dr. sc. Miljenko Jurković redoviti profesor 

soba: C-107
telefon: 01/4092-147
konzultacije: zimski semestar: uto 12:30 - 13:30; ljetni semestar: pon 12:30 - 13:30
bibliografija: CROSBI

Biografija

Rođen je 26. kolovoza 1958. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u Tunisu i Zagrebu, a jezičnu gimnaziju u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je arheologiju i povijest umjetnosti 1981. godine, oba kao A predmeta. Za rad Neki problemi oko naseljavanja Zagreba i njegove regije oko prethistorije do osnivanja biskupije dobio je 1979. godine nagradu Rektora Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1981. upisao je poslijediplomski studij iz umjetnosti ranog srednjeg vijeka na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao 1984. godine na istom fakultetu radom Predromanička dekorativna skulptura na dubrovačkom području. Sudjelovao je i na poslijediplomskim tečajevima u okviru seminara za američke studije u Dubrovniku (1982., 1983.). Ak. god. 1987./88. proveo je na specijalizaciji na Sveučilištu u Bruxellesu kod dr. sc. Carla Van de Veldea. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine disertacijom Romanička sakralna ar­hitek­tura na gornjojadranskim otocima. Od 1983. godine zaposlen je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Za docenta je izabran 1991., za izvanrednog profesora 1997., za redovitog profesora 2002., a za redovitog profesora u trajnom zvanju 2007. godine. Predstojnik je Katedre za umjetnost antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka od 2001. godine. Na Filozofskom fakultetu obnašao je više dužnosti. Od 1. listipada 1991. do 1. ožujka 1997. godine bio je pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti. Od akademske godine 2000./2001. do 2003./2004. bio je u dva mandata prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta, a od akademske godine 2004./2005. do akademske godine 2008./2009. u dva je mandata obnašao dužnost dekana Filozofskog fakulteta. Na Sveučilištu u Zagrebu obnašao je i obnaša više dužnosti. Član je Vijeća područja društvenih i humanističkih znanosti, član Povjerenstva Vijeća društveno-humanističkog područja za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Sveučilišta u Zagrebu, član Senata Sveučilišta, višegodišnji predsjednik sveučilišnog Odbora za evidenciju i unapređenje kadrova Sveučilišta u Zagrebu, sada Povjerenstva za utvrđivanje kriterija i potvrdu izbora u zvanja Senata Sveučilišta u Zagrebu, član Rektorskog kolegija u širem sastavu od 2005. do 2009., a sudjelovao je u radu više stručnih povjerenstava na Sveučilištu. Od 1994. do 2002. godine bio je predsjednik Upravnog vijeća Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, a od 2003. do 2005. godine član tog Upravnog vijeća. Od 1999. do 2000. bio je član Upravnog vijeća Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, a od 1998. do 2000. član Hrvatskog povjerenstva za suradnju s UN za prosvjetu znanost i kulturu. Od 2005. do 2009. godine bio je član Područnog vijeća humanističkih znanosti pri Nacionalnom vijeću za znanost. Od 2009. godine član je Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti – polje povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, znanosti o umjetnosti, etnologije i antropologije. Inicijator je i osnivač Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek u Motovunu pri Sveučilištu u Zagrebu. Od 1993. godine je voditelj Centra i predsjednik Savjeta. Utemeljitelj je i urednik međuna­rodnog znanstvenog časopisa Hortus artium medie­valium (1995.) kao i serije Dissertationes et monographiae (2001.). Predavao je i predaje na više domaćih i europskih sveučilišta: na Interfakultetskom studiju Dizajna Sveučilišta u Zagrebu i na nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti (od 1990.); na Odjelu za likovnu kulturu Sveučilišta u Rijeci (1990.-1999.); na Agronomskom fakultetu na usmjerenju krajobrazne arhitekture (od 1996.); na Ecole pratique des hautes études u Parizu (proljetni trimestar 1997.); na poslijediplomskom studiju Sveučilišta u Udinama (zimski semestar 1998.); na Centre d’Etudes Supérieures de Civilisation Médiévale Sveučilišta u Poitiersu (rujan 1999.); na Sveučilištu u Amiensu (jesenski trimestar 1999.). Predavao je i predaje na poslijediplomskim studijima: poslijediplomski studij povijesti umjetnosti, poslijediplomski studij hrvatske kulture i poslijediplomski studij Medievistike na Filozofskom fakultetu. Vodio je više projekata, domaćih i međunarodnih: Istra­živanje kompleksa Vele Gospe kraj Bala u Istri u suradnji s Sveučilištima Paris IV Sorbonne i Paris X Nanterre; Srednjovjekovno naselje Guran i njegove crkve u suradnji sa Sveučilištem u Ženevi; Kaštelina na Rabu u suradnji sa Sveučilištem u Padovi i Lille III; u suradnji sa Sveučilištem u Besançonu Istraživanja benediktinskoga samostana i crkve Sv. Petra u Osoru; voditelj je i koordinator velikog europskog projekta Corpus architecturae religiosae europeae u kojem sudjeluje petnaestak europskih zemalja; glavni je hrvatski partner u projektu Interreg III Adriatico. Od ožujka 2007. do kolovoza 2009. godine voditelj je projekta IRCLAMA u okviru europskog programa FP6. Voditelj je programa pod nazivom Hrvatski identitet u europskom kontekstu: srednjovjekovna spomenička baština koji okuplja šest projekata financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, među kojima i Hrvatska umjetnička baština do ‘stila 1200′ u europskom kontekstu (od 2007.) kojega je voditelj. Sudjelovao je izlaganjima na osamdesetak znanstvenih skupova, uglavnom međunarodnih. Održao je više javnih predavanja na sveučilištima u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Meksiku, Japanu te na drugim uglednim ustanovama, Francuskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Istituto Veneto di Scienze, Lettere ed Arti, Société des antiquaires de France, Ecole des chartes i Ecole pratique des hautes études u Parizu. Objavio je stotinjak znanstvenih radova, od kojih velik broj u inozemstvu. Autor je više velikih izložbi znanstvenog i kulturološkog karaktera: Od Nina do Knina. Iz hrvatske spomeničke baštine od IX. do XI. stoljeća, (Zagreb, 1992.). Bio je koordinator u europskom projektu od pet izložbi Karlo Veliki i stvaranje Europe. Osim sudjelovanja u katalozima španjolske i talijanske izložbe, jedan je od autora hrvatske izložbe (Split, 2000.), koja je bila prenesena i u Italiju. Bio je i komesar za Hrvatsku i jedan od autora izložbe L’Europe des Anjou (Fontevraud, 2001.). Za realizaciju tih izložbi dobio je medalju Filozofskog fakulteta za 2001. godinu, a kao jedan od autora kataloga Hrvati i Karolinzi, Strossmayerovu nagradu za znanstveno djelo 2001. godine. Bio je komesar i koautor izložbe Hrvatska renesansa (Ecouen i Zagreb, 2004.) te izložbe Renesansa u Francuskoj (Zagreb, 2005.). Za suradnju s francuskim znanstvenim i kulturnim ustanovama te projekte nekoliko izložbi odlikovan je 2004. godine francuskim ordenom Officier de l’ordre des palmes académiques. Za rad na katalogu fakultetsko Vijeće dodijelilo mu je s drugim autorima medalju Filozofskog fakulteta za 2005. godinu, na kojoj se zahvalio jer je tada već bio dekan. Odlikovan je i Ordenom Lomonosova Ruske federacije godine 2007. Godine 2006. bio je član izložbene komisije Canossa – Erschutterung der Welt. Geschichte, Kunst und Kultur am Aufgang der Romanik, Paderborn. Za zalaganja u aktiviranju studenata u znanstveno-istraživačkom radu Klub studenata povijesti umjetnosti dodijelio mu je 2006. godine zahvalnicu, i proglasio ga počasnim članom Kluba. Član je Hrvatskog arheološkog društva, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Association pour l’antiquité tardive, Société des antiquaires de France. Počasni je član Međunarod­nog seminara Sveučilišta u Blagoevgradu. 1993./1995. bio je pročelnik Odjela za arheolo­giju, et­nologiju i povijest umjetnosti Matice hrvatske. 2005./2006. član je znanstvenog savjeta časopisa Antiquité tardive, od 2008. godine član je uredničkog odbora časopisa Chinese Journal of European languages and Cultures, od 2009. godine član je uredničkog odbora časopisa Arte a Friuli Arte a Trieste. Od svibnja 2007. do svibnja 2010. godine član je Izvršnog odbora The Prague Network of Dean’s of Faculties of Humanities. Govori, čita i piše francuski, engleski i talijanski, služi se njemačkim, a pasivno s još nekoliko jezika.

ažurirano: 12 Travanj, 2023