dr. sc. Previšić, Martin, docent

Martin Previšić rođen je 6. rujna 1984. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i II. gimnaziju. Jednopredmetni studij povijesti upisao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. Diplomirao je u srpnju 2011. godine. Na istom fakultetu je u jesen 2011.g. upisao Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Doktorski rad pod naslovom Povijest informbirovskog logora na Golom otoku 1949.-1956., izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Banca, obranio je 7. srpnja 2014. godine.


Od 1. srpnja 2013. zaposlen je kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 29. siječnja 2015. godine, a u znanstveno-nastavni status docenta 2. prosinca 2015. godine.


Nositelj je kolegija Hrvatska povijest nakon 1945. godine; Povijest međunarodnog komunističkog pokreta i Sukob Tito - Staljin i Goli otok. Održavao je nastavu na kolegijima Hrvatsko proljeće 1966.-1971.; Povijest Jugoslavije 1945.-1991. te Diplomskoj radionici Suvremene i moderne povijesti I. Nositelj je kolegija Vojna povijest II na „Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman“ (Vojno vođenje i upravljanje).

 

U 2017. godini dr.sc. Martin Previšić bio je gostujući predavač na University of California, Berkeley; University of Illinois at Urbana–Campaign; University of Pittsburgh; University of North Carolina at Chapel Hill i Furman Universityte Humboldt-Universität Berlin.

 

Bio je stručni konzultant i autor tekstova u dokumentarnom filmu „Goli otok“, snimljenim 2012. godine u koprodukciji Hrvatskog državnog arhiva i ART DE FACTO; stručni konzultant i suradnik dokumentarne emisije „Titova soba tajni“. Epizoda „Ostrovo straha“, Filmske novosti, Beograd, 2015.


Suradnik i stručni konzultant izložbe „Refleksije vremena 1945. – 1955.“, postavljene u Galeriji Klovićevi dvori, prosinac 2012. - ožujak 2013; suradnik na postavljanju izložbe „U ime naroda – politička represija u Srbiji, 1944. – 1953.“ u organizaciji Istorijskog muzeja Srbije.


Dr. sc. Martin Previšić je u stručnom pogledu medijski angažiran nastupima na HRT-u, Jutranjem listu, Novom listu, Al Jazeera, The Guardian, itd. 


Asistirao je u pripremi i obrani diplomskih radova, odnosno sudjelovao kao mentor, komentor ili član povjerenstva za obranu.   


Bio je na kraćoj stipendiji u Izraelu (Yad Vashem International School for Holocaust Studies – Seminar for Holocaust Studies for Educators from Croatia and Slovenia, Jeruzalem 5. – 13. srpnja 2015.).


Od svoje 10. do 23. godine života Martin Previšić aktivno je igrao košarku (profesionalno od 17. godine) u prvoligaškim klubovima: Cibona, Zagreb, Karlovac, Istra Pula, Dubrava. Bio je član U-21, juniorske reprezentacije, B Hrvatske selekcije te Vojne košarkaške reprezentacije. Postigao je značajne uspjehe i rezultate. Između ostalih, bio je član juniorske košarkaške reprezentacije Hrvatske koja je na europskom prvenstvu osvojila prvo mjesto i zlatnu medalju u Stuttgartu u SR Njemačkoj 2002. godine. Godinu dana kasnije član selekcije koja je osvojila četvrto mjesto na svjetskom prvenstvu mladih reprezentacija (U-19) u Solunu, Grčka. Bio je kategoriziran u status Vrhunskog sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora od 2002. do 2005. godine.


Martin Previšić je bio ročnik Hrvatske vojske u punom trajanju od 27. prosinca 2003. do 26. svibnja 2004. godine.


 

Znanstveni radovi:

 

•          Sokulski, Mateusz; Previšić, Martin. W opozycji do Moskwy. Jugosłowiańska „droga do socjalizmu” w latach 1948–1956. Pamięć i Sprawiedliwość. 28 (2016) , 28; 395-417.

 

•           Martin Previšić i Milica Prokić: Ekohistorijski aspekti proučavanja logora na Golom otoku 1949.-1956. . Ekonomska i ekohistorija, Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša. Vol XII.

 

•            Martin Previšić: Broj kažnjenika na Golom otoku i ostalim logorima za informbiroovce u vrijeme sukoba sa SSSR-om (1948.-1956.). Historijski zbornik, god. LXVI, br. 1, 2013. str. 173.-193.

 

•          Martin Previšić: Suđenje i kažnjavanje pristalica Rezolucije Informbiroa. Heretikus- časopis za preispitivanje prošlosti, Vol. 11. br. 1-2, 2013. str. 197.-214.

 

•         Martin Previšić: Informbiroovska emigracija. Historijski zbornik, god. LXV, br. 1, Zagreb, 2012., str. 171.-186.

 

•          Martin Previšić: Djelovanje „ibeovaca“ na području Slavonskoga Broda 1948.-1955. Scrinia Slavonica, sv. 10, Slavonski Brod, 2010., str. 391.-418.

 

•          Martin Previšić: Informbiro križevačkog kotara od 1948. do 1958. godine. CRIS, god. XI., broj 1, Križevci, 2009., str. 104. – 115.

 

 

Znanstveni skupovi:

 

•      Između komunističkog ideala i zbilje (1937.-1990.), HKS, Zagreb, 10. studenog 2017. Referat: „Komunistička partija Hrvatske i sukob Tito – Staljin“.

 

•        100 years since the creation of the Soviet State Security Organization Cheka, Prag, 2-3. studenog 2017. Referat: „Another soviet influence in Tito's Yugoslavia -Yugoslav communist secret police OZNA/UDBA 1944-1956.“ 

 

•          Re-thinking the Russian Revolution of 1917 Conference, University of Essex, Colchester, 15-16. Rujan 2017. Referat: „Croatian and Yugoslav WWI POWs – Communist messengers in South Eastern Europe.“

 

•          Peti kongres hrvatskih povjesničara, Zadar, 5.-8. listopada 2016. Referat: Razbijanje solidarnosti u logorima i zatvorima za ibeovce putem fiktivne kažnjeničke samouprave.

 

•          Comparing Communisms-Perspectives from Southeast Europe, Beč 26.-28.rujna 2016., Institut fur Osteuropaische Geschichte. Referat: Strengthening Post-Tito Yugoslavia - Stipe Šuvars "White Book"(1984) as form of Redogmatisation and Anti-liberal Policy.

 

•          Torture 1st Global Conference, The University of Oxford, Mansfield College, 14.- 16. srpnja 2016. godine. Referat: The Goli otok Camp – Torture justified by external threats?

 

•          Znanstveni skup „Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive“, Filozofski fakultet u Zagrebu, 28.-29. studenog 2014., referat „Sveučilišna nastava i hrvatska povijest 1945.-1991. godine – hrvatska ili jugoslavenska povijest nakon 1945. godine?“.

 

•          Anti-fascism and a Transnational Phenomenon: New perspectives of Research u Saarbruckenu 13.-14.listopada 2014., referat: “Yugoslav Anti-Fascism – Driving force of Balkan Anti-Fascism or Vehicle of Regional Dominance?“

 

•          Hrvatsko-slovački skup 7.-11. svibnja 2014., referat „NDH i Slovačka republika: Dva primjera unutarnjeg otpora unutar kolaborantskih režima“.

 

•          Ljubljansko – zagrebački doktorski seminar, 25. svibnja 2013., referat „Povijest infombirovskog logora na Golom otoku 1949.-1956.“

 

•          Četvrti Kongres hrvatskih povjesničara, Zagreb, 1. do 5. listopada 2012., referat  „Sloboda Golog otoka“.

Objavljeno: 11.01.2018.