FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ODSJEK ZA POVIJEST – izborni kolegij
Naziv kolegija: Hrvatska epigrafija i paleografija II.
Nastavnici: Ivan Botica
ECTS-bodovi: 3
Jezik: Hrvatski
Trajanje: 30 sati u II. semestru
Status: Izborni
Oblici provođenja nastave: Predavanje
Uvjeti: Nema

 


Cilj: Teoretsko i praktično obrađivanje hrvatskih epigrafičkih i paleografskih izvora od srednjega vijeka do 20. stoljeća s ciljem upoznavanja s tropismenom baštinom hrvatskoga naroda.

 


Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Kolegij se nadopunjuje svim predmetima koji obrađuju hrvatsku srednjovjekovnu i novovjekovnu povijest i filologiju.

 


Korištene metode: Nastava se odvija kroz predavanja.

 


Sadržaj: Izborni predmet obuhvaća pregled osnovne literature vezane uz hrvatsku epigrafiju i paleografiju te rad na dostupnim izvorima. Pod tim se podrazumijeva obrađivanje spomenika pisanih glagoljicom, ćirilicom i latinicom na hrvatskom povijesnom prostoru. Pažnja će se usmjeriti ka početcima pismenosti u Hrvata na materinjem jeziku, razvoju i rasprostranjenošću pisama, učestalosti uporabe te, konačno, obradi najrelevantnijih spomenika.

 

Studentske obveze: Redovno pohađanje nastave

 

Obavezna literatura:

  1. Relevantni članci (Damjanović, Fučić, Hercigonja, Malić, Nazor) iz: Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost. Sv. I. Srednji vijek (VII-XII. stoljeće) - rano doba hrvatske kulture, Zagreb 1997. i Hrvatska i Europa – kultura, znanost i umjetnost. Sv. II. Srednji vijek i renesansa (XIII – XVI. stoljeće), Zagreb: HAZU – Školska knjiga, 2000.
  2. HERCIGONJA, Eduard, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, 2. dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb: Matica hrvatska, 2000.
  3. ZELIĆ-BUĆAN, Benedikta, Bosančica ili hrvatska ćirilica u srednjoj Dalmaciji, izd. Državni arhiv u Splitu, 2000.
  4. ŽUBRINIĆ, Darko, Hrvatska glagoljica:biti pismen – biti svoj, Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima (sv. Ćirila i Metoda) – Element, 1996.

 

Dopunska literatura:

  1. BADURINA, Anđelko, Datjaiprijatja: primiciiizdaci samostana franjevaca trećoredacaglagoljašauMartinšćicinaotokuCresu (knjigaI. 1578 – 1618), Rijeka 1995.  
  2. BOLONIĆ, Mihovil, Otok Krk kolijevka glagoljice, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1980.
  3. BRATULIĆ, Josip, Istarski razvod (fototipsko izdanje Kršanskog prijepisa i transkripcija), Pula 1992.
  4. BRATULIĆ, Josip – DAMJANOVIĆ, Stjepan, Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća, svezak 1 (VIII.-XVII. stoljeće), Križevci: Veda, 2005.
  5. 900 godina Bašćanske ploče (1100.-2000.) – radovi sa znanstvenog skupa, ur. Petar Strčić, [Krčki zbornik sv. 42., posebno izdanje sv. 36.], Rijeka: Primorsko-goranska županija – Baška: Općina Baška i Turistička zajednica Općine Baška – [Krk]: Povijesna udruga otoka Krka, 2000.
  6. FUČIĆ, Branko, Glagoljski natpisi, Djela JAZU 57, Zagreb: JAZU, 1982.
  7. Glagoljski rukopisi i isprave 10-19 st. Zbirka mikrofilmova. Priredio: Josip KOLANOVIĆ, računska obrada podataka Mikroteke HDA: Vlatka LEMIĆ, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2002. (HR-HDA-1449)
  8. JAŠO, Marta, Glagoljske matične knjige Kvarnerskog primorja i Istre u Arhivu HAZU, VjesnikDržavnogarhivauRijeci, sv. XLI-XLII (1999-2000), str. 393-402.
  9. KOLANOVIĆ, Josip, Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske, Slovo – časopis Staroslavenskog zavoda u Zagrebu, sv. 32-33 (1982-1983), Zagreb 1983., str. 131-191.
  10. KOVAČIĆ, Slavko, Glagoljsko bogoslužje i glagoljaši na području srednje Dalmacije od 16. do 20. stoljeća, Kačić 25 (1993), str. 637-648.
  11. MARGETIĆ, Lujo, Vinodolski zakon – La legge del Vinodol – Das Gesetz von Vinodol – The Vinodol Law, Rijeka 2000. (ili druga dostupna izdanja).
  12. MARGETIĆ, Lujo – STRČIĆ, Petar, Krčki (Vrbanski) statut iz 1388., Krk, 1988.
  13. MILČETIĆ, Ivan, Hrvatskaglagoļskabibliografija. (I. dio. Opisi rukopisâ, sa dva priloga i dodatkom), Starine JAZU, knjiga XXXIII, Zagreb 1911.
  14. ŠTEFANIĆ, Vjekoslav, Glagoljski rukopisi otoka Krka, Djela JAZU, knjiga 51., Zagreb 1960.
  15. ŠURMIN, Đuro, Hrvatski spomenici – Acta croatica, sv. I., (1100-1499), Monumenta historico-juridica Slavorum meridionalium, vol. VI, Zagreb 1898.

 

Način polaganja ispita i način provjere znanja: Konačna ocjena donosi se na temelju redovitosti pohađanja nastave (20%), pismene provjere znanja (40%) i usmenog ispita (40%).

 

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Uspjeh se na kraju kolegija javno oglašava nakon čega se provodi evaluacija nastave od strane studenata.

 

Raspored rada

  1. Predavanje: Vinodolski zakon
  2. Predavanje: Istarski razvod
  3. Predavanje: Krčki (Vrbanski) statut
  4. Predavanje: kasnosrednjovjekovne ćirilske isprave Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva I.
  5. Predavanje: kasnosrednjovjekovne ćirilske isprave Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva II.
  6. Predavanje: Poljički statut i poljičica u svakodnevlju mosorskoga kraja
  7. Predavanje: Glagoljaški Krk i glagoljaška Istra
  8. Predavanje: Glagoljaška Slavonija i Bosna
  9. Predavanje: Hrvatska ćirilica u svakodnevlju franjevaca provincije Bosne Srebrene (Dalmacija, Hercegovina, Bosna i Slavonija)
  10. Predavanje: Islamsko-kršćanska korespondencija na ćirilici (primjeri sa srednjodalmatinskog prostora)
  11. Predavanje: Ćirilica na pročeljima crkava i u grobljima Makarske biskupije i Splitske nadbiskupije
  12. Predavanje: Matične knjige pisane glagoljicom i ćirilicom
  13. Predavanje: Glagoljička i ćirilička baština u hrvatskim arhivima
  14. Terenska nastava: Putevima glagoljice i ćirilice: od Vinodola do Poljica
  15. Predavanje: Rezime obrađenog gradiva

Objavljeno: 16.12.2014.