Diplomski studij povijesti umjetnosti
upute za provedbu diplomskoga studija – ak. god. 2011./2012. (odnose se na studente koji su upisali diplomski studij povijesti umjetnosti od ak. god. 2011./2012.)
Upute za provedbu diplomskoga studija prihvaćene su na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti dana 12. ožujka 2009. godine. Izmjene točaka 6 (Prijava diplomskog rada) i 7 (Diplomski rad) odobrene su na redovitoj sjednici Vijeća Odsjeka dana 6. travnja 2011. godine. Izmjene točaka 2 i 6.2 u skladu su s promjenama izvedbenog plana i programa studija, donesenim na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti.
1. Uvjeti za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti
Uvjet za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti je završen preddiplomski studij povijesti umjetnosti. Izvanredno studij mogu upisati i prvostupnici drugih srodnih studija ukoliko su prošli provjeru u sklopu kvalifikacijskog postupka. Tim se studentima mogu propisati razlikovni kolegiji s preddiplomskog studija.
2. Smjerovi i moduli
Diplomski studij ima dva smjera, nastavnički i istraživački. Istraživački smjer diplomskoga studija ima četiri modula:
- umjetnost antike i srednjeg vijeka
- umjetnost renesanse i baroka
- moderna i suvremena umjetnost
- konzervatorstvo
Moduli se ne upisuju. Studenti sami oblikuju svoj kurikulum, upisujući kolegije iz sva četiri modula i/ili ponude Fakulteta, tijekom I., II. i III. semestra diplomskoga studija. Međutim, studenti od prvog semestra trebaju pažljivo planirati svoj kurikulum, jer da bi zadovoljili uvjete za pisanje diplomskoga rada na određenom modulu moraju odslušati i položiti tri kolegija koji su obavezni za taj modul. Obavezni kolegiji za pojedini modul su na popisu kolegija na diplomskom studiju označeni zvjezdicom (*). Student tijekom studija može zadovoljiti uvjete za pisanje rada na nekoliko različitih modula.
Ukupan broj ECTS-a: 60 ECTS dvopredmetni / 120 ECTS jednopredmetni
Dvopredmetni studij
Tijekom diplomskoga studija student je dužan sakupiti 60 ECTS-a:
o 45 ECTS-a (15 ECTS-a po semestru) na odslušanim kolegijima
o 15 ECTS-a za diplomski rad i diplomski praktikum
Najmanje 6 kolegija mora biti iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti (odnosno 30 ECTS-a), uz uvjet:
o najmanje po jedan kolegij iz svakog modula
o najmanje 3 obavezna kolegija modula na kojem će student pisati diplomski rad
Preostala 3 kolegija (odnosno broj kolegija koji odgovara 15 ECTS-a) mogu se birati iz ponude Odsjeka ili Fakulteta (preporuka je da se kolegiji biraju iz ponude Odsjeka).
Jednopredmetni studij
Tijekom diplomskoga studija student je dužan sakupiti 120 ECTS-a:
o 105 ECTS-a na odslušanim kolegijima (30-35 ECTS-a po semestru)
o 15 ECTS-a za diplomski rad i diplomski praktikum
Najmanje 12 kolegija (odnosno 60 ECTS-a) mora biti iz ponude Odsjeka za povijest
umjetnosti, uz uvjet:
o najmanje po 2 kolegija iz svakog modula
o najmanje 4 kolegija iz modula na kojemu će student pisati diplomski rad (od toga 3 obavezna kolegija toga modula).
Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta.
3. Studijski savjetnik
Student dvopredmetnog i jednopredmetnog diplomskog studija povijesti umjetnosti može odabrati (nije obaveza) studijskog savjetnika tijekom prvog tjedna nastave I. semestra diplomskoga studija medu svim članovima Odsjeka koji sudjeluju u nastavi na diplomskom studiju. Svaki nastavnik može ograničiti broj studenata kojima je savjetnik na 5 studenata godišnje. Studijski savjetnik pruža sve informacije vezane uz interesno područje studenta, savjetuje izbor kolegija, upućuje na dopunsku literaturu te mogući jednosemestralni boravak na inozemnom sveučilištu. Studijski savjetnik može savjetovati i olakšati izbor područja diplomskoga rada. Rad studijskog savjetnika odvija se tijekom redovnih konzultacija, ili prema dogovoru.
4. Seminarski radovi
Obaveza pisanja seminarskih radova i modeli seminarskih radova ovise o silabusu pojedinog kolegija. Uvod u metode pisanja povjesnoumjetničkih tekstova u svrhu pripreme za izradu diplomskoga rada i usmena izlaganja rezultata samostalnog istraživanja predviđeni su u diplomskom praktikumu.
5. Terenska nastava
Terenska nastava odgovara satnici vježbi na kolegijima s pojedinog modula. Organizira se ili kao jedna višednevna terenska nastava na razini modula (za sve kolegije koji pripadaju tom modulu) ili kao više kraćih, ovisno o dogovoru nastavnika na pojedinom modulu.
Ukoliko student želi prijaviti diplomski rad na određenom modulu, a nije (bio) u mogućnosti ići na terensku nastavu vezanu uz taj modul, mora napisati rad koji pokriva gradivo terenske nastave.
Studenti mogu sudjelovati na terenskim nastavama više modula. Polaznici poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti mogu se priključiti terenskoj nastavi diplomskog studija.
6. Prijava diplomskoga rada
6.1 Postupak prijave diplomskoga rada
Tijekom prvoga semestra diplomskoga studija pročelnik će uputiti studente da na web-stranici Odsjeka prouče objavljena pravila za prijavu diplomskoga rada te popis mogućih mentora i njihove kvote. Student obavještava odabranoga mentora u prvom tjednu trećega semestra o temi i namjeri da piše diplomski rad s njim kao mentorom. Mentor radi listu prihvaćenih kandidata i tema koja u jednoj akademskoj godini može brojati najviše pet diplomanata što uključuje i komentorstva. Jedini kriterij je suglasnost mentora i pravodobna prijava teme. Kada se kvota zadovolji, lista se zatvara i studenti čekaju službene prijave tema.
Student planira daljnji upis kolegija prema odabranoj i s budućim mentorom dogovorenoj istraživačkoj temi i modulu, a službeno prijavljuje diplomski rad na odobrenje Vijeću Odsjeka za povijest umjetnosti do kraja trećeg semestra diplomskoga studija. Ukoliko teme budu odbijene ili na Vijeću budu usvojene primjedbe, nije odbijeno mentorstvo nego student prilagođava temu.
6.2 Uvjeti za prijavu diplomskoga rada na određenom modulu
Do trenutka prijave rada krajem trećeg semestra studenti dvopredmetnoga studija trebaju imati najmanje tri prijavljena ili već odslušana i položena obavezna kolegija (15 ECTS-a) na tom modulu. U slučaju da do kraja trećeg semestra nema zadovoljen taj uvjet student može u dogovoru s mentorom prijaviti kolegij s odabranoga modula u četvrtom semestru studija. Također, u dogovoru s mentorom student može već tijekom trećeg semestra prijaviti jedan odabrani kolegij izvan modula, ali i na bilo kojem drugoj studijskoj grupi Fakulteta ako je kolegiji izravno vezan za temu planiranoga diplomskoga rada. U tom slučaju ciljanoga i s mentorom dogovorenoga kolegija, a koji odobri Vijeće Odsjeka, taj kolegij mu se računa kao kolegij modula. Studenti jednopredmetnoga studija moraju imati najmanje četiri prijavljena ili već odslušana i položena kolegija (20 ECTS-a) na modulu na kojem žele pisati diplomski rad (od toga tri obavezna kolegija modula).
Student prijavljuje diplomski rad ispunjavanjem predviđenoga prijavnoga lista koji predaje tajnici Odsjeka – na prijavnom listu navodi:
- - modul na kojemu prijavljuje rad
- - sve odslušane i upisane kolegije na modulu na kojem želi pisati diplomski rad
- - predlaže temu rada
- - potpis mentora s izjavom o suglasnosti s predloženom temom
Na redovitoj sjednici Odsjeka u veljači tekuće godine Vijeće Odsjeka raspravlja o predloženim temama, raspoređuje mentorstva te do početka četvrtoga semestra prihvaća i na internetskoj stranici Odsjeka objavljuje konačnu listu kandidata, tema i mentora
Obrazac za prijavu diplomskog rada
7. Diplomski rad
Diplomski rad treba sadržavati 40-50 kartica teksta (1 kartica = 1800 znakova s razmacima; bez ilustracija i popisa literature). Diplomanti se trebaju pridržavati pravila pisanja bibliografije i bilježaka koje će biti objavljene na internetskim stranicama Odsjeka za povijest umjetnosti.
ECTS bodovi za diplomski rad: 15 ECTS
Diplomski praktikum – podrazumijeva zajedničke sastanke mentora i (svih) njegovih diplomanata (10 sati), a rad obuhvaća konzultacije, pomoć i upute pri izradi diplomskog rada i prezentacije samostalnih istraživanja na temu diplomskog rada. Diplomski praktikum se ne upisuje u indeks, ali je svaki student obavezan odraditi diplomski praktikum unutar 15 ECTS-a koje nosi diplomski rad.
Diplomski rad se brani nakon odslušanoga četvrtog semestra diplomskog studija – nakon ljetnoga i jesenskoga ispitnog roka tekuće godine (obrane diplomskih radova održavaju se tri puta godišnje, tijekom prvog tjedna nakon ispitnih rokova).
Obrani diplomskog rada nije moguće pristupiti bez potvrde o svim položenim ispitima.
Obranu diplomskog rada provodi tročlana komisija koja sastavlja zapisnik o tijeku obrane i ocjenjuje radnju.
Nakon završenog studija studenti stječu naslov magistra povijesti umjetnosti.
*Diplomski rad je sastavni dio diplomskog studija povijesti umjetnosti i stoga student da bi stekao diplomu i titulu magistra povijesti umjetnosti mora obraniti diplomski rad i na Odsjeku za povijest umjetnosti.
8. Jednopredmetni diplomski studij istraživačko-nastavničkog smjera
Studenti jednopredmetnog studija istraživačko-nastavničkog smjera u dvije godine studija trebaju skupiti 120 ECTS-a, od čega 60 ECTS-a na istraživačkom i 60 ECTS-a na nastavničkom smjeru.
Organizirani nastavnički kolegiji unutar istraživačko-nastavničkog smjera obvezatni su za sve studente istraživačko-nastavničkog smjera i zajedno s diplomskim radom iznose 30 ECTS-a:
- Metodika nastave povijesti umjetnosti u VII. semestru
- Nastavna sredstva za izvodenje nastave povijesti umjetnosti u VII. semestru
- Hospitacije i izborni iz metodike nastave povijesti umjetnosti u VIII. semestru
- Praktikum I. u IX. semestru
- Praktikum II. i diplomski rad u X. semestru.
Diplomski rad nastavničkog dijela studija izravno je povezan s praktičnom nastavom koju studenti izvode u srednjim školama kroz IX. i X. semestar. Pored toga studenti su obvezatni pohađati i položiti kolegije zajedničkih nastavnih kompetencija u iznosu od 30 ECTS-a (8 obvezatnih i 2 izborna kolegija) u organizaciji Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pravila studiranja na istraživačkom dijelu studija istovjetna su onima na dvopredmetnom istraživačkom diplomskom studiju. Studenti odabiru izborne kolegije (45 ECTS-a) i diplomski rad (15 ECTS-a).
Studenti istraživačko-nastavničkog smjera obvezatni su izraditi diplomski rad na istraživačkom smjeru i diplomski rad na nastavničkom smjeru. Nakon završenog studija studenti stječu naslov magistra edukacije povijesti umjetnosti i magistra povijesti umjetnosti.
9. Dvopredmetni diplomski studij nastavničkog smjera
Studenti dvopredmetnog nastavničkog smjera u dvije godine studija trebaju skupiti 45 ECTS-a na Odsjeku za povijest umjetnosti (45 ECTS povijest umjetnosti + 45 ECTS druga studijska grupa + 30 ECTS predmeti nastavničkih kompetencija Centra za obrazovanje nastavnika).
Organizirani kolegiji nastavničkog smjera unutar Odsjeka za povijest umjetnosti obvezatni su za sve studente nastavničkog smjera i zajedno s diplomskim radom iznose 30 ECTS bodova:
- Metodika nastave povijesti umjetnosti (7 ECTS) i Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti (3 ECTS) u VII. semestru
- Hospitacije (2 ECTS) i izborni kolegij iz metodike nastave povijesti umjetnosti (5 ECTS) u VIII. semestru
- Praktikum I. (4 ECTS) u IX. semestru
- Praktikum II. (4 ECTS) i diplomski rad (5 ECTS) u X. semestru
Diplomski rad nastavničkog dijela studija izravno je povezan s praktičnom nastavom koju studenti izvode u srednjim školama kroz IX. i X. semestar. Pored toga studenti su obvezatni pohađati i položiti kolegije zajedničkih nastavnih kompetencija u iznosu od 30 ECTS bodova (8 obvezatnih i 2 izborna kolegija) u organizaciji Centra za obrazovanje nastavnika Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te 3 izborna kolegija (iz ponude istraživačkog smjera diplomskog studija) na Odsjeku za povijest umjetnosti (15 ECTS), svaki iz različitog modula.
Akademski naziv završenog studenta: Magistar/Magistra povijesti umjetnosti; Magistar/Magistra edukacije povijesti umjetnosti
Kompetencije: Usvajanje stručnih kompetencija i znanja povijesti umjetnosti za stručni i istraživački rad unutar različitih profila struke (znanstveni, muzejsko-galerijski, konzervatorski). Izvršavanjem obaveza nastavničkog modula studenti se osposobljavaju za održavanje nastave iz predmeta Likovne umjetnosti, Povijesti umjetnosti i srodnih predmeta u srednjim školama.
Mogućnosti zapošljavanja: Stječe se mogućnost zaposlenja u znanosti, obrazovanju (fakulteti, savjetnička mjesta), konzervatorskim odjelima za zaštitu spomenika kulture. Jednako tako stručnjaci tog profila mogu raditi u ostalim tijelima državne i regionalne uprave i samouprave vezanima uz gospodarenje te očuvanje kulturne i umjetničke baštine, u muzejskim i galerijskim institucijama te elektroničkim i tiskanim medijima, kao i u svim ostalim djelatnostima društvenog i javnog života vezanima uz očuvanje, oblikovanje i promociju vizualnog identiteta Hrvatske. Izvršavanjem obaveza nastavničkog modula povijesti umjetnosti, magistri edukacije povijesti umjetnosti mogu se zaposliti u gimnazijama i srednjim strukovnim školama kao profesori.