Prof.dr.sc. Tvrtko Jakovina

Odsjek za povijest

Katedra za svjetsku povijest novog vijeka

01 4092 153 Fakultet

Tvrtko.Jakovina@ffzg.hr

Konzultacije:

Utorkom 15.30-16.30

Srijedom 11.00-12.00

 

 

SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945.

AG 2018/ 2019, ljetni semestar 2019. D-6, 14.00-15.30h

SEMINARI: utorak 9.30 i 11h, A-202 i A-001

 

 

Trajanje: ljetni semestar.

Status: obvezni predmet (predavanja); seminar.

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno 

ETCS bodovi: 6.

 

 

Poštovane kolegice i kolege,

 

SVJETSKA POVIJEST NAKON 1945 na Filozofskom se fakultetu u Zagrebu kao samostalni predmet izvodi od uvođenja tzv. Bolognskog procesa. Riječ je o jednoj od najpropulzivnijih historiografskih područja, koji se intenzivno proučavao prije svega u Sjedinjenim Državama, odredivši na taj način cijelu historiografiju. Nakon kraja Hladnog rata, otvaranje arhiva u nekadašnjim ideološki suprotstavljenim državama, dalo je novi impuls interpretacijama i boljem uvidu u neke od fenomena epohe.

Cilj predmeta jest dati objektivnu i što potpuniju sliku najvažnijih procesa i događaja svjetske politike, vojnih, političkih i kulturnih odnosa druge polovice 20. i prvih godina 21. stoljeća. Na samom početku nešto ću detaljnije opisati prilike u svijetu tijekom Drugog svjetskog rata, kao određujućeg događaja moderne povijesti. Posljednja predavanja morala bi uključivati osvrt na izbjegličku krizu i Arapsko proljeće, kineske inicijative poput „One Belt, One Road“, atomskog oružja na Korejskom poluotoku ili razmatranje o populizmu.

Način na koji ću pristupiti tematici određen je historiografijom nastalom nakon otvaranja arhiva poslije 1990', pa je multiarhivski, sa sviješću da svijet ne može biti jasan promatra li se samo iz Bruxellesa ili Washingtona, Pekinga ili Moskve, Vilniusa ili Zagreba. U vašoj literaturi zato je naveden ili u čitanci priložen, veći dio radova znanstvenika koji se mogu prepoznati kao „New Cold War History - Historians“. Interpretacija pojedinih povjesnih zbivanja je mnogo; cilj dobre historiografije jest dati uravnoteženu, argumentiranu, na izvorima utemeljenu interpretaciju.

Osim mene, tijekom semestra barem dva će predavanja održati gosti-predavači. Jednako se tako nadam da ćemo biti u mogućnosti iskoristiti mnoštvo dokumentarnih filmskih i audio zapisa iz toga (i o tome) razdoblju.

 

ČITAJTE! U obilju literature i događaja koji su se odigrali u 20. stoljeću, mnoštvu interpretacija različitih događaja, samo ćete suprotstavljanjem različitih pogleda i mišljenja, doći blizu istine. Razmišljajte o onom što čitate, koristite informacije iz različitih izvora, pokušajte pronaći više izvora za vaše tvrdnje,ali budite oprezni što citirate. Budite kritični. Razmišljajte o tome što se u tekstu govori, pratite kako autor argumentira svoje teze, na čemu ih utemeljuje, pokušajte otkriti tko je autor određenog dokumenta, koja je njegova motivacija i pozicija iz koje je pisao tekst. Uočavajte razlike u interpretacijama obzirom na vrijeme nastanka teksta, korištenje arhivske građe, mjesto i podrijetlo autora. Čitajte novine i pratite zbivanja u svijetu danas.

 

JAVLJAJTE SE! Bez obzira što nas je puno, što je ovo pregledno predavanje, postavljajte pitanja, uočavajte uzroke i posljedice. Tijekom seminara moći ćete jasnije artikulirati svoje stavove i pokazati kako razumijevate pročitani materijal. Rasprava na seminaru može uključiti i razgovor o najnovijim zbivanjima oko nas, ali ona je prije svega rasprava o materijalu koji ste trebali savladati. Najbolje će rezultate svakako postići oni koji se za svako predavanje budu pripremili čitanjem odgovarajućih stranica iz literature koji se odnose na naslov predavanja. Primjerice, prije predavanja o Kubanskoj raketnoj krizi bili bi dobro pročitati barem dijelove iz Westada, Calvocoressija, Kissingera koje o tome govore, po mogućnosti i puno više. Molim Vas da o drugim ili dodatnim (možda i alternativnim) naslovima dođete razgovarati s nastavnikom. To je, između ostalog, svrha konzultacija. Knjiga na hrvatskom jeziku je razmjerno malo, pa svima koji mogu čitati velike strane jezike preporučam neku od knjiga navedenih u literaturi.

 

ISPITI su pismeni. Uključivat će niz tzv. ID-pitanja (u kojima će osnovne ličnosti ili fenomene trebati objasniti ili opisati u nekoliko rečenica) i opsežnijih, esejističkih, pitanja u kojima ćete moći povezati podatke iz više knjiga koje ste pročitali. ID-pitanje tako može biti: Marshallov plan ili Drugi hladni rat ili se od vas može tražiti da u nekoliko riječi opišete tko je bio Dwight Eisenhower ili Alexander Dubček. Esejističko pitanje od vas može tražiti da argumentirate, obrazložite i na detaljima pokažete kako je tekao proces dekolonizacije, kako se poslije završetka Drugog svjetskog rata integrirala Europa, obrazložite kada je započeo Hladni rat i sl. Tijekom pohađanja predavanja pisat ćete dva kolokvija, prvi nakon 7 ili 8. tjedna, a drugi odmah po završetku nastave (kolokvij je 12.6.2019, D3 u 10h; potom su ispit 28. lipnja i 5. srpnja, A202 u 9.30h).

 

 

SEMINAR je integralni dio nastave i njegovo pohađanje je obvezno, baš kao i pohađanje nastave. Kako se na seminaru radi drukčije, no na predavanju, analiziraju članci i arhivska građa, više raspravlja o pročitanom i analiziranom, obavezno je pisanje seminara i izlaganje. Svaki od vas izabrat će neku od predloženih tema (ili predložiti vlastitu), o kojoj ćemo razgovarati. Poznavanje stranih jezika, ponajviše engleskog, pa onda i njemačkog, idealno ruskog itd., kao i svih ostalih jezika, uključujući i malih i susjednih (slovenskog, poljskog itd.), gotovo da je nužno za svako bolje proučavanje bilo kojeg fenomena iz prošlog (prije svega prošlog) stoljeća. Većina prevedenih izvora bit će, osim na hrvatskom, na engleskom jeziku. Stoga bi bilo idealno da znanje svakog stranog jezika koji ste učili ili za njega imate sklonost obnovite ili vježbate. Seminar uglavnom nadopunjava predavanje Svjetske povijesti nakon 1945. godine i zamišljen je i kao detaljnija razrada nekoliko ključnih problema svjetske povijesti prve i druge polovice dvadesetog stoljeća.

 

Seminarski rad kojega pišete treba pokazati da možete razmišljati jasno, biti uvjerljivi, po mogućnosti koncizni. Ne postoji tekst koji se ne može vlastitim riječima prepričati. PLAGIJAT je krađa i prevara, koji rezultira uskraćivanjem potpisa i mogućnosti polaganja ovog ispita. Svjestan sam da vas okružje u kojem živimo ne ohrabruje da inzistirate na akademskom integritetu i poštenju, ali studij prošlosti jest prije svega studij o budućnosti i zbog bolje budućnosti. Moj je cilj da nam sutra bude bolje, no što nam je danas. Svatko od nas odgovara za vlastiti rad i rezultate. Odnosi se to na nastavnika, ali i studente. Zahtijevati od drugih više, možete tek nakon što sami uložite maksimum. Pokažite da ste čitali, razmišljajte o pročitanom, pitajte!

Već ste odslušali i položili predmete u kojima ste učili kako voditi bilješke, kako citirati korištenu literaturu, a pravopis je trebao biti svladan godinama unatrag. Računajte da će to biti polazna točka: seminari koji će imati neuredne bilješke, neće koristiti recentnu i raznoliku literaturu ili će biti puni pravopisnih pogrešaka, pa i oni koji će materiju izlagati neorganizirano, neće dobiti prolaznu ocjenu.

 

Ocjene će se dodjeljivati po ovoj tablici:

 

                ODLIČAN:            90 – 100 BODOVA (4/5, -5, 5+ i slične ocjene).

                VRLO DOBAR:   77 – 89  BODOVA

                DOBAR:                64 – 76 BODA

                DOVOLJAN:        51 – 63 BODA

 

Ocjenu grade dva kolokvija, predan seminarski rad (do 28.5.; probijanje ovoga roka povlači negativne bodove), izlaganje na seminaru i aktivnost na satu. Studenti koji ne polože neki od kolokvija ili ne predaju seminar na vrijeme, polažu cjelokupno gradivo tijekom ispitnih rokova koji će biti održani u lipnju i srpnju, odnosno rujnu. Oba kolokvija nose približno jednaki broj bodova (40%; seminar 10%).

 

IZLAGANJE na seminaru trebalo bi biti organizirano. Uvijek pokušajte procijeniti svoju publiku, nastojte izlagati tako da slušatelje zainteresirate, bez obzira što će vas slušati i oni koji o nekoj temi ne znaju ništa i oni koji, možda, znaju više od vas. Ne čitajte tekst s papira, ne ponavljajte napisano na PP prezentaciji, a slajdove, ako ih pripremate, ne pretrpavajte tekstom. Otvorite izlaganje nekom šalom (icebreakerom), pokažite da posve razumijete tematiku, budite jasni i sažeti. Nedopustivo je da tijekom izlaganja ne možete izgovoriti sva imena, lokalitete, povjesničare na koje se pozivate, naslove knjiga koje ste citirali, da znate što znači koja kratica. Tijekom izlaganja navedite koji vam je rad bio zanimljivji, a koji najkorisniji. Ne podvlačite što niste uspjeli pročitati, već se koncentrirajte na ono u čemu ste dobri, što znate i što je, na koncu, važno.

 

Čitajte! Javljajte se! Slušajte vijesti i pratite koliko je u medijima i svjetskoj politici prisutno pozivanje na Islamsku revoluciju 1979, Willy Brandta, koliko su danas važni događaji iz 1956 ili 1968, pa i 1918. Studij povijesti trebao bi razvijati ne samo mogućnost argumentiranja, već i slušanja, tolerancije prema drugačijem mišljenju. Obvezna literatura je zapravo minimum onoga što biste trebali znati. Zato istražujte sami, razgovarajte sa svjedocima, budite znatiželjni.

 

Ukoliko želite više čuti o nekoj od tema koje ovdje nisu navedene – predložite ih.

 

Želim vam uspjeh. Neka vam pohađanje nastave i seminara bude zanimljivo, korisno i ugodno.

 

Svijet u Hladnom ratu i doba globalne civilizacije

 

Priručnici:

 

Za uspješnije praćenje nastave preporučam da prilikom učenja u svakom trenutku uz sebe imate The Times, Atlas svjetske povijesti i Duncan Townson, A Dictionary of Contemporary History, 1945 to the Present, Blackwell Publishers 1999.

 

1. TJEDAN, 26.2.2019.

 

Uvod u problematiku. Zašto se ne slažemo oko gledanja na prošlo? Drugi svjetski rat. Što je Hladni rat i kada prestaje? Koje vrijeme živimo danas?

 

2. TJEDAN, 5.3.2019.

 

Posljedice Drugog svjetskog rata. Marshallov plan. Trumanova doktrina. Infromacijski biro komunističkih partija. Containment.

 

3. TJEDAN, 12.3.2019.

 

Dekolonizacija. Nastanak židovske države.Kina i zemlje Azije.

Korejski rat. Staljin i promjene nakon 1953. Krize u Istočnoj Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj. Život i politika u Sovjetskom Savezu. Istočnoeuropske diktature. Nikita Hruščov.

 

4. TJEDAN, 19.3.2019.

 

Berlinski zid. Europa.  Leonid Brežnjev.Nesvrstane i neutralne zemlje.

 

5. TJEDAN, 26.3.2019.

 

Brexit i svijet 21. stoljeća. Britanski imperij, Ujedinjeno Kraljevstvo i UK u i izvan EU.

Gostovanje veleposlanika UK u RH Andrew Dagleisha.

 

6. TJEDAN, 2.4.2019.

 

Europska ekonomska zajednica, Europska zajednica, Europska unija i zemlje Beneluksa. Nizozemska u Hladnom ratu.

Gostovanje veleposlanika Kraljevine Nizozemske, dr. Henk Voskampa.

 

7. TJEDAN, 9.4.2019.

 

Latinska Amerika u Hladnom ratu. Zaljev svinja 1961. i Kubanska raketna kriza 1962. Pokolj u Indoneziji 1965. i smjena Sukarna.

 

8. TJEDAN, 16.4.2019.

 

KOLOKVIJ 1.

Kolokvij se piše 90 minuta. Prvi kolokvij nosi 40% ocjene.

 

9. TJEDAN, 23.4.2019.

 

Praško proljeće 1968. Njemačka. Willy Brandt.

 

10. TJEDAN, 30.4.2019.

 

Vijetnamski rat od 1954. do predsjednika Forda.

Detente. Trijangularna diplomacija.  Nixon u Rumunjskoj, Jugoslaviji, Kini i SSSR-u. Henry Kissinger.

 

11. TJEDAN, 7.5.2019.

 

Angola. Etiopija. Rodezija-Zimbabve. Bliski istok, rat 1973, Camp David. Libija i fronta Polisario.

 

12. TJEDAN, 14.5.2019. (CLIO FEST)

 

Sumrak detanta. Islamska revolucija. Sovjetska intervencija u Afganistanu. Drugi Hladni rat. Ronald Reagan.Iračko-iranski rat.

 

13. TJEDAN, 21.5.2019.

 

Mihael Gorbačov. Povelja 77 i skleroza socijalističkih režima.

 

14. TJEDAN, 28.5.2019.

 

Pad Berlinskog zida. Završetak Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza.

29. svibanj KRAJNJI JE ROK ZA PREDAJU SEMINARSKOG RADA. Seminar nosi 10% ocjene.

 

15. TJEDAN, 4.6.2019.

 

Svjetska gospodarska kriza 2009. godine. Kraj liberalnog kapitalizma? Svijet u drugom desetljeću 21. stoljeća: Venecuela, Kina, Sjeverna Koreja, Donald Trump, izbjeglička kriza.

 

KOLOKVIJ 2

12.6.2019, D3 u 10h. Nosi 40% ocjene.

(ostala dva roka su 28. lipnja i 5. srpnja, A202 u 9.30h.

 

 

ISPITNA LITERATURA

 

1.       David S. Painter, Hladni rat, Povijest međunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb 2002.

2.       Odd Arne Westad, The Cold War. A World History. London: Allen Lane 2017.

ili

3.       Ian Kershaw, Od pakla i natrag. Europa 1914-1949. Zaprešić:Fraktura 2017. (poglavlje 10).

Ian Kershaw, Do nade i natag. Europa 1950-2017. Zaprešić: Fraktura 2019.

 

DODATNA/ZAMJENSKA LITERATURA:

 

1.       Eric Hobsbawm, Doba ekstrema. Zagrebačka naklada 2008.

2.       Henry Kissinger, Diplomacija, Golden marketing, Zagreb 1999. (poglavlja 16 do 31).

3.       Peter Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945., Nakladni zavod Globus, Zagreb 2003.

4.       Gaddis, John Lewis, The Cold War. Allen Lane 2005.

5.       Harper, Lamberton John, The Cold War. Oxford University Press 2011.

6.       Jussi M. Hanhimaki adn Odd Arne Wested (ur.). The Cold War. A History in Documents and Eyewitness Accounts. Oxford University Press 2003.

7.       Tajni referat N.S. Hruščova, Stvarnost, Zagreb 1978. (ur. J. Vrhovec i Z. Čepo).

 

TEKSTOVI U ČITANKI ZA SEMINAR

(Tekstovisu u Fotokopiraonicina FF-u).

 

O načinu rada i tekstovima razgovarat ćemo na prvom seminaru. Lista članaka stoga je podložna promjenama, obzirom na dramatična zbivanja u EU i sl.

 

1.       Ian Kershaw, Do pakla i natrag. Europa 1914-1949, Fraktura, Zagreb 2017.

Poglavlje 10, „Iz pepela“. 491-542.

2.       Sunil Khilnami, Incarnations. A History of India in 50 livers, Penguin Books 2016.

Poglavlja: Indira Ghandi, Krishna Menon.

3.       Keith Lowe, The Fear and the Freedom. How the Second World War Changed Us, Viking 2017. Poglavlja: The Birth of an Asian Nation (Indonezija) i The Birth of an African Nation (Kenija).

4.       Ramachandra Guha, India After Ghandi. The History of the World's Largest Democracy, Harper Perennial 2007.

Poglavlje: Why India Survives i The Experience of Defeat (kinesko-indijski rat).

5.       Odd Arne Westad, The Cold War. A World History, Allen Lane 2017.

Poglavlja: Eastern Spheres, Making of the West, The Cold War and India, Gorbachev, Global Transformation, European Realities, The World the Cold War Made.

6.       The Cold War. Vol. 5. Cold War Culture and Society, Ed: Lori Lyn Bogle, Routledge.

The Cultural Cold War as History.

7.       FOREIGN AFFAIRS – The United Past. How Nations Confront hte Evils of History (USA, Germany, Russia, China, Rwanda).

8.       FOREIGN AFFAIRS – The Cold War's Cold Cases (Iran 1953, Congo 1961, Chile 1973, Bangladesh 1971).

 

IZ STARE ČITANKE:

 

9.       Ostpolitik 1969-1974, European and Global Responses, ed. Fink and Schaefer, Cambridge uni Prss (opći pogled, Jugoslavija i Poljska).

10.    Tim Marshall, Prisoners of Geography, Ten Maps That Explain Everything About the World, Scribner (The Middle East).

11.    Debating the Origins fo the Cold War, American and Russian Perspectives, Rowman and Littlefield Publisherss (izvori i studije o različitim pogledima na početak Hladnog rata).

12.    Geir Lundestad, Empire by Invitation (članak).

13.    Jan Gross, Empire by Invitation (članak).

14.    Hobsbawm, Doba ekstrema, Beograd – dijelovi.

15.    Kennan George, Dugi telegram (iz knjige sjećanja u izdanju Otokar Keršovanija).

 


Objavljeno: 27.02.2019.