dr. sc. Dragan Damjanović redoviti profesor 

Biografija

English version

Dragan Damjanović rođen je 31. listopada 1978. u Osijeku. Osnovnu školu završio je u Poganovcima, gdje je i odrastao, te u Podgoraču. Srednju školu, opću gimnaziju, završio je 1997. godine u Našicama. Upisuje potom dvopredmetni studij povijesti umjetnosti i povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu koji završava 2002.

Od 1. ožujka 2003. počinje raditi kao znanstveni novak na Odsjeku za povijest umjetnosti. Magistrirao je u ožujku 2005. godine s temom Vukovarski arhitekt Fran Funtak, a doktorirao 2007. s temom Đakovačka katedrala. Mentor obje radnje bio je prof. dr. sc. Zvonko Maković.

U zvanje docenta izabran je 2009., a u zvanje izvanrednog profesora 2014. godine. Od listopada 2012. predstojnik je Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije, a 2012.-2016. bio je zamjenik voditelja Poslijediplomskog studija povijesti umjetnosti.

Od ožujka 2004. godine sudjeluje u izvođenju nastave na Odsjeku za povijest umjetnosti na kojemu predaje predmete vezane za umjetnost 19. i 20. stoljeća. Aktivno je sudjelovao, pod vodstvom prof. dr. sc. Predraga Markovića, u osmišljavanju studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu prema bolonjskim načelima.

U studenome i prosincu 2004. godine boravio je na istraživačkoj stipendiji na Freie Universität u Berlinu. U dva je navrata dobio dvomjesečnu stipendiju Ernst Mach austrijskog ÖAD-a za istraživanja arhivske građe i literature u Beču (listopad i studeni 2005. te ožujak i travanj 2008.). U sklopu programa akademske razmjene boravio je na jednotjednim stipendijama u Krakovu (travanj 2012.), Pečuhu (travanj 2013.), Padovi (travanj 2014.) i Varšavi (ožujak 2019.).

Glavno područje istraživačkog interesa vezano mu je za povijest arhitekture te u manjoj mjeri slikarstva i skulpture Hrvatske i Srednje Europe u 19. i u prvoj polovini 20. stoljeća, ponajprije za klasicizam, historicizam (neogotika, neorenesansa, neoromanika, neobizant), secesiju, art-deco, rani modernizam, pitanje nacionalnog stila te političkog i društvenog konteksta nastanka umjetničkih djela.

Aktivno je sudjelovao u organizaciji izložbi: Slavonija, Baranja i Srijem, vrela europske civilizacije (Klovićevi dvori, 2009.), Ekspresionizam u Hrvatskoj (Klovićevi dvori, 2011.), Put u vječnost (Klovićevi dvori, 2016.), Valpovački vlastelini Prandau-Normann / Valpovo Landowners Prandau-Normann (Muzej likovnih umjetnosti Osijek, Muzej Slavonije Osijek, Državni arhiv u Osijeku, Muzej Valpovštine, Osijek, Valpovo, 2018.), Ars et Virtus. Hrvatska-Mađarska: 800 godina zajedničke kulturne baštine (Klovićevi dvori, 2020., Mađarski nacionalni muzej, Budimpešta, 2021.) i drugima. Autor je izložbi Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma (Gliptoteka HAZU, 2011.), Sinagoge vukovarskog arhitekta Frana Funtaka (Židovska općina Zagreb, 2014.) te Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole (Muzej za umjetnost i obrt, 2015.) te Otto Wagner i hrvatska arhitektura (Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Austriji u Beču, 2018.; Muzej 3. bečkog okruga/ Wiener Bezirksmuseum 3, 2019.

Objavio je do sada 19 knjiga: Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom: povijest episkopalnog kompleksa, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb, 2005.; Vukovarski arhitekt Fran Funtak, Leykam international, Zagreb, 2009.; Đakovačka katedrala, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.; Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i sakralna baština župe Molve, Zagreb, Leykam international, 2010.; Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta, Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2011.; Arhitekt Herman Bollé, Muzej za umjetnost i obrt, Leykam international, Zagreb, 2013.; Zagreb: Arhitektonski atlas, AGM, Zagreb, 2014.; Vila Živković-Adrowski-Lubienski, Obitelj Bračun, Zagreb, 2016.; Zagreb: Architectural Atlas (englesko izdanje), AGM, Zagreb, 2016.; Umjetničko blago Strossmayerove katedrale u Đakovu, Grad Đakovo, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Đakovo, Zagreb, 2017.; The Art Treasures of Strossmayer’s Cathedral in Đakovo, Grad Đakovo, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Đakovo, Zagreb, 2017.; Otto Wagner und die kroatische Architektur, Moderna galerija, Zagreb, 2018.; Otto Wagner i hrvatska arhitektura, FF Press, Zagreb, 2020.; Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu, Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, Eparhija zagrebačko-ljubljanska, Crkvena opština Zagreb, Zagreb, 2020.; Veliki zagrebački potresi, Matica hrvatska, Zagreb, 2021.

Uredio je niz monografskih publikacija, od kojih se ističe Imago, Imaginatio, Imaginabile, zbornik izdan u čast profesora Zvonka Makovića (s L. Magaš Bilandžić; Zagreb, 2018.), Art and Politics in the Modern Period, zbornik radova znanstvenog skupa (sa Ž. Miklošević, L. Magaš Bilandžić i J. F. Waltonom; Zagreb, 2019.), Slikar Ivan Tišov (s P. Aračićem, Zagreb, Đakovo, 2021.), Forging Architectural Tradition: National Narratives, Monument Preservation and Architectural Work in the Nineteenth Century (s A. Łupienkom, Oxford, New York, 2022.).

Objavio je, nadalje, više od 150 znanstvenih tekstova – članaka u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima te poglavlja u knjigama. Članke je objavio u uglednim međunarodnim časopisima: Journal of the Society of Architectural Historians (UCLA Press, Los Angeles), Zeitschrift für Kunstgeschichte (Berlin, München, Basel), Centropa (New York), Architectura – Zeitschrift für Geschichte der Baukunst (Berlin), Umění/Art, časopis Ústavu Dějin Umění Akademie Věd České Republiky/ Journal of the Institute of Art History (Prag), Acta Historiae Artium (Budimpešta), Zeitschrift für Ostmitteleuropa-Forschung / Journal of East Central European Studies (Marburg), RIHA Journal (München).

Član je uredništva dvaju znanstvenih časopisa: zagrebačkog Peristila i novosadskog Zbornika za likovne umetnosti Matice srpske. Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, talijanskog AISU-a (Associazione Italiana di Storia Urbana) te EAUH-a (European Association for Urban History).

Bio je član Upravnog vijeća Galerije Klovićevi dvori, Zagreb (2016. – 2022.), član Vijeća Društveno-humanističkog područja Sveučilišta u Zagrebu (2017. – 2021.) te član Komisije za odabir likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura (2021. – 2022.) koje je odabralo likovna rješenja hrvatskih kovanica eura koje su trenutno u optjecaju. Član je Savjeta za usmjeravanje i praćenje Programa cjelovite obnove povijesne jezgre pri zagrebačkom Gradskom poglavarstvu (2020. – 2022.). Aktivno sudjeluje u izradi konzervatorskih studija za spomenike kulture u Hrvatskoj.

Sudjelovao je s izlaganjima na 67 znanstvena skupa u Hrvatskoj i inozemstvu. Bio je suorganizator međunarodnih znanstvenih skupova Art and Politics in Europe in the Modern Period (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 29. 6. – 2. 7. 2016.) zatim Art and the State in Modern Central Europe Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 30. 6. – 3. 7. 2021.) te domaćeg znanstvenog skupa Slikar Ivan Tišov, život i djelo (Đakovo, 16. 10. 2020.).

Projekti

Završeni projekti

Suradnik na projektima MZOS-a Hrvatska umjetnost XIX. i XX. stoljeća u europskom kontekstu (2003. – 2006.) i Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne (2007.-2013.) te na bilateralnom međunarodnom projektu Hrvatsko-srpske umjetničke veze u 18., 19. i 20. stoljeću (2011./2012.) koje je vodio prof. dr. sc. Zvonko Maković.

Od proljeća 2002., na inicijativu prof. dr. sc. Iskre Iveljić s Odsjeka za povijest uključen u projekt Geschichte Südosteuropas als europäische Geschichte prof. dr. Holma Sundhaussena s Istočno-europskog instituta Slobodnoga sveučilišta u Berlinu u organizaciji Pakta stabilnosti Jugoistočne Europe. U sklopu ovog projekta sudjelovao je na intenzivnim tečajevima u Sinai (Rumunjska, travanj 2002.), Leipzigu (listopad 2002.), Banskom (Bugarska, travanj 2003.), Berlinu (studeni 2003.), Ohridu (lipanj 2004.) i Beogradu (rujan 2004.).

Suradnik na sveučilišnom znanstvenom projektu Prosvjetne i kulturne veze Zagreba, Beča i Budimpešte od kraja 18. do sredine 20. stoljeća prof. dr. sc. Iskre Iveljić 2013./2014.

Voditelj sveučilišnih potpora/projekata Slikarstvo u Hrvatskoj od 18. do 20. stoljeća u srednjoeuropskom kontekstu, Hrvatska likovna baština od baroka do postmoderne – umjetničke veze, import umjetnina, zbirke (2015. – 2019.), Hrvatska likovna baština od baroka do suvremenosti – umjetničke veze, provenijencija umjetnina, konteksti (2020. – 2021.).

Voditelj bilateralnog hrvatsko-slovenskog projekta Hrvatsko – slovenske veze u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća. Primjer obitelji Pongratz (s dr. sc. Mihom Preinfalkom sa Zgodovinskog inštituta Milka Kosa, ZRC, SAZU, Ljubljana).

Voditelj uspostavnog projekta Hrvatske zaklade za znanost Croatia and Central Europe: Art and Politics in the Late Modern Period (1780 – 1945) (2014. – 2017.) te istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost Umjetnost i država u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas (2018. – 2023.).

Aktualni projekti

Voditelj institucijskog projekta Oblikovanje (post)modernog života (od 2022.).

Suradnik na projektu Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština (voditeljica Ljiljana Dobrovšak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar).

Nagrade

Rektorova nagrada 2002. godine za rad Sakralna arhitektura Đakovačko-srijemske biskupije u vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera

Državna nagrada za znanost za znanstvene novake 2005. godine za monografiju Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom.

Povelja Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske 2014. godine za monografiju Arhitekt Herman Bollé.

Godišnja nagrada Filozofskog fakulteta 2014. godine za monografiju Arhitekt Herman Bollé.

Nagrada Grada Zagreba 2015. godine za monografiju Arhitekt Herman Bollé i vodič Zagreb: Arhitektonski atlas.

Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu za područje likovnih umjetnosti za izložbu Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole.

Povelja Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2018. godine za monografiju i izložbu Otto Wagner und die kroatische Architektur.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu za monografiju Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu.

Posebno priznanje dekana Filozofskog fakulteta 2021. za društveni doprinos promišljanju obnove grada Zagreba i arhitektonskih spomenika oštećenih u potresu.