Nalazite se ovdje: Početna / Silabi / Ljetni semestar / Iz povijesti hrvatske usmene književnosti

Iz povijesti hrvatske usmene književnosti

Nositelj kolegija: Dr. sc. Stipe Botica, red. prof. 

Izvođači kolegija: Josipa Tomašić, prof.

ETCS: 4

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Oblik nastave: 2 sata predavanja, 2 sata seminara

Status/tip izbornosti: obvezni kolegij za sve studente 2. godine (4. semestar) kroatiste

Uvjeti upisa: odslušan kolegij i apsolvirane obveze kolegija Teorija i poetika hrvatske usmene književnosti iz 3. semestra

Cilj kolegija: Osigurati stručnu i znanstvenu kompetenciju studentica i studenata u povijesnoknjiževnim istraživanjima unutar povijesnog tijeka hrvatske književnosti i posebice usmene književnosti. Osposobiti ih za samostalan rad, za nastavak studija i znanstvena istraživanja. To će se potvrditi i izradom seminarskog rada.

Način polaganja ispita: pismeni (2 kolokvija) i usmeni, izrada seminarskog rada

Sadržaj kolegija po tjednima

1. tjedan

Govornički oblici

2. tjedan

Poslovični oblici

(Za drugi tjedan treba pročitati: Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez), Zagreb, 1996.)

3. tjedan

Agrafijska faza kulture. Načela kontinuiteta. Varijante i arhetipi.

4. tjedan

Hrvatska usmena književnost i srednji vijek. Interferencije, suodnosi, intertekstualnost, intermedijalnost.

5. tjedan

Zapisi i spominjanja usmene književnosti u 15. stoljeću (J. Šižgorić) i analize odabranih tekstova

6. tjedan

Zapisi usmene književnosti u 16. stoljeću i analize odabranih tekstova

(npr.: Kraljević Marko i brat mu Andrijaš, Naš gospodin poljem jizdi; A ti divojko šegljiva, I kliče devojka). Hektorović, Zoranić, Držić: usmeno u pisanom.

7. tjedan

Zapisi usmene književnosti u 17. stoljeću i analize odabranih tekstova

(npr.: Majka Margarita, Boj na Krbavskom polju). Odnos prema usmenom: J. Baraković, F. K. Frankopan, P. R. Vitezović.

8. i 9. tjedan

Usmena književnost u 18. stoljeću i analiza odabranih tekstova i autora

(npr.: Asanaginica, Jakšići kušaju ljube; A. Fortis, I. Lovrić, A. B. Krčelić, M. A. Relković, M. P. Katančić)

10. i 11. tjedan

Usmena književnost u 19. stoljeću

(npr.: M. Vrhovac, I. Kukuljević Sakcinski, Šenoa i Antologija pjesničtva...; M. Pavlinović, M. K. Valjavec, Radićeva Osnova; usmena književnost u časopisima 19. stoljeća )

12. i 13. tjedan

Zapisi usmene književnosti u 20. stoljeću.

(M. Lang: Samobor, Zbornici za narodni život i običaje, Zbirke Instituta za etnologiju i folkloristiku itd.).

14. i 15. tjedan

Analiza studentskih radova

Napomena:

  • Do 6. tjedna pročitati poglavlje pod naslovom: Usmena književnost u renesansnim i baroknim odjecima iz M. Bošković-Stulli, Usmena književnost (PHK, knj. 1, Zagreb, 1978.; str. 152 – 217)
  • Do 10. tjedna pročitati: Od prosvjetiteljstva do narodnopreporodnih vidika usmene književnosti iz M. Bošković-Stulli, Usmena književnost (PHK, knj. 1, Zagreb, 1978.; str. 217 – 275).
  • Do 14. tjedna pročitati: Usmena književnost u hrvatskom narodnom preporodu iz M. Bošković-Stulli, Usmena književnost (PHK, knj. 1, Zagreb, 1978.; str. 275 – 325).

Literatura

Obvezna

  • Maja Bošković-Stulli - Divna Zečević, Usmena i pučka književnost, PHK, knj.1, Zagreb, 1978., str. 68 – 353.
  • Maja Bošković-Stulli, Priče i pričanje. Stoljeća usmene hrvatske proze. Zagreb, 2006.
  • Stipe Botica, Lijepa naša baština. Zagreb, 1998.
  • Josip Kekez, Hrvatski književni oikotip, Zagreb, 1992.

Edicija Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske:

  • Usmene lirske pjesme (priredio Stipe Botica), Zagreb, 1996.
  • Usmene pripovijetke i predaje (priredila Maja Bošković-Stulli), Zagreb, 1997.
  • Foklorno kazalište (priredio Ivan Lozica), 1996.
  • Poslovice, zagonetke i govornički oblici (priredio Josip Kekez), Zagreb, 1996.
  • Usmene epske pjesme (priredio Davor Dukić) Zagreb, 2004.

Izborna literatura

  • Josip Kekez, Prva hrvatska rečenica, Zagreb, 1992.
  • Estela Banov, Koncepcija usmene književnosti u djelu Ivana Radetića. u: Riječ: časopis za filološka pitanja. 2, Rijeka; 1996.; 96 – 103.
  • Stipe Botica, Narodna književnost i kultura u Ježićevoj “Hrvatskoj književnosti”. u: Znanstveni i književni rad Slavka Ježića. Zbornik radova sa znanstvenog skupa povodom 100. obljetnice rođenja, Zagreb, 1997.
  • Marko Dragić, Deset kamenih mačeva, Hrvatske predaje i legende iz Bosne i Hercegovine, 1999.
  • Alberto fortis, Put po Dalmaciji, Marijan tisak, Split, 2004.
  • Josip Lovretić, Otok, Vinkovci, 1990.
  • Milan Lang, Samobor, Samobor, 2009.
  • Matija Murko, Tragom srpsko-hrvatske narodne epike I-II, Zagreb, 1951.
  • Ivo Frangeš, Povijest hrvatske književnosti. Zagreb - Ljubljana, 1987.
  • Vatroslav Jagić, Historija književnosti naroda hrvatskoga i srbskoga. Djela V, (priredio Ježić, S.) Zagreb, 1953.
  • Slavko Ježić, Hrvatska književnost. Od početaka do danas. 1100 – 1941, Zagreb, 1993.