Category Archives: Skupovi

Novi dijalozi s antikom

Časopis Latina et Graeca u 2023. godini slavi 50. godišnjicu izlaženja. Tim povodom Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca u suradnji s Odsjekom za klasičnu filologiju, Odsjekom za arheologiju i Odsjekom za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu organizira znanstveni kolokvij pod nazivom “Novi dijalozi s antikom”.

Znanstveni kolokvij održat će se u Konferencijskoj dvorani knjižnice Filozofskoga fakulteta, 20. listopada (petak) s početkom u 10:00 sati. Za više vidi program kolokvija.

Kolokvij prati i izložba povodom 50. obljetnice časopisa Latina et Graeca koju se može pogledati u auli Fakulteta od 20. do 27. listopada.

Contextualizing “Oriental” Cults

Međunarodni znanstveni simpozij „Contextualizing ‘Oriental’ cults. New lights on the evidence between the Danube and the Adriatic“ bit će održan u Zagrebu i Ptuju od 15-17. rujna 2022. Sudionici su naistaknutiji znanstvenici iz jedanaest zemalja, koji se niz godina intenzivno bave „orijentalnim“ kultovima, Organizatori simpozija su Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti Zavoda za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Toulouseu Jean Jaurès, Austrijska akademija znanosti i umjetnosti, Makedonska akademija znanosti i umjetnosti, Arheološki muzej u Zagrebu i Pokrajinski muzej u Ptuju.

Programska knjižica: COC book of abstracts

Kad počinje hrvatska povijest?

ANTIQUITATIS SOLLEMNIA – ANTIDORON MATE SUIĆ

>> Program konferencije / Conference Programme (pdf)

>> Sažetci / Summaries (pdf)

O stotoj obljetnici rođenja Mate SUIĆA (Postire, 3. XI. 1915), neumornog istraživača, muzealca, sveučilišnog profesora i akademika, u njegovu čast i spomen, Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti i Arheološki muzej Zadar pokrenuli su znanstveno okupljanje ANTIQUITATIS SOLLEMNIA – ANTIDORON MATE SUIĆ pod pokroviteljstvom HAZU i u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim arheološkim društvom i Institutom za arheologiju.

Prvi međunarodni znanstveni skup pod tim naslovom održao se od 3. do 7. studenoga 2015. godine u Zagrebu i Zadru, s glavnom temom povijesti naselja, osobito povijesti grada.

Znanstvenički rad Mate Suića bio je interdisciplinaran, zahvaćao je od prapovijesti do srednjega vijeka, a hrvatske je humanističke znanosti tijekom 20. st. unaprijedio mnogim i raznovrsnim doprinosima. Svakako je najdjelatniji i najživlji onaj dio njegove znanstvene ostavštine koji se odnosi na povijest antičkoga grada, a velikim se dijelom zasniva na primjeru Jadera – Zadra i na Suićevim vlastitim istraživanjima u tome gradu.

Prijašnje: poziv na prijavu tema / call for papers

Call for Papers – Poziv na prijavu tema: ANTIQUITATIS SOLLEMNIA – ANTIDORON MATE SUIĆ

O stotoj obljetnici rođenja Mate SUIĆA (Postire, 3. XI. 1915), neumornog istraživača, muzealca, sveučilišnog profesora i akademika, u njegovu čast i spomen, Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti i Arheološki muzej Zadar pokreću znanstveno okupljanje ANTIQUITATIS SOLLEMNIA – ANTIDORON MATE SUIĆ pod pokroviteljstvom HAZU i u suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Hrvatskim arheološkim društvom i Institutom za arheologiju.

Prvi međunarodni znanstveni skup pod tim naslovom održat će se od 3. do 6. studenoga 2015. godine u Zagrebu i Zadru, s glavnom temom povijesti naselja, osobito povijesti grada.

Svakako je najdjelatniji i najživlji onaj dio njegove znanstvene ostavštine koji se odnosi na povijest antičkoga grada, a velikim se dijelom zasniva na primjeru Jadera – Zadra i na Suićevim vlastitim istraživanjima u tome gradu. Zato tu temu stavljamo u prvi plan za okupljanje koje će se, nadamo se, ustaliti svake treće godine.

Prihvatljivi su, naravno, i radovi na druge teme iz mnogih područja kojima se bavio Mate Suić. Njegovo životno djelo višekratno je prikazano i vrednovano, stoga se očekuje da istraživači prvenstveno iznose vlastita nova postignuća.

Pozivamo vas da sudjelujete na skupu!

Detaljnije: Poziv, raspored, rokovi, kotizacija (pdf) i Formular za prijavu (doc)

Update: program i sažeci

On the 100th anniversary of the birth of Mate SUIĆ (Postire on the island of Brač, 3rd November 1915), a tireless researcher, museum director, university professor and academician, Centre for Interdisciplinary Research of Ancient History and Archaeological Museum in Zadar are launching a scientific gathering in his honour and memory called ANTIQUITATIS SOLLEMNIA – ANTIDORON MATE SUIĆ, under the patronage of Croatian Academy of Sciences and Arts, in collaboration with University of Zadar, Croatian Archaeological Society and Institute of Archaeology.

The first international conference under this title will be held from the 3rd to the 6th of November 2015 in Zagreb and Zadar, with the main theme of settlement history, especially history of the city.

The interdisciplinary scholarly work of Mate Suić, extending from prehistory to the middle ages, enriched Croatian historical sciences of the 20th century with numerous and diverse contributions.

The most active and the most vivid part of his scientific legacy relates to the history of the city in antiquity, and was largely based on the example of Iader – Zadar and Suić’s own research in that city. Therefore this topic is in the forefront of the gathering, which will, we hope, become a regular triennial event.

Papers on the other topics in the many areas of his research are also welcome. His own work has been repeatedly described and evaluated, and therefore primarily new contributions are expected.

We cordially invite you to participate in the conference!

Details on deadlines, schedule and fees: Call_for_papers (pdf) and Application Form (doc)

Update: programme and summaries

Znakovi i riječi 4 – Signa et litterae IV

Petar Selem, Proslov, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 5-6.

Bruna Kuntić-Makvić, Urednički predgovor, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 7-10.

Klara Buršić Matijašić, Religija – religijski običaji u prapovijesti Istre, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 11-38.

Jasmina Osterman, Utjecaj pojave pisma na razvoj religijskih sustava ranih civilizacija, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 39-60.

Robert Matijašić, Klasični kultovi, autohtona vjerovanja i romanizacija, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 61-70.

Ivan Knezović, Topografija kultova u rimskome gradu – primjer Andautonije, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 71-92.

Inga Vilogorac Brčić, Salonitanski sljedbenici Velike Majke, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 93-118.

Petar Selem, Jupiter – Amon na sjevernom Jadranu, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 119-132.

Nenad Cambi, Bilješke o tetrarhijskoj religijskoj politici, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 133-154.

Hrvoje Gračanin, Crkveni ustroj u kasnoantičkoj Panoniji, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 155-170.

Vesna Lalošević, Progonitelji kršćana u predaji Salonitansko-splitske crkve, Znakovi i riječi – Signa et litterae, vol. IV, Zbornik projekta “Mythos – cultus – imagines deorum”, De ritu ad religionem – od obreda do vjere, Zagreb: FFpress, 2013, 171-190.

(O ostalim svescima u seriji: Signa et litterae II, Signa et litterae III, Signa et litterae V.)

Radovi s kolokvija Put Velike Božice

Radovi s kolokvija Put Velike Božice objavljeni su u novom broju Radova Zavoda za hrvatsku povijest i dostupni su na Hrčku:

Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Okupljanje pod zaštitom Velike Božice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 9-13.

Bruna Kuntić-Makvić, Drugi tematski skup Centra za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 15-19.

Petar Selem, Izidinski krug egipatskih ženskih božanstava. Prolegomena, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 21-23.

Jasmina Osterman, Velike mezopotamske božice, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 25-50.

Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Frigijska Kibela – planinska Majka, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 51-61.

Marina Milićević Bradač, Neolitička “koiné” i minojska Kreta – prijedlog za razmišljanje, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 63-73.

Helena Tomas, U potrazi za pisanim izvorima o minojskoj Potniji, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 75-85.

Filip Franković i Jurica Triplat, Mikenska Potnija u izvorima na pismu linear B, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 87-102.

Aleksandra Nikoloska i Inga Vilogorac Brčić, Velika Majka Bogova na spomenicima iz Hrvatske, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 103-128.

Ivona Miletić, Adriana Pavlić, Porin Šćukanec Rezniček i Inga Vilogorac Brčić, Tužni Istočnjak na rimskim nadgrobnim spomenicima s hrvatskoga povijesnog prostora, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 46/1 (2014), 129-144.

ORIENTALIA ANTIQVA

Istraživanja o povijesti Starog Istoka – Studia Facultatis Philosophicae Universitatis Zagrabiensis

Katedra za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakutelta Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom semestru akademske 2013-2014. godine pokrenula je istraživanja iz povijesti Starog Istoka, pod nazivom “Orientalia antiqua”. Studije podrazumijevaju cikluse predavanja, radionica i okruglih stolova u kojima će sudjelovati istaknuti profesori inozemnih sveučilišta, stručnjaci za povijest drevnog Egipta, istočnog Levanta, Sirije, Anadolije, Mezopotamije, Irana. Svoja će znanja i iskustva kroz različite sadržaje predstaviti studentima koji slušaju kolegije stare povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini, ali i ostaloj zainteresiranoj publici. Time će istodobno nadopuniti nastavu iz kolegija stare povijesti te će unaprijediti i popularizirati orijentalističke znanosti u Hrvatskoj. Dugoročno je planirana suradnja Filozofskog fakulteta, Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest, s institucijama pozvanih predavača, koja bi se očitovala u zajedničkim znanstvenim skupovima i publikacijama.

Pogled na Konstantinovo doba

Okrugli stol
Zagreb, FIlozofski fakultet, 6. i 7. lipnja 2013.
>> Programska knjižica (pdf)

Obljetnica Milanskog edikta obilježava se 2013. godine različitim programima na više mjesta gdje je car Konstantin Veliki obitavao, boravio i djelovao. Njegova je vladavina, na tragu prethodnika Dioklecijana, obilovala velikim potezima koji su promijenili lice rimske države i za duže vrijeme obnovili njezinu snagu. Najrazglašenija je svakako odluka da se dopusti prakticiranje dotada sumnjivog, suzbijanog i progonjenog kršćanstva. Time je određena bitna značajka kasne rimske civilizacije, zatim i zapadne civilizacije sve do danas. Vladarsku odluku poznajemo preko teksta koji se naziva Milanskim ediktom, a prenijeli su ga stari pisci. Konstantinova vladavina donijela je i novine u državnome ustroju, zakonskoj regulativi, umjetnosti… U skladu s time, referencije na Konstantinovo doba ne prestaju ni u kojem kasnijem razdoblju, a tvorci su im pripadnici različitih djelatnosti.

Znanstveno istraživanje Konstantinova doba i njegovih odraza prvenstveno je u kompetenciji humanističkih i društvenih znanosti. Sve dehumaniziraniji i ubrzaniji moderni svijet prema njima se odnosi s potcjenjivanjem, uskraćujući im i uvažavanje i materijalnu podršku. Možda stoga što je milijardama ljudskih bića to lakše manipulirati što slabije umiju misliti, što su manje svjesna sebe i što manje znaju o svemu što je prethodilo današnjici i uvjetovalo je – ukratko, što su neukija upravo na humanističkom području.

U akademskoj zajednici od pradavnih se početaka stječe, čuva i prenosi znanje, uče se i vježbaju istraživačke vještine i kali se um. Ona po definiciji uključuje i učenike i poučavatelje, od studentskih prvašića do akademika. Najvišu kakvoću postiže interakcijom svih generacija, kombiniranjem svih vrsta prinosa, od žara koji bi trebao biti svojstven mladosti, do iskustva koje je poslovična značajka starosti.

Obljetnica Milanskog edikta poticaj je i prikladan povod da se aktivni nastavnici i polaznici različitih ustanova koje tvore zagrebačku akademsku zajednicu okupe i na interdisciplinaran način progovore o Konstantinovoj vladavini. Veliko povijesno razdoblje oni će zajedno ocrtati potpunije no što ga svaka struka ocrtava za sebe. Okupivši se oko velike svjetske teme, pružit će uvid u nastavne i znanstvene potencijale domaćega ogranka humanističkih i društvenih znanosti. Ujedno je to i naš prilog obilježavanju 140. obljetnice nastave povijesti na Sveučilištu u Zagrebu.

“Reci mi, jesi li Rimljanin” (Dj 22, 27) Povodom 1800 godina Karakalinog edikta

IV. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2012.
Okrugli stol
Utorak, 2. listopada 2012. u 15 h
Dvorana I. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I. Lučića 3

Što se rimska vlast dalje protezala i što bila učinkovitije ustrojena, to je bilo privlačnije postati rimskim građaninom. Italski su se saveznici oružjem u ruci borili da postanu Rimljanima. Brojne zajednice nerimskih naroda težile su steći pravo da se ustroje na rimski način, premda su u rimskoj državi mogle ostati u peregrinskom statusu i živjeti po vlastitim pravilima. Pojedinci su ponosno davali da se njihova nova, rimska imena uklešu u kamen i pomno su bilježili svoje napredovanje u rimskom sustavu časti. Rimskim se građaninom nisi morao roditi: mogao si to postati na više načina.

Karakalin je edikt svim slobodno rođenim stanovnicima dodijelio građanstvo, što je izmijenilo prilike u pokrajinama: umjesto nekoliko povlaštenih, odabranih gradova, odsada su rimskim građanima bili napučeni svako naselje i cijela zemlja.

Novi slobodni Nerimljani pojavit će se među njima u velikom broju kad Rimsko Carstvo bude prisiljeno dopustiti barbarima da prijeđu granicu i da se nasele unutar države. I oni će težiti da se u pravima izjednače s rimskim građanima. Kad to postignu nazivat će se i osjećati Rimljanima, a sumnjičavo će gledati na nove seobene valove sunarodnjaka barbara, novih pretendenata na (rimsku) punopravnost.

Dr. sc. Marko PETRAK, red. prof., predstojnik je Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je tridesetak radova iz područja rimskog prava i komparativnog privatnog prava, te dvjestotinjak stručnih priloga.

Dr. sc. Tomislav KARLOVIĆ, doc., član je Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U dva je rada temeljem epigrafskih izvora iz Hrvatske istraživao dva modela širenja rimskog građanskog statusa: konstituiranjem municipija (Andautonije) i vojnom službom (peregrinski veteran Likaj iz Marsonije i rimski veteran Lucije Vespenije, obojica s peregrinskim obiteljima).

Dr. sc. Ivan MILOTIĆ, viši asistent na Katedri za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koautor je rada o vojničkim diplomama gore spomenute dvojice rimskih veterana. Vespenijevu je diplomu monografski obradio u zasebnoj knjizi. Istraživao je o pravnome položaju peregrina u rimskoj Istri te o pravnoj naravi i statusu životnih zajednica rimskih vojnika tijekom vojne službe i nakon časnog otpusta.

Dr. sc. Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, red. prof., predstojnik Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje povijest Grčke i Rima i staru povijest hrvatskih zemalja. Autor je dvjestotinjak radova s tih područja.

Dr. sc. Hrvoje GRAČANIN, docent na Katedri za svjetsku povijest u srednjem vijeku Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se prijelaznim razdobljem kasne antike i ranoga srednjeg vijeka. Istraživao je epigrafske izvore koji, među ostalim, pokazuju miješanje barbarskih i rimskih stanovnika u Sisciji. Interpretira literarne izvore za to razdoblje (Komes Marcelin, Pavao Đakon) i objavio je monografiju o povijesti južne Panonije od konca 4. do konca 11. st.

CISP – Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti

pri Zavodu za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest