Category Archives: Tribine, predstavljanja i okrugli stolovi

Nova izdanja Instituta Latina et Graeca: prijevodi Arhije, Filodema i Cicerona

Share

U ponedjeljak, 29. svibnja, Institut za klasične jezike i antičku civilizaciju Latina et Graeca predstavlja tri nova izdanja: Arhija, “Epigrami” (prev. Slaven Skoko), Filodem “Epigrami” (prev. Marina Bricko), Ciceron, “Govori protiv Katiline” (prev. Ante Podrug). Predstavljanje će se održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, Preradovićeva 5, s početkom u 18 sati.

Orijentalni kultovi u rimskom svijetu: nove perspektive

Share

Pozivamo Vas na okrugli stol Orijentalni kultovi u rimskom svijetu: nove perspektive, koji će se održati u srijedu 10. svibnja 2017. u 18 h u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5). U diskusiji će sudjelovati prof. dr. Marina Milićević Bradač, prof. dr. Dino Milinović i studentica Matija Anna Pleše te dr. sc. Inga Vilogorac Brčić, koja je organizator i moderator događaja. Okrugli stol dio je Festivala povijesti Kliofest ( >> cjelokupni program festivala).

 

Update: foto B. Olujić

Predavanje o Ivanu Lučiću

Share

Predavanje prof. dr. Brune Kuntić-Makvić pod naslovom “Otkrivanje Ivana Lučića” u sklopu ciklusa tribina Susreti s klasičarima u organizaciji Hrvatskog društva klasičnih filologa održat će se u četvrtak 12. svibnja 2016. u 18 h u Knjižnici Augusta Cesarca (Šubićeva 40/II) u Zagreb.

350 godina De Regno ... plakatic Susreti s klasicarima  12 5 2016

Epigrafski inkubator

Share

Pozivamo vas na Epigrafski inkubator, savjetovanje u sklopu projekta Epigrafska istraživanja 2015, u ponedjeljak 1. veljače 2016. u 12 h na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dvorana A-202.

epinkubator copy

Program:

Jasmina OSTERMAN: Protoklinasti tekstovi i društvena organizaciju koju ocrtavaju
Jelena MAROHNIĆ: Nova istraživanja grčkih natpisa u Arheološkom muzeju Split
Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ: Epigraphica Varvarina antiqua
Boris OLUJIĆ: Rimski epigrafski spomenici u kontekstu istraživanja kontinuiteta života na prostoru općine Josipdol
Inga VILOGORAC BRČIĆ: Epigrafski spomenici orijentalnih kultova s hrvatskog povijesnog prostora
Mirjana MATIJEVIĆ SOKOL: Hrvatski ranosrednjovjekovni natpisi na latinskom jeziku
Tomislav GALOVIĆ: Najstariji hrvatski glagoljaški natpisi

R a s p r a v a:  o stanju i perspektivama epigrafskih istraživanja u Hrvatskoj

ORIENTALIA ANTIQVA

Share

Istraživanja o povijesti Starog Istoka – Studia Facultatis Philosophicae Universitatis Zagrabiensis

 
Katedra za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakutelta Sveučilišta u Zagrebu u ljetnom semestru akademske 2013-2014. godine pokrenula je istraživanja iz povijesti Starog Istoka, pod nazivom “Orientalia antiqua”. Studije podrazumijevaju cikluse predavanja, radionica i okruglih stolova u kojima će sudjelovati istaknuti profesori inozemnih sveučilišta, stručnjaci za povijest drevnog Egipta, istočnog Levanta, Sirije, Anadolije, Mezopotamije, Irana. Svoja će znanja i iskustva kroz različite sadržaje predstaviti studentima koji slušaju kolegije stare povijesti na preddiplomskoj i diplomskoj razini, ali i ostaloj zainteresiranoj publici. Time će istodobno nadopuniti nastavu iz kolegija stare povijesti te će unaprijediti i popularizirati orijentalističke znanosti u Hrvatskoj. Dugoročno je planirana suradnja Filozofskog fakulteta, Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest, s institucijama pozvanih predavača, koja bi se očitovala u zajedničkim znanstvenim skupovima i publikacijama.

Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju

Share

Poziv na okrugli stol

Povodom 40 godina izlaženja časopisa Latina et Graeca, pozivamo vas na interdisciplinarni okrugli stol Klasični jezici i antička civilizacija u visokoškolskom obrazovanju u četvrtak, 21. studenoga 2013. u 12 h u konferencijskoj dvorani na 2. katu Knjižnice Filozofskog fakulteta, Zagreb, I. Lučića 3. Raspravu će otvoriti profesori različitih studija na zagrebačkim visokoškolskim ustanovama.

Suorganizatori:

lg1

“Reci mi, jesi li Rimljanin” (Dj 22, 27) Povodom 1800 godina Karakalinog edikta

Share

IV. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2012.
Okrugli stol
Utorak, 2. listopada 2012. u 15 h
Dvorana I. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I. Lučića 3

Što se rimska vlast dalje protezala i što bila učinkovitije ustrojena, to je bilo privlačnije postati rimskim građaninom. Italski su se saveznici oružjem u ruci borili da postanu Rimljanima. Brojne zajednice nerimskih naroda težile su steći pravo da se ustroje na rimski način, premda su u rimskoj državi mogle ostati u peregrinskom statusu i živjeti po vlastitim pravilima. Pojedinci su ponosno davali da se njihova nova, rimska imena uklešu u kamen i pomno su bilježili svoje napredovanje u rimskom sustavu časti. Rimskim se građaninom nisi morao roditi: mogao si to postati na više načina.

Karakalin je edikt svim slobodno rođenim stanovnicima dodijelio građanstvo, što je izmijenilo prilike u pokrajinama: umjesto nekoliko povlaštenih, odabranih gradova, odsada su rimskim građanima bili napučeni svako naselje i cijela zemlja.

Novi slobodni Nerimljani pojavit će se među njima u velikom broju kad Rimsko Carstvo bude prisiljeno dopustiti barbarima da prijeđu granicu i da se nasele unutar države. I oni će težiti da se u pravima izjednače s rimskim građanima. Kad to postignu nazivat će se i osjećati Rimljanima, a sumnjičavo će gledati na nove seobene valove sunarodnjaka barbara, novih pretendenata na (rimsku) punopravnost.

Dr. sc. Marko PETRAK, red. prof., predstojnik je Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je tridesetak radova iz područja rimskog prava i komparativnog privatnog prava, te dvjestotinjak stručnih priloga.

Dr. sc. Tomislav KARLOVIĆ, doc., član je Katedre za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U dva je rada temeljem epigrafskih izvora iz Hrvatske istraživao dva modela širenja rimskog građanskog statusa: konstituiranjem municipija (Andautonije) i vojnom službom (peregrinski veteran Likaj iz Marsonije i rimski veteran Lucije Vespenije, obojica s peregrinskim obiteljima).

Dr. sc. Ivan MILOTIĆ, viši asistent na Katedri za rimsko pravo Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koautor je rada o vojničkim diplomama gore spomenute dvojice rimskih veterana. Vespenijevu je diplomu monografski obradio u zasebnoj knjizi. Istraživao je o pravnome položaju peregrina u rimskoj Istri te o pravnoj naravi i statusu životnih zajednica rimskih vojnika tijekom vojne službe i nakon časnog otpusta.

Dr. sc. Bruna KUNTIĆ-MAKVIĆ, red. prof., predstojnik Katedre za staru povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje povijest Grčke i Rima i staru povijest hrvatskih zemalja. Autor je dvjestotinjak radova s tih područja.

Dr. sc. Hrvoje GRAČANIN, docent na Katedri za svjetsku povijest u srednjem vijeku Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se prijelaznim razdobljem kasne antike i ranoga srednjeg vijeka. Istraživao je epigrafske izvore koji, među ostalim, pokazuju miješanje barbarskih i rimskih stanovnika u Sisciji. Interpretira literarne izvore za to razdoblje (Komes Marcelin, Pavao Đakon) i objavio je monografiju o povijesti južne Panonije od konca 4. do konca 11. st.

APERTOR VIARVM Odrazi opusa akademika Mate Suića (1915-2002)

Share

IV. KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA 2012.
Okrugli stol
Utorak, 2. listopada 2012. u 17 h
Dvorana I. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I. Lučića 3

Profesor Mate SUIĆ preminuo je šest dana prije nego što je navršio osamdeset i sedam godina. Za koji dan, 28. listopada, ispunit će se desetljeće od njegove smrti. Kad smo mu sedam godina ranije u krugu prijatelja, kolega i učenika čestitali osamdeseti rođendan, bili smo to druženje nazvali ‘Na mostu između antike i srednjega vijeka. Pitanja kontinuiteta’.

U znanstvenom se radu Mate SUIĆ koristio svim sredstvima što su mu ih davali studij i praksa. Povjesničar, arheolog terenac i muzealac, klasični filolog: kombinaciju svojih znanja on je s uspjehom primjenjivao na probleme od prapovijesti do srednjega vijeka.

Čini se jednostavno prirodnim što je istraživač takvoga profila dao golem doprinos upravo izučavanju prijelaznih razdoblja, bilo to iz prapovijesti u antiku ili iz antike u srednji vijek. No, lako je proglasiti jednostavnim i prirodnim ono što je već učinjeno. Mate SUIĆ je u hrvatskim povijesnim znanostima zapravo otvorio mnoge nove istraživačke putove. Zato je 1995. godine uz rođendansku čestitku dobio i atribut kojim smo naslovili današnji okrugli stol: apertor viarum, onaj koji probija put.

Spominjući se njegova opusa i načina rada u komemoraciji na Filozofskom fakultetu mogli smo od srca reći da je utisnuo neizbrisiv trag u ljude i njihova djela, da je u znatnoj mjeri utjecao na tokove hrvatskih povijesnih znanosti i da je postigao izvrsne učinke u hrvatskoj znanosti i kulturi. Na tome planu davao je najbolje od sebe, bez škrtarenja i bez zavisti, bez Horacijeve oholosti – iako sebi jest podigao trajan spomenik.

Nitko se ne bi protivio zaključku ondašnjega govora, naime da će takvome znanstveniku biti najljepši spomen i najljepše uzdarje bude li se u hrvatskoj znanosti na njegovim dostignućima gradilo dalje, budu li se uz dužno poštovanje prema njegovu prinosu dosezale nove spoznaje i novi zaključci. Bio je posve svjestan da znanost napreduje nadilazeći ranije spoznaje i sam nas je učio da je to normalan tijek stvari. To je posve u redu, ako je nova znanstvenička generacija upućena u korijene svojih znanja i ako uvažava njihove tvorce.

Međutim, pitanje je koliko su se nove generacije znanstvenika u okolnostima sve bržeg tehničkog napretka, sve veće životne žurbe i pritiska, sposobne nositi s vlastitim znanstvenim nasljeđem. Ostavlja li im se vremena za znanstvenu korektnost prema prethodnicima, ili ih se upućuje neka se koriste samo najnovijim publikacijama? Mnoga se postignuća preuzimaju, a ne navodi se, pa se i ne zna čija su zapravo. Mnoge se već otkrivene stvari otkrivaju iznova, kao da na istom istraživačkom polju nije bilo nikoga.

O desetoj obljetnici smrti profesora Mate Suića odlučili smo o tome porazgovarati, na njegovu primjeru. Zamolili smo nekoliko kolega koji su u novije vrijeme radili na nekim njegovim temama neka nas ukratko izvijeste kako stoji s uvažavanjem njegovih trajnih prinosa i citiranjem njegovih radova, a kako s nadilaženjem njegovih postignuća. Sve ostale molimo da se pridruže razgovoru o istim ili o drugim temama kojima se profesor Suić bavio.

Bruna Kuntić-Makvić