Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Odsjek za povijest

Katedra za svjetsku povijest novog vijeka

4092 153 fakultet

Tvrtko.Jakovina@ffzg.hr

Konzultacije:

Utorkom 15.30-16.30

Srijedom 11.00-12.00

 

Doc.dr.sc. Hrvoje Klasić

Katedra za svjetsku povijest novog vijeka

hklasic@ffzg.hr

Konzultacije:

Srijedom 13.00-14.00h

Četvrtkom 14.00-15.00h

 

 

HRVATSKA I SVIJET U 20. STOLJEĆU – komparatističke teme

AG 2018/2019., D-6, 08.00-09.30h

Seminari srijedom 9.30 i 14.00.

 

 

Studij: Diplomski studij povijesti

Modul: Moderna i suvremena povijest 19. i 20. stoljeća

Semestar: 8. semestar (ljetni), 60 sati (2 sata predavanja; 2 sata seminara tjedno).

Status: Obavezni za istraživački smjer; izborni za studente drugih modula

ECTS bodovi: 6

 

UVJETI: Položen ispit iz predmeta Hrvatska i Europa u 19. stoljeću – komparatističke teme

 

ISPIT: Pismeni i usmeni (2 provjere znanja tijekom semestra – nakon 5. i 11. tjedna nastave i završni, usmeni, ispit), seminarski rad i izlaganje na seminaru. Oba kolokvija vrednuju se u sličnim omjerima. Prvi obuhvaća početak 20. stoljeća, Balkanske ratove i Veliki rat, Oktobarsku revoluciju. Drugi kolokvij pokriva međuratno razdoblje i Drugi svjetski rat. Završni razgovor je treći kolokvij i on uglavnom dodiruje vrijeme Hladnog rata. Posebno se vrednuju seminarski rad, izlaganje i aktivnost na seminaru. Pohađanje također nosi mali postotak ocjene.

 

OCJENA: brojčana, zbroj uspjeha tri kolokvija i aktivnosti na nastavi i seminaru. Seminarski rad koji ćete predati najkasnije do 29.5.2019., bit će također element ukupne ocjene.

Na seminarima ćete svi izlagati dogovorene i izabrane teme iz knjiga koje čemo čitati zajedno ili naslove koje ćete vi predlagati. Svi ćete napisati i seminarski rad, koji će biti ili kritički prikaz neke od knjiga suvremene historiografije o temama koje obrađuje kolegij ili neka od tema koje vas zanimaju.

 

SEMINAR je integralni dio nastave i njegovo pohađanje je obvezno, baš kao i pohađanje nastave. Seminarski rad treba pokazati da možete razmišljati jasno, biti uvjerljivi, po mogućnosti koncizni. PLAGIJAT se neće tolerirati jer je to krađa i prevara, koji rezultira uskraćivanjem potpisa i mogućnosti polaganja ovog ispita. Svjestan sam da vas okružje u kojem živimo ne ohrabruje da inzistirate na akademskom integritetu i poštenju, da u zemlji postoje „profesionalci“ i čitavi povjesničarski instituti i fakulteti, koji su spremni braniti plagijatore, ali studij prošlosti jest prije svega studij o budućnosti i zbog bolje budućnosti. Inzistiranje na profesionalizmu je stoga osnovni moto ovog kolegija.Seminari koji će imati neuredne bilješke, neće koristiti recentnui raznoliku literaturu ili će biti puni pravopisnih pogrešaka, pa i oni koji će materiju izlagati neorganizirano, neće dobiti prolaznu ocjenu.

 

Cilj kolegija je komparatistički, koristeći različite pristupe i „osvjetljenja“, pokazati najvažnije fenomene 20. stoljeća. Student bi trebao produbiti postojeća i steći nova temeljna povijesna znanja vježbajući kritičko razmišljanje, razvijajući sposobnost demistifikacije uvriježenih stereotipa, kontekstualizacije naučenog, povezivanja nacionalne povijesti i velikih svjetskih zbivanja. Dio predavanja održat će gosti – stručnjaci za pojedine teme.

Kolegij se temelji na analizi nekoliko ključnih tema svjetske povijesti 20. stoljeća.

 

1.  svjetskih ratova i Hladnog rata;

2.  kolonijalizma i dekolonizacije, pitanja Trećeg svijeta;

3.  fašizma, nacizma i komunizma;

4.  svijeta u doba globalne civilizacije (EU, bipolarnog, unipolarnog i multipolarnog svijeta);

kulturnog i intelektualnog stvaralaštva čovječanstva.

 

Očekuje se da studenti pročitaju odabrane tekstove koji prate predavanja, aktivno sudjeluju u nastavi, pokazuju inicijativu i kritički se odnose prema pročitanom.

 

TJEDAN 1, 27.2.2019.

Organizacija predmeta. O čemu će se govoriti? Koji su događaji i procesi u 20. stoljeću ključni za razumijevanje svijeta i Hrvatske danas i Hrvatske u svijetu u 20. stoljeću? Pokušaj periodizacije 20. stoljeća.

 

TJEDAN 2, 6.3.2019.

Austro-Ugarska Monarhija, diplomacija Monarhije, Prvi svjetski rat i AU.

(U knjižnici FF-a u 12h promovira se knjiga dr. Aleksandra Flakera!)

 

TJEDAN 3, 13.3.2019.

Umjetnost prije Velikog rata – Zvonko Maković

 

TJEDAN 4, 20.3.2019.

Prvi svjetski rat.

 

TJEDAN 5., 27.3.2019.

Umjetnost u prvoj polovici stoljeća. Književnost i Oktobar.

 

(26.3.2019. u 14h, D6: Brexit i svijet 21. stoljeća. Britanski imperij, Ujedinjeno Kraljevstvo i UK u i izvan EU.

Gostovanje veleposlanika UK u RH Andrew Dagleisha)

 

TJEDAN 6, 3.4.2019.

KOLOKVIJ 1

 

(2.4.2019. u 14h, D6: Europska ekonomska zajednica, Europska zajednica, Europska unija i zemlje Beneluksa. Nizozemska u Hladnom ratu. Gostovanje veleposlanika Kraljevine Nizozemske, dr. Henk Voskampa).

 

 

TJEDAN 7, 10.4.2019.

Fašizam, nacizam, Rat

 

TJEDAN 8, 17.4.2019.

Bauhaus – Jadranka Vinterhalter.

 

TJEDAN 9, 24.4.2019.

Završne operacije Drugog svjetskog rata.

 

TJEDAN 10 – Prvi maj, nema nastave

 

TJEDAN 11, 8.5.2019.

Staljin i Europa nakon 1945.

 

TJEDAN 12, 15.5.2019.

KOLOKVIJ 2

CLIO FEST – Konferencija mira 1919.

 

TJEDAN 13, 22.5.2019.:

Bliski istok danas.Nesvrstane i neutralne zemlje

 

TJEDAN 14, 29.5.2019.

Svijetska ekonomska kriza 21. stoljeća. Brexit.

 

TJEDAN 15, 5.6.2019.

Rat protiv terora. Donald Trump. Kina i Rusija. Bricks. Svijet danas i u kojem ćemo živjeti. Kakvo je nasljeđe 20. stoljeća?

 

 

LITERATURA:

 

MACMILLAN, Margaret, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet. Ljevak, Zagreb 2008. (prvi kolokvij)

STEVENSON, David, 1914-1918, Povijest Prvog svjetskog rata, Fraktura, Zaprešić 2017, četvrti dio (prvi kolokvij).

BLOM, Philipp, Vrtoglave godine, Europa 1900-1914, Fraktura, Zaprešić 20015.

 

KERSHAW, Ian, Do pakla i natrag. Europa 1914-1949, Fraktura, Zagreb 2017. (drugi kolokvij)

FERRO, Marc, Sedmorica zaraćenih, FPZ, Zagreb 2008. (drugi kolokvij)

BLOM, Philipp, Rastrgane godine, 1918-1938, Fraktura, Zaprešić 2018.

OVERY, Richard, Diktarori, Hitlerova Njemačka, Staljinova Rusija, Ljevak, Zagreb 2006. (drugi kolokvij)

BURLEIGH, Michael, Treći Reich, Nova povijest, Fraktura, Zagreb 2012. (drugi kolokvij).

 

WESTAD, Odd Arne, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009. (treći kolokvij).

 

MAK, Gheert, U Europi. Putovanje kroz dvadeseto stoljeće, Jesenski i Turk, Zagreb 2010.

 

 

Literatura koju ste već čitali, kao Henry Kissinger ili P. Calvocoressi nije «potrošena». Pratite i što se novo tiska i pojavljuje. Učite uz Atlas svjetske povijesti.

 

 

SEMINAR:

 

Nastava na seminaru bit će organizirana u tri ciklusa i temeljit će se, između ostalog, na nekoliko poglavlja knjiga koje ćete pripremati za ispit. U prvom će se ciklusu (do petog tjedna) na temelju knjiga M. McMillan i Gheerta Maka, Philippa Bloma, govoriti o Prvom svjetskom ratu, prije svega prilikama u Italiji i Kraljevstvu SHS, Njemačkoj, Grčkoj i Turskoj, SAD-u. Drugi ciklus (poglavlja iz knjige Richarda Overyja 1,3,5,9,13 i 14, uz pripadajuće dijelove Ferroa i, po izboru, dijelove Gheerta Maka i Kershawa, Philippa Bloma ili Timothy Snydera) pokrivat će neke od temeljnih fenomena totalitarnih sustava u svijetu između dva rata, Njemačkoj i SSSR-u ponajviše, kao što su kult ličnosti, kulturni život u nacističkoj Njemačkoj i Staljinovom Sovjetskom Savezu, logore i represiju u obje države, Holokaust i odnos prema Židovima, Romima, Slavenima i sl. Treći i posljednji ciklus je o Hladnom ratu temeljen na knjizi Odd Arne Westada Globalni hladni rat i knjzi Gheerta Maka, a posebnu pozornost treba posvetiti poglavljima četiri, pet i osam). Završit ćemo analizom prvog i drugog poglavlja, o „Carstvu slobode“ i „Carstvu pravde“.  

 

Svi studenti moraju, u dogovoru s nastavnikom, izabrati knjigu koja nije dio ispitne literature, a detaljnije govori o nekom o fenomena iz povijesti 20. stoljeća. Prikaz ili komentar pojedinog problema ili knjige moraju biti predani najkasnije posljednji tjedan u svibnju. Bez ocjene iz seminara neće se moći pristupiti usmenom ispitu. Nepredavanje seminara na vrijeme, povlači kaznene bodove. Nastavnici će ponuditi izbor tridesetak naslova, iako su studenti slobodni izabrati literaturu koju smatraju zanimljivijom. Knjige bi trebale biti recentnije, jer znanost o prošlom razvija se kao i znanost o čovjeku. Zato pratite što je novo u struci kojom se barem dio života namjeravate baviti.

 

Svi studenti održat će najmanje jednu, a vrlo vjerojatno i dvije prezentacije tijekom semestra. IZLAGANJE na seminaru trebalo bi biti organizirano. Uvijek pokušajte procijeniti svoju publiku, nastojte izlagati tako da slušatelje zainteresirate, bez obzira što će vas slušati i oni koji o nekoj temi ne znaju ništa i oni koji, možda, znaju više od vas. Ne čitajte tekst s papira, ne ponavljajte napisano na PP prezentaciji, a slajdove, ako ih pripremate, ne pretrpavajte tekstom. Otvorite izlaganje nekom šalom (icebreakerom), pokažite da posve razumijete tematiku, budite jasni i sažeti. Nedopustivo je da tijekom izlaganja ne možete izgovoriti sva imena, lokalitete, povjesničare na koje se pozivate, naslove knjiga koje ste citirali, da znate što znači koja kratica. Tijekom izlaganja navedite koji vam je rad bio zanimljivji, a koji najkorisniji. Ne podvlačite što niste uspjeli pročitati, već se koncentrirajte na ono u čemu ste dobri, što znate i što je, na koncu, važno. Iskoristite prednosti tehnologije kojom raspolažemo.

 

Prvu seminarsku grupu u 9.30h vodi Tvrtko Jakovina, a drugu Hrvoje Klasić.

 


Objavljeno: 27.02.2019.