Nalazite se ovdje: Početna / Katedre / Katedra za hrvatski standardni jezik

Katedra za hrvatski standardni jezik

Članovi Katedre

Dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof. u trajnome zvanju

Dr. sc. Marko Samardžija, red. prof. u trajnome zvanju

Edita Hercigonja-Mikšik, prof., viša lektorica

Dr. sc. Zrinka Jelaska, red. prof.

Dr. sc. Bernardina Petrović, izv. prof.

Dr. sc. Krešimir Mićanović, izv. prof., predstojnik Katedre

Dr. sc. Helena Delaš, viša lektorica

Dr. sc. Ivan Marković, doc.

Dr. sc. Tatjana Pišković, viša asistentica

Iva Nazalević Čučević, prof., znanstvena novakinja

Povijest i djelatnost Katedre

Hrvatski jezik poučavao se na Mudroslovnome fakultetu od osnutka zagrebačkoga Sveučilišta (1874) u okviru slavistike, na Katedri za slavensku filologiju (1874) i na Katedri za hrvatski ili srpski jezik i književnost (1875), na kojima nastavu između ostalih drže Čeh Leopold (Lavoslav) Geitler (1847-1895), koji je prvim profesorom slavistike postao umjesto imenovanoga Vatroslava Jagića (1838-1923), koji je bio prihvatio profesuru u Berlinu, Armin Pavić (1844-1914), Tomo Maretić (1854-1938), Đuro Šurmin (1867-1937), Dragutin Boranić (1870-1955), pa i Josip Florschütz (1864-1916), prvi predstojnik Katedre za poredbenu indoeuropeistiku (1908), koji hrvatski nije predavao, ali je napisao hrvatsku gramatiku. G. 1910. Katedra za hrvatski ili srpski jezik i književnost podijeljena je na književnu i jezičnu, za jezičnu mjerodavan je Boranić. Između dvaju svjetskih ratova kolegije o hrvatskome drže i slavisti Stjepan Ivšić (1884-1962), Milan Rešetar (1860-1942), a u vrijeme i neposredno nakon Drugoga svjetskog rata na Katedri za hrvatski jezik Ljudevit Jonke (1907-1979), Blaž Jurišić (1891-1974), Mate Hraste (1897-1970), Josip Hamm (1905-1986). Od 1945/1946. kroatistika se jasnije odvaja od opće slavistike i uklapa u južnoslavistički okvir, unutar kojega će se studirati do početka 1990-ih.

Suvremena Katedra za hrvatski standardni jezik osnovana je na poticaj profesora književnosti Antuna Barca i iz potrebe da se posebno predaje i uči hrvatski književni (standardni) jezik. Utemeljena je početkom prosinca 1949., kad je na prijedlog Stjepana Ivšića i Mate Hraste Vijeće Filozofskoga fakulteta "vođenje nastave, predavanja i vježbi iz suvremenoga hrvatskog jezika" povjerilo Ljudevitu Jonkeu, koji je predstojnikom Katedre postao u siječnju 1950. Time se problematika suvremenoga književnog jezika institucionalno osamostalila iz cjeline jezikoslovne kroatistike.

U početku predavanjima i seminarima bili su obuhvaćeni glavni dijelovi tradicionalne gramatike hrvatskoga književnog jezika - glasovi, oblici, sintaksa. Osim što su ga slušali i polagali studenti hrvatskoga hrvatski standardni jezik kao tzv. opći predmet slušaju i polažu studenti drugih, uglavnom filoloških studijskih grupa.

Zahvaljujući stručnoj zainteresiranosti Stjepana Babića za tvorbu riječi i Krunoslava Pranjića za stilistiku 1960-ih u nastavi je prisutna problematika i tih dviju disciplina.

G. 1966. Odsjeku za kroatistiku pridijeljen je, a Katedri stručno pridružen Tečaj hrvatskoga jezika za strance, poslije Pripremna godina studija, danas Croaticum - Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, što ga je 1962. pri Zavodu za fonetiku bio osnovao Petar Guberina. Prve lektorice bile su Marijana Cesarec i Božena Kepeski.

G. 1973. Ljudevit Jonke nedobrovoljno je umirovljen, a dužnost predstojnika Katedre preuzeo je Krunoslav Pranjić. Nakon osamostaljenja Katedre za stilistiku, koju je Pranjić utemeljio, 1975. na toj ga je dužnosti zamijenio Vladimir Anić.

Potkraj 1970-ih u katedarsku su nastavu uključene hrvatska leksikologija i leksikografija, teorija standardnoga jezika i povijest hrvatskoga standardnog jezika. Također, kolegij Uvod u lingvistiku i slavistiku, koji od 1966. vodi Josip Silić (prije njega Josip Hamm, Ljudevit Jonke i Stjepan Babić), nakon promjene koncepcije preimenovan je u Osnove teorije jezika, a u 1990-ima u Teoriju jezika.

U 1990-ima i 2000-ima na Katedru je primljeno nekoliko mlađih nastavnika, a nastava je obogaćena i osuvremenjena, članovi Katedre vode kolegije jezičnih vježbi, fonologije, akcentologije, morfonologije, morfologije, sintakse, derivatologije, leksikologije, semantike, tekstne lingvistike, sociolingvistike, teorije jezika, teorije standarda, usvajanja jezika, povijesti hrvatskoga standardnog jezika.

Od 1992. predstojnikom Katedre bio je Marko Samardžija, od 2006. Ivo Pranjković, od 2012. predstojnik je Krešimir Mićanović.

Ime Katedre nekoliko se puta mijenjalo: Katedra za hrvatski književni jezik (1949), Katedra za hrvatsko-srpski književni jezik (1954), Katedra za suvremeni hrvatski ili srpski književni jezik (?), Katedra za suvremeni hrvatski književni jezik (1970), Katedra za hrvatski standardni jezik (1994).

(Vrela: Marko Samardžija, "Odsjek za hrvatski jezik i književnost", u: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Monografija, ur. Stjepan Damjanović, Zagreb, 1998, str. 121-135; Mate Križman, "Od Lavoslava Geitlera do Radoslava Katičića. Komentirana kronotaksa indoevropeističke nastave na Filozofskom fakultetu u Zagrebu", Suvremena lingvistika, Zagreb, 1990, br. 29-30, str. 61-73.)

Bivši članovi Katedre

Marin Somborac (1899-1973), lektor, član 1950-1969.

Ljudevit Jonke (1907-1979), docent, profesor, član 1950-1973, akademik.

Zlatko Vince (1922-1994), lektor, profesor, član 1969-1987.

Stjepan Babić (1925), asistent, docent, profesor, član 1955-1990, akademik.

Vladimir Anić (1930-2000), profesor, član 1974-2000.

Krunoslav Pranjić (1931), asistent, docent, član 1956-1975, professor emeritus.

Josip Silić (1934), asistent, docent, profesor, član 1965-2004, professor emeritus.

Nives Opačić (1944), lektor, član 1974-2004.

Mirna Velčić (1952), lektor, član 1979-1987.

Nebojša Koharović (1963), asistent, član 1991-2000.

Snježana Kordić (1964), asistent, član 1991-1995.

Marko Alerić (1970), asistent, član 1996-2001.

Lidija Cvikić (1975), asistent, član 2001-2012.

Znanstveni projekti pri Katedri

Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u 20. i 21. stoljeću. Br. 130-1300749-0750. Pokrenut 2007. Voditelj: Marko Samardžija.

Materinski i inojezični hrvatski. Br. 130-1301001-0991. Pokrenut 2007. Voditelj: Zrinka Jelaska.

Metodologija i izrada udžbenika i testiranja za hrvatski kao drugi i strani jezik. Br. 130-0000000-3623. Pokrenut 2008. Voditelj: Ivo Pranjković.