press, str. 109-117.

8. 23/25. travnja 2014.
Nevolje s identitetom u tranziciji.
Nadovezujući se na prethodno predavanje s temom rodne vizure u prozi 80-ih, slijedimo tijek navedenih tendencija u razdoblju nakon raspada socijalizma kada su feministički osviješteni književni tekstovi Dubravke Ugrešić, Slavenke Drakulić, Jelene Lovrić i dr. predstavljali subverzivan element unutar homogenog nacionalnog diskursa. Predavanje će dati kritički pregled esejistike navedenih autorica u kontekstu suvremenih poststrukturalističkih teorija o identitetu (Hall, Bauman). Na seminaru će se obraditi roman Ministarstvo boli Dubravke Ugrešić.

Lit: Lukić, Jasmina (2002): ''Pisanje kao antipolitka'' u: Reč, časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, str. 73-102.; Zlatar, Andrea (2004): ''Pisanje u egzilu/azilu (Muzej bezuvjetne predaje i Ministarstvo boli u kontekstu proze Dubravke Ugrešić)'' U: Ista: Tekst, tijelo, trauma. Ogledi o suvremenoj ženskoj književnosti, Zagreb: Naklada Lijevak, str. 119-139.; Hall, Stuart (2006): ''Kome treba 'identitet'?'' U: Politika teorije, zbornik rasprava iz kulturalnih studija (Duda, Dean, prir.), prevela Sandra Veljković, Zagreb: Disput, str. 35-63.

9. 30. travnja/2. svibnja 2014.
Književnost i ratna trauma
. Na predavanju ćemo dati pregled istaknutih tekstova koji se na različite načine odnose prema Domovinskom ratu. Posebna pozornost bit će posvećena transformaciji rata iz različitih ideoloških i generacijskih perspektiva (Mirković, Fabrio, Cvetnić, Drakulić, Kolanović, Simić-Bodrožić) i književnoj tvorbi heterogenih politika pamćenja tog traumatičnog mjesta novije hrvatske povijesti. Na seminaru će se obraditi roman Ratka Cvetnića Kratki izlet: Zapisi iz Domovinskog rata.

Literatura: S. Primorac: Linija razdvajanja: hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010, Zagreb, 2012; J. Matanović: Krsto i Lucijan: raprave i eseji o povijesnom romanu, Zagreb, 2003, H. Sablić Tomić: Tema: Domovinski rat. (www.hrvatskiplus.org), A. Zlatar Violić: Proza devedesetih: mehanizmi književnog i kulturnog pamćenja. (www.hrvatskiplus.org), J. Pogačnik: Tema rata u suvremenoj hrvatskoj prozi. Usponi, padovi i konačno dobri radovi, "Hrvatska revija" br. 3, 2009, dostupno na http://www.matica.hr/hr/355/Usponi,%20padovi%20i%20kona%C4%8Dno%20dobri%20radovi/

10. 7/9. svibnja 2014.
Pjesništvo devedesetih i nultih.
Devedesetih godina 20. stoljeća i nultih 21. stoljeća u poetičkom smislu ne dolazi do radikalnih promjena u polju hrvatske lirike. Međutim, zbog promjena u društvenom, ekonomskom i ideološkom polju lirika, jednim dijelom, svojom politikom odgovara novonastalim prilikama. U okviru predavanja govorit će se o prianjanju dijela lirike devedesetih za kapitalistički, odnosno nacionalni etos što će dovesti do nekih kratkotrajnih strateških pomaka u lirskom polju. U lirici nultih govorit će se o onim pjesničkim pojavama koje se temelje na pokušaju otpora neoliberalnom kapitalističkom odnosu prema stvarima i trženju.

U okviru seminarskog rada analizirat će se pjesme T. Gromače: Nešto nije u redu, K. Pintarića: Divovski koraci, I. Prtenjače: Pisanje oslobađa i M. Pogačara: Predmeti.

Literatura: C. Milanja: Hrvatsko pjesništvo od 1950. do 2000. Knjiga IV. [Tom II. Uvod u postiste, str. 159-169, eseji o T. Gromači, K. Pintariću, I. Prtenjači, M. Pogačaru], T. Vuković: Čitljivost i nečitljivo. Ratno i stvarnosno pjesništvo u devedesetima, u: Zbornik radova 40. Seminara Zagrebačke slavističke škole, Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2012, str. 137-154, K. Bagić: Praznina u suvremenom hrvatskom pjesništvu, u: Treba li pisati kako dobri pisci pišu. [dio o devedesetima]

11. 14/16. svibnja 2014. Tranzicijski tekst i kontekst suvremene hrvatske proze. Predavanje će dati pregled transformacije književnog polja (Bourdieu) u tranziciji te glavnih tematskih tendencija u problematiziranju tranzicijskog društvenog konteksta. Na seminaru će se raditi tekstovi Ede Popovića: Oči (ulomci), Roberta Perišića: Parti je bio u uzlaznoj fazi; Naš čovjek na terenu (ulomak) i Vlade Bulića: Putovanje u srce hrvatskog sna (ulomak), sve iz: Tko govori, tko piše. Antologija suvremene hrvatske proze (ur. Jagna Pogačnik), Zagrebačka slavistička škola, Zagreb 2008.
Literatura: Kolanović, Maša (2011): ''Tranzicija: napetosti osporavanja i potrošnje'' u Ista: Udarnik! Buntovnik? Potrošač...Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije, Naklada Ljevak, Zagreb, str. 340-390.; Duda, Dean (2010): Hrvatski književni bajkomat, Zagreb: Disput; Nemec, Krešimir (2010): ''Grad u tranziciji'' u: Isti: Čitanje grada: urbano iskustvo u hrvatskoj književnosti, str. 229-246.

12. 21/23 svibnja 2014.
Dramske tendencije u suvremenoj hrvatskoj književnosti.
Predavanje će dati pregled poslijeratne dramske književnosti od poetske drame i drame situacije do političkog kazališta s posebnim problemskim fokusom na angažman, normu i estetiku suvremenog dramskog izričaja. Navest ćemo istaknute autorske poetike, kao i fenomene postdramskog kazališta, performansa i alternativnih izvedbenih umjetnosti. Na seminaru će se analizirati recentni dramski tekst koji će se taj mjesec prikazivati u nekom od gradskih kazališta.

13. 28/30 svibnja 2014.
Suvremeni hrvatski roman kao filmski predložak. Gledanje filma Buick Riviera redatelja Gorana Rušinovića nastalog prema predlošku romana Buick Rivera Miljenka Jergovića. Diskusija na temu odnosa filma i književnog predloška.

14. 4/6 lipnja 2014.
Završni sat: sinteza i rezime.

Literatura

Studenti su dužni pročitati književne predloške koji će se analizirati na seminaru. Očekuje se aktivno sudjelovanje na satu.

Dodatna literatura:

  • Hutcheon, Linda (2002): ''Postmodernistički prikaz'' u: Biti, Vladimir, ur.: Politika i etika pripovijedanja, Hrvatska sveučilišna naklada: Zagreb, str. 59-73.
  • Jameson, Fredric (1988): ''Postmodernizam ili kulturna logika kasnog kapitalizma'' u: Kuvačić, Ivan et al. ur.: Postmoderna: Nova epoha ili zabluda?, Zagreb: Naprijed, str. 187-232. Preveo Srđan Dvornik.
  • Krešimir Bagić (1994): Živi jezici: poetska pisma I. Slamniga, J. Severa i A. Žagar, Naklada MD, Zagreb, 1994.
  • Pavičić, Jurica (2011): Postjugoslavenski film: stil i ideologja, Zagreb: Hrvatski filmski savez.
  • Pogačnik, Jagna (2006): Proza poslije FAK-a, Zagreb: Profil International
  • Prica, Ines i Škokić, Tea, ur. (2011): Horror-porno-ennui: kultune prakse postsocijalizma, Zagreb: Institut za etnologiju I folkloristiku.
  • Protrka, Marina (2008) Povijest ženska: supkultura i diskontinuitet, u: Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici, Zagreb, str. 251-260.
  • Rafolt, Leo (2011): Priučen na tumačenje: deset čitanja, Filozofski fakultet, Zagrebačka slavistička, Zagreb.
  • Sablić-Tomić, Helena (2005): Gola u snu: o ženskom književnom identitetu, Znanje, Zagreb
  • Solar, Milivoj (1995): Kako govoriti o postmodernizmu? u: Laka i teška književnost, predavanja o postmodernizmu i trivijalnoj književnosti, Matica Hrvatska: Zagreb.
  • Visković, Velimir (2006): U sjeni FAK-a, Zagreb: V.B.Z.
  • Vuković, Tvrtko (2005): Svi kvorumaši znaju da nisu kvorumaši, Disput, Zagreb.