Odsjek za lingvistiku

Bez obzira na činjenicu što su lingvističke teme, ponajprije one iz područja indoeuropeistike, protkane u različitim studijima Sveučilišta u Zagrebu od samih njegovih početaka, institucionalna organizacija Odsjeka započinje 1959. godine. Tada se odsjek na kratko zvao Odsjek za opću lingvistiku i komparativnu književnost, a njegov je pročelnik u to doba bio prof. dr. Ivo Hergešić.

Dolaskom iste godine prof. dr. Radoslava Katičića, koji se uz jezikoslovlje bavi i indologijom tj. sanskrtom, Odsjek se račva na dva odsjeka, na Odsjek za komparativnu književnost i Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije. Upravo je profesor Katičić (asistent 1958., docent 1961., izvanredni profesor 1966., redoviti profesor 1972.) bio pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije sve do odlaska na slavističku katedru bečkoga sveučilišta godine 1977. Od samoga početka profesor je Katičić organizirao studij opće lingvistike i studij indologije u skladu sa suvremenim jezikoslovnim i indološkim strujanjima, a novi je lingvistički program uveo 1976. godine, koji se, s manjim izmjenama, ponajprije organizacijskima, održao do 1996. godine. Profesor je Katičić uveo dva proseminara (općelingvistički i indoeuropeistički), kroz sve četiri godine različite lingvističke opise (fonološki, morfološki, sintaktički i semantički), kao i općelingvističke i indoeuropeističke predmete. Za vrijeme dok je profesor Katičić bio pročelnikom, na Odsjek su primljeni Bulcsú László (1971.), Mate Križman (1971.) i Dubravko Škiljan (1977.). (Napomena: U ovome će prikazu biti riječi o lingvističkom dijelu Odsjeka, budući da je onaj orijentalistički obrađen u prikazu današnjega Odsjeka za orijentalne studije, turkologiju i hungarologiju.)

Godine 1971. službenim je članom Odsjeka postao prof. dr. Bulcsú László (viši predavač 1971., redoviti profesor 1989.), koji će predavati ustroje mnogih indoeuropskih i neindoeuropskih jezika, kao i različite matematičke lingvističke modele. Iz Katedre za društveno-humanističku informatiku pri Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije osnovan je 1981. godine Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku (danas Odsjek za informacijske znanosti), na koji je profesor László prešao kao voditelj, premda će i dalje zadržati svoja predavanja na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije. Godine 1992. osnovana je Katedra za algebarsku i računalnu lingvistiku čiji će predstojnik biti profesor László do umirovljenja 1993. godine. Po umirovljenju nastavit će honorarno predavati na Odsjeku za opću lingvistiku i orijentalne studije (to jest od 2000. godine Odsjeku za lingvistiku).

Godine 1971. članom je Odsjeka postao prof. dr. Mate Križman (asistent 1971., docenr 1985., izvanredni profesor 1992., redoviti profesor 1997.) koji je kao klasični filolog bio predstojnikom Katedre za indoeuropsku lingvistiku od 1985. godine do 1996. godine. Godine 1992. profesor Križman prijeći će na Katedru za grčki jezik pri Odsjeku za klasičnu filologiju, ali će i dalje nastaviti s održavanjem indoeuropeističkih predavanja i seminara studentima Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije (to jest od 2000. godine Odsjeka za lingvistiku).

Godine 1977. na Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije primljen je prof. dr. Dubravko Škiljan (asistent 1977., docent 1977., izvanredni profesor 1981., redoviti profesor 1988.) koji će po odlasku profesora Katičića nastaviti skrbiti o Studiju opće lingvistike kao predstojnik Katedre za opću lingvistiku. Profesosr Škiljan u tom je razdoblju, uz postojeću Katedru za opću lingvistiku, Katedru za indoeuropsku lingvistiku i Katedru za društveno-humanističku informatiku, osnovao još dvije katedre, i to Katedru za primijenjenu lingvistiku (godine 1982.) i Katedru za semiologiju (godine 1983.). Premda je od svojega dolaska na Odsjek unosio u kolegije postojećih predmeta teme iz sociolingvistike, psiholingvistike i semiologije, osnivanjem odvojenih katedri prof. Škiljan nastavio je s institucionalnim i organizacijskim praćenjem suvremenih kretanja u svjetskoj lingvistici. Iste, 1983. godine uvodi četiri skupine izbornih predmeta koje studentima omogućuju upoznavanje s indoeuropskim i neindoeuropskim jezicima, kao i produbljivanje pojedinih lingvističkih tema. Profesor Škiljan bit će predstojnikom Katedre za opću lingvistiku (od 1977. do 1996. godine), predstojnikom Katedre za indoeuropsku lingvistiku (od 1977. do 1985. godine) predstojnikom Katedre za primijenjenu lingvistiku (od 1982. do 1989. godine) i Katedre za semiologiju (od 1983. do 1996. godine). Profesor Škiljan bio je pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1984. do 1986. godine, a prodekanom Filozofskoga fakulteta od 1986. do 1988. godine. Za vrijeme dok je profesor Škiljan bio predstojnikom Katedre za opću lingvistiku, na Odsjek su primljeni novi kolege koji su (svi osim kolegice Debuš) prethodno bili i njegovi studenti: Ljerka Debuš (1978.), Milorad Pupovac (1982.), Marin Andrijašević (1984.), Vlasta Erdeljac (1985.) i Ranko Matasović (1990). Profesor Škiljan napustit će Filozofski fakultet 1996. godine i nastaviti svoju profesionalnu karijeru na Institutum Studiorum Humanitatis - Fakulteta za podiplomski humanistični študij u Ljubljani. Od 2000. godine usporedno je gost profesor na Odsjeku za lingvistiku da bi se od 2003. ponovno vratio na Odsjek i zauzeo mjesto reditoga profesora.

Godine 1978. na Odsjek dolazi Ljerka Debuš koja će u svojstvu asistenta ostati do 1983. godine, nakon čega napušta Filozofski fakultet i odlazi u Sjedinjene Države.

Godine 1982. na Odsjek dolazi, isprva preko projekta Centra za idejno-teorijski rad CK SKH koji je plaćao mjesto istraživača, a potom u svojstvu asistenta, Milorad Pupovac (docent 1989., izvanredni profesor 1998.). Profesor Pupovac posebno će se baviti sociolingvistikom, psiholingvistikom i lingvističkom pragmatikom, tako da će 1989. godine postati predstojnikom Katedre za primijenjenu lingvistiku. Profesor Pupovac bit će pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1989. do 1991. godine.

Godine 1984. na Odsjek kao asistent dolazi Marin Andrijašević (viši asistent 1997., docent 1999.). Osim prema općoj lingvistici docent Andrijašević posebno će usmjeriti svoj rad prema semiološkim i općesemiotičkim temama, a 2001. godine postat će predstojnikom Katedre za semiologiju.

Godine 1985. na Odsjek kao asistentica dolazi Vlasta Erdeljac (viši asistent 1997., docent 1999.). Docentica će Erdeljac svoje zanimanje usmjeriti prema općoj lingvistici, fonologiji i posebno prema temama s dodirnih područja fonetike i lingvistike. Godine 2001. postat će predstojnicom Katedre za opću lingvistiku. Docentica je Erdeljac pročelnica Odsjeka za lingvistiku od 2000. do 2003. godine.

Godine 1990. na Odsjek kao znanstveni novak dolazi Ranko Matasović (asistent 1993., viši asistent 1995., docent 1996., izvanredni profesor 2000., redoviti profesor 2004.). Profesor je Matasović svoj interes usmjerio k indoeuropeistici, a 1996. godine postat će predstojnikom Katedre za indoeuropeistiku, a bit će predstojnikom i Katedre za semiologiju (od 1996. do 2001. godine). Profesor Matasović bio je pročelnikom Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije od 1998. do 2000. godine. Za njegova će se mandata, godine 2000., Odsjek podijeliti na dva odsjeka, i to na Odsjek za lingvistiku i na Odsjek za orijentalne studije i hungarologiju.

Nakon osnutka Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku na Odsjek dolazi Miro Kačić (izvanredni profesor 1995.) i postaje njezinim predstojnikom 1995. godine. Od 1996. godine do svoje smrti 2001. godine bit će predstojnikom Katedre za opću lingvistiku.

Za vrijeme dok je profesor Kačić bio predstojnikom Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku, na Odsjek je godine 1998. primljen Marko Tadić (docent 1998., izvanredni profesor 2004.) Profesor će se Tadić baviti algebarskom i osobito računalnom lingvistikom, a 2001. godine postat će predstojnikom Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku. Pročelnikom je Odsjeka za lingvistiku od 2003.

Godine 1998. na Odsjek je kao znanstvena novakinja primljena Ida Raffaelli (asistentica 1998., docentica 2002.) Docentica Raffaelli osobito se bavi semantikom i kognitivnom lingvistikom. Od 2005. glavna je urednica najvažnijega hrvatskoga lingvističkoga časopisa "Suvremena lingvistika" koji su početkom šezdesetih godina 20. st. pokrenuli začetnici suvremena lingvističkoga promišljanja jezika u nas (Filipović, László, Katičić, Bujas, Vinja i dr.) okupljeni oko Zagrebačkoga lingvističkoga kruga.

Godine 2000. Marko je Tadić, preuzevši vođenje projekta "Računalna obradba hrvatskoga jezika", formalno iz Zavoda za lingvistiku na Odsjek za lingvistiku prenio i sve znanstvene novake s toga projekta. Božo Bekavac (asistent 2001, viši asistent 2005.) drži nastavu iz predmetâ na Katedri za algebarsku i računalnu lingvistiku. Sanja Fulgosi (asistentica 2002), Krešimir Šojat (asistent 2002) te Ivana Simeon (asistentica 2004), premda također i dalje rade na projektima proisteklim iz Zavoda za lingvistiku, povremeno sudjeluju i u nastavi na Odsjeku.

Na Odsjek kao znanstvena novakinja isprva na projektu profesora Kačića, a potom i na projektu docenta Andrijaševića, godine 2002 dolazi i Mislava Bertoša (asistentica 2002).

Godine 2004. kao znanstveni novak na projektu profesora Matasovića dolazi i Mate Kapović (asistent 2004.).

Odsjek za lingvistiku izdao je do 1990. dvanaest brojeva lingvističkoga časopisa "SOL", kao i devet knjiga u lingvističkoj biblioteci istoga časopisa.

Tajnica Odsjeka do 1996. godine bila je Jacinta Rogić, a od 1997. godine tajnica je Stella Mijatović.

Knjižnicu Odsjeka vodila je do godine 1996. mr. Klara Gönc Moačanin, a od godine 1996. vodi ju Sanja Bezlaj-Ilijić.

U ovakvu šturu pregledu bilo je nemoguće pratiti rad i broj studenata Odsjeka za opću lingvistiku. Valja ipak reći da je broj studenata kontinuirano rastao, a da su najveći interes za naš studij studenti pokazivali polovicom devedesetih godina. Godine 1985. studenti su osnovali svoj klub "SOL" koji je i danas vrlo aktivan organizirajući predavanja iz različitih lingvističkih područja.