dr. sc. Previšić, Martin, docent

Martin Previšić rođen je 6. rujna 1984. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i II. gimnaziju. Jednopredmetni studij povijesti upisao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2006. godine. Diplomirao je u srpnju 2011. godine. Na istom fakultetu je u jesen 2011.g. upisao Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Doktorski rad pod naslovom Povijest informbirovskog logora na Golom otoku 1949.-1956., izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Banca, obranio je 7. srpnja 2014. godine.

Od 1. srpnja 2013. zaposlen je kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U zvanje znanstvenog suradnika izabran je 29. siječnja 2015. godine, a u znanstveno-nastavni status docenta 2. prosinca 2015. godine.

Održavao je seminarsku nastavu na kolegijima: Hrvatska povijest nakon 1945. godine; Hrvatsko proljeće 1966.-1971.; Povijest međunarodnog komunističkog pokreta i Povijest Jugoslavije 1945.-1991. Samostalno je držao nastavnu na kolegijima Sukob Tito - Staljin i Goli otok; Povijest Jugoslavije 1945.-1991. te Diplomskoj radionici Suvremene i moderne povijesti I. Suradnik je na studijskom programu „Vojno vođenje i upravljanje“ Sveučilišnog vojnog studija, u okviru kolegija Povijest II (nositelj prof. dr. sc. I. Banac) na „Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman“.

Dr. sc. Martin Previšić je bio stručni konzultant i autor tekstova u dokumentarnom filmu „Goli otok“, snimljenim 2012. godine u koprodukciji Hrvatskog državnog arhiva i ART DE FACTO; stručni konzultant i suradnik dokumentarne emisije „Titova soba tajni“. Epizoda „Ostrovo straha“, Filmske novosti, Beograd, 2015.

Suradnik i stručni konzultant izložbe „Refleksije vremena 1945. – 1955.“, postavljene u Galeriji Klovićevi dvori, prosinac 2012. - ožujak 2013; suradnik na postavljanju izložbe „U ime naroda – politička represija u Srbiji, 1944. – 1953.“ u organizaciji Istorijskog muzeja Srbije.

Dr.sc. Martin Previšić je u stručnom pogledu medijski angažiran nastupima na HRT-u, Jutranjem listu, Novom listu, Al Jazeera, The Guardian, itd. 

Asistirao je u pripremi i obrani diplomskih radova, odnosno sudjelovao kao mentor, komentor ili član povjerenstva za obranu.   

Bio je na kraćoj stipendiji u Izraelu (Yad Vashem International School for Holocaust Studies – Seminar for Holocaust Studies for Educators from Croatia and Slovenia, Jeruzalem 5. – 13. srpnja 2015.).

Od svoje 10. do 23. godine života Martin Previšić aktivno je igrao košarku (profesionalno od 17. godine) u prvoligaškim klubovima: Cibona, Zagreb, Karlovac, Istra Pula, Dubrava. Bio je član U-21, juniorske reprezentacije, B Hrvatske selekcije te Vojne košarkaške reprezentacije. Postigao je značajne uspjehe i rezultate. Između ostalih, bio je član juniorske košarkaške reprezentacije Hrvatske koja je na europskom prvenstvu osvojila prvo mjesto i zlatnu medalju u Stuttgartu u SR Njemačkoj 2002. godine. Godinu dana kasnije član selekcije koja je osvojila četvrto mjesto na svjetskom prvenstvu mladih reprezentacija (U-19) u Solunu, Grčka. Bio je kategoriziran u status Vrhunskog sportaša Hrvatskog olimpijskog odbora od 2002. do 2005. godine.

Martin Previšić je bio ročnik Hrvatske vojske u punom trajanju od 27. prosinca 2003. do 26. svibnja 2004. godine.

Znanstveni radovi:

          Martin Previšić: Informbiro križevačkog kotara od 1948. do 1958. godine. CRIS, god. XI., broj 1, Križevci, 2009., str. 104. – 115.

          Martin Previšić: Djelovanje „ibeovaca“ na području Slavonskoga Broda 1948.-1955. Scrinia Slavonica, sv. 10, Slavonski Brod, 2010., str. 391.-418.

         Martin Previšić: Informbiroovska emigracija. Historijski zbornik, god. LXV, br. 1, Zagreb, 2012., str. 171.-186.

            Martin Previšić: Broj kažnjenika na Golom otoku i ostalim logorima za informbiroovce u vrijeme sukoba sa SSSR-om (1948.-1956.). Historijski zbornik, god. LXVI, br. 1, 2013. str. 173.-193.

          Martin Previšić: Suđenje i kažnjavanje pristalica Rezolucije Informbiroa. Heretikus- časopis za preispitivanje prošlosti, Vol. 11. br. 1-2, 2013. str. 197.-214.

           Martin Previšić i Milica Prokić: Ekohistorijski aspekti proučavanja logora na Golom otoku 1949.-1956. Ekonomska i ekohistorija. Prihvaćeno za objavu  22. 9. 2015.

Znanstveni skupovi:

          Četvrti Kongres hrvatskih povjesničara, Zagreb, 1. do 5. listopada 2012., referat  „Sloboda Golog otoka“.

          Ljubljansko – zagrebački doktorski seminar, 25. svibnja 2013., referat „Povijest infombirovskog logora na Golom otoku 1949.-1956.“

          Hrvatsko-slovački skup 7.-11. svibnja 2014., referat „NDH i Slovačka republika: Dva primjera unutarnjeg otpora unutar kolaborantskih režima“.

          Anti-fascism and a Transnational Phenomenon: New perspectives of Research u Saarbruckenu 13.-14.listopada 2014., referat: “Yugoslav Anti-Fascism – Driving force of Balkan Anti-Fascism or Vehicle of Regional Dominance?“

          Znanstveni skup „Sveučilišna nastava povijesti u Hrvatskoj. Tradicija, današnje stanje, perspektive“, Filozofski fakultet u Zagrebu, 28.-29. studenog 2014., referat „Sveučilišna nastava i hrvatska povijest 1945.-1991. godine – hrvatska ili jugoslavenska povijest nakon 1945. godine?“.

          Torture 1st Global Conference, The University of Oxford, Mansfield College, 14.- 16. srpnja 2016. godine. Referat: The Goli otok Camp – Torture justified by external threats?

          Comparing Communisms-Perspectives from Southeast Europe, Beč 26.-28.rujna 2016., Institut fur Osteuropaische Geschichte. Referat: Strengthening Post-Tito Yugoslavia - Stipe Šuvars "White Book"(1984) as form of Redogmatisation and Anti-liberal Policy.

          Peti kongres hrvatskih povjesničara, Zadar, 5.-8. listopada 2016. Referat: Razbijanje solidarnosti u logorima i zatvorima za ibeovce putem fiktivne kažnjeničke samouprave.


Objavljeno: 11.10.2016.