Odsjek za
povijest umjetnosti Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Diplomski studij povijesti umjetnosti

Izvedbeni plan

Jednopredmetni studij:

Dvopredmetni studij:

1. Uvjeti za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti

Uvjet za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti je završen preddiplomski studij povijesti umjetnosti. Iznimno studij mogu upisati i prvostupnici drugih srodnih studija ukoliko su prošli provjeru u okviru kvalifikacijskog postupka. Tim se studentima mogu propisati razlikovni kolegiji s preddiplomskog studija.

2. Smjerovi i moduli

Diplomski studij ima dva smjera, nastavnički i istraživački. Istraživački smjer diplomskoga studija ima četiri modula:

  1. umjetnost antike i srednjeg vijeka
  2. umjetnost renesanse i baroka
  3. moderna i suvremena umjetnost
  4. konzervatorstvo

Od ak. god. 2015./2016. u okviru upisnog postupka na diplomski studij provodi se upis smjerova i modula. Pravo odabira modula pristupnici stječu ovisno o prosjeku ocjena na završenom preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti ili likovne kulture.

Redoslijed obaveznih kolegija modula (od ak. god. 2016./2017.) određen je izvedbenim planom svakoga modula.

Obavezni kolegiji modula istraživačkoga smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti:

Modul Umjetnost antike i srednjeg vijeka

  1. semestar: Odnos forme i funkcije u srednjovjekovnoj sakralnoj arhitekturi
  2. semestar: Bizantsko slikarstvo od IX. do XIV. stoljeća
  3. semestar: Umjetnost oko godine 1000.

Modul Umjetnost renesanse i baroka

  1. semestar: Hrvatska likovna baština »između gotike i baroka«
  2. semestar: Ikonografija nakon Tridentskoga sabora
  3. semestar: Autopsija, arhiv, atribucija

Modul Moderna i suvremena umjetnost

  1. semestar: Izbor stila u arhitekturi XIX. stoljeća
  2. semestar: Izvaneuropske kulture i moderna umjetnost
  3. semestar: Povijest i teorija dizajna

Modul Konzervatorstvo

  1. semestar: Povijest i teorija konzervacije u Europi u XIX. i XX. stoljeću
  2. semestar: Povijest i teorija konzervacije u Hrvatskoj u XIX. i XX. stoljeću
  3. semestar: Zaštita nepokretne baštine
  4. semestar: Zaštita pokretne baštine

Studenti koji su diplomski studij istraživačkoga smjera povijesti umjetnosti upisali prije ak. god. 2016./2017. sami određuju redoslijed upisivanja kolegija tijekom I., II. i III. semestra diplomskoga studija, ovisno o upisanom modulu i semestru izvođenja pojedinog kolegija. Obavezni kolegiji za pojedini modul su na popisu kolegija diplomskoga studija označeni zvjezdicom (*).

Ukupan broj ECTS-a: 120 ECTS jednopredmetni / 60 ECTS dvopredmetni

Jednopredmetni diplomski studij istraživačkoga smjera

Tijekom diplomskoga studija povijesti umjetnosti student je dužan ostvariti 120 ECTS-a:

  • ♦ 105 ECTS-a na odslušanim kolegijima (30-35 ECTS-a po semestru)
  • ♦ 15 ECTS-a za diplomski rad i diplomski praktikum

Odslušani kolegiji moraju odgovarati sljedećoj strukturi:

Moduli 1-3

  • ♦ 3 obavezna kolegija upisanog modula (=15 ECTS)
  • ♦ 1 izborni kolegij upisanog modula (=5 ECTS)
  • ♦ 2 kolegija iz svakog od ostala 3 modula (=30 ECTS)

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 55 ECTS.

Modul 4

  • ♦ 4 obavezna kolegija upisanog modula (=20 ECTS)
  • ♦ 2 kolegija iz svakog od ostala 3 modula (=30 ECTS)

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 55 ECTS.

Dvopredmetni diplomski studij istraživačkoga smjera

Tijekom diplomskoga studija povijesti umjetnosti student je dužan ostvariti 60 ECTS-a:

  • ♦ 45 ECTS-a (15 ECTS-a po semestru) na odslušanim kolegijima
  • ♦ 15 ECTS-a za diplomski rad i diplomski praktikum

Odslušani kolegiji moraju odgovarati sljedećoj strukturi:

Moduli 1-3

  • ♦ 3 obavezna kolegija upisanog modula (=15 ECTS)
  • ♦ 1 kolegij iz svakog od ostala 3 modula (=15 ECTS)

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 15 ECTS

Modul 4

  • ♦ 4 obavezna kolegija upisanog modula (=20 ECTS)
  • ♦ 1 kolegij iz svakog od ostala 3 modula (=15 ECTS)

Preostali kolegiji biraju se iz ponude Odsjeka ili Fakulteta, do kvote od 10 ECTS.

Struktura studija i uvjeti prijave diplomskoga rada na određenom modulu za studente koji su upisali prvu godinu istraživačkoga smjera diplomskoga studija prije ak. god. 2015./2016.

Jednopredmetni studij: najmanje 12 kolegija (60 ECTS) mora biti iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti, uz uvjet: najmanje po 2 kolegija iz svakog modula; najmanje 4 kolegija iz modula na kojem student namjerava pisati diplomski rad (od toga 3 obavezna kolegija toga modula).

Dvopredmetni studij: najmanje 6 kolegija (30 ECTS) mora biti iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti, uz uvjet: najmanje po jedan kolegij iz svakog modula; najmanje 3 obavezna kolegija iz modula na kojem student namjerava pisati diplomski rad.

 

Dvopredmetni diplomski studij nastavničkog smjera

Studenti dvopredmetnoga nastavničkoga smjera u dvije godine studija trebaju ostvariti 45 ECTS-a na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Organizirani kolegiji nastavničkoga smjera unutar Odsjeka za povijest umjetnosti obavezni su za sve studente nastavničkoga smjera i zajedno s diplomskim radom iznose 30 ECTS bodova:

  • ♦ Metodika nastave povijesti umjetnosti (7 ECTS) i Nastavna sredstva za izvođenje nastave povijesti umjetnosti (3 ECTS) u I. semestru
  • ♦ Hospitacije (2 ECTS) i izborni kolegij iz metodike nastave povijesti umjetnosti (5 ECTS) u II. semestru
  • ♦ Praktikum i izvođenje nastave I. (4 ECTS) u III. semestru
  • ♦ Praktikum i izvođenje nastave II. (4 ECTS) i diplomski rad (5 ECTS) u IV. semestru

Studenti su obavezni pohađati i položiti 3 izborna kolegija (iz ponude istraživačkoga smjera diplomskoga studija) na Odsjeku za povijest umjetnosti (15 ECTS), svaki iz različitoga modula.

Studenti su obavezni pohađati i kolegije nastavničkih kompetencija iz ponude Centra za obrazovanje nastavnika, a prema programu Centra. Popis kolegija i obavijesti o upisu na kolegije dostupni su na mrežnim stranicama Centra za obrazovanje nastavnika.

Pri upisivanju izbornih kolegija iz ponude Odsjeka za povijest umjetnosti i kolegija iz ponude Centra za obrazovanje nastavnika studenti nisu uvjetovani redoslijedom upisa kolegija, nego sami mogu organizirati svoje obaveze uz što ravnomjerniju raspodjelu ECTS bodova po semestrima.

3. Studijski savjetnik

Student dvopredmetnog i jednopredmetnog diplomskog studija povijesti umjetnosti može odabrati (nije obaveza) studijskog savjetnika tijekom prvog tjedna nastave I. semestra diplomskoga studija medu svim članovima Odsjeka koji sudjeluju u nastavi na diplomskom studiju. Svaki nastavnik može ograničiti broj studenata kojima je savjetnik na pet studenata godišnje. Studijski savjetnik pruža sve informacije vezane uz interesno područje studenta, savjetuje izbor kolegija, upućuje na dopunsku literaturu te mogući jednosemestralni boravak na inozemnom sveučilištu. Rad studijskog savjetnika odvija se tijekom redovnih konzultacija, ili prema dogovoru.

4. Terenska nastava

Terenska nastava odgovara satnici vježbi na kolegijima s pojedinog modula. Organizira se ili kao jedna višednevna terenska nastava na razini modula (za sve kolegije koji pripadaju tom modulu) ili kao više kraćih, ovisno o dogovoru nastavnika na pojedinom modulu.

Studenti mogu sudjelovati na terenskim nastavama više modula. Polaznici poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti mogu se priključiti terenskoj nastavi diplomskog studija.

5. Prijava diplomskoga rada

5.1 Postupak prijave diplomskoga rada

Diplomski rad izrađuje se u okviru smjera i modula koji je student upisao na početku studija. Tijekom trećega semestra diplomskoga studija studenti su dužni odabrati mentora i dogovoriti temu diplomskoga rada. Mentor radi popis prihvaćenih kandidata i tema koja u jednoj akademskoj godini može brojati najviše pet diplomanata, što uključuje i komentorstva. Kada se kvota zadovolji, lista se zatvara i studenti čekaju službene prijave tema.

Student službeno prijavljuje diplomski rad na odobrenje Vijeću Odsjeka za povijest umjetnosti do kraja trećeg semestra diplomskoga studija, prema posebnim uputama i terminima pravovremeno objavljenima na internetskim stranicama Odsjeka. Ukoliko teme budu odbijene ili na Vijeću budu usvojene primjedbe, nije odbijeno mentorstvo nego student prilagođava temu.

5.2 Uvjeti za prijavu diplomskoga rada na modulima istraživačkoga smjera

Do trenutka prijave rada krajem trećeg semestra studenti dvopredmetnoga studija trebaju imati najmanje tri prijavljena ili već odslušana i položena obavezna kolegija (15 ECTS-a) upisanoga modula. U slučaju da do kraja trećeg semestra nema zadovoljen taj uvjet student može u dogovoru s mentorom prijaviti obavezni kolegij modula u četvrtom semestru studija. Također, u dogovoru s mentorom student može već tijekom trećeg semestra prijaviti jedan odabrani kolegij izvan modula, ali i na bilo kojem drugoj studijskoj grupi Fakulteta ako je kolegiji izravno vezan za temu planiranoga diplomskoga rada. U tom slučaju ciljanoga i s mentorom dogovorenoga kolegija, a koji odobri Vijeće Odsjeka, taj kolegij mu se računa kao kolegij modula. Studenti jednopredmetnoga studija moraju imati najmanje četiri prijavljena ili već odslušana i položena kolegija (20 ECTS-a) upisanog modula (od toga tri obavezna kolegija modula).

Student prijavljuje diplomski rad ispunjavanjem predviđenoga obrasca koji predaje u tajništvu Odsjeka, na kojem navodi:

  • ♦ modul na kojemu prijavljuje rad
  • ♦ sve odslušane i upisane kolegije na modulu na kojem želi pisati diplomski rad
  • ♦ predlaže temu rada
  • ♦ potpis mentora s izjavom o suglasnosti s predloženom temom

Na redovitoj sjednici Odsjeka u veljači tekuće akademske godine Vijeće Odsjeka raspravlja o predloženim temama, raspoređuje mentorstva te do početka četvrtoga semestra prihvaća i na internetskoj stranici Odsjeka objavljuje konačnu listu kandidata, tema i mentora. Nakon što je tema diplomskoga rada prijavljena i odobrena na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti, mentor je upisuje studentu u indeks.

6. Diplomski rad

Diplomski rad se oblikuje prema Uputama za prijavu, izradu i obranu diplomskog rada na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odobrenima na sjednici Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti dana 18. listopada 2016. godine.

ECTS bodovi za diplomski rad: 15 ECTS (istraživački smjer), odnosno 5 ECTS (nastavnički smjer)

Ukupan broj ECTS-a za jedinstveni diplomski rad (diplomski rad koji se prijavljuje na oba studija u dvopredmetnoj kombinaciji) iznosi 15 za studij povijesti umjetnosti + ECTS bodovi za diplomski rad propisani na drugom odsjeku.

Diplomski praktikum – podrazumijeva zajedničke sastanke mentora i njegovih diplomanata (10 sati), a rad obuhvaća konzultacije, pomoć i upute pri izradi diplomskog rada i prezentacije samostalnih istraživanja na temu diplomskog rada. Diplomski praktikum se ne upisuje u indeks, ali je svaki student obavezan odraditi diplomski praktikum unutar 15 ECTS-a koje nosi diplomski rad.

Diplomski rad se brani nakon odslušanoga četvrtog semestra diplomskog studija – nakon ljetnoga i jesenskoga ispitnog roka tekuće akademske godine (obrane diplomskih radova u pravilu se održavaju tri puta godišnje, tijekom prvog tjedna nakon ispitnih rokova).

Obrani diplomskog rada nije moguće pristupiti bez potvrde o svim položenim ispitima.

Obranu diplomskog rada provodi tročlano povjerenstvo koje sastavlja zapisnik o tijeku obrane i ocjenjuje rad.

Nakon završenog studija studenti stječu naslov magistar/magistra povijesti umjetnosti, odnosno magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti.

*Diplomski rad je sastavni dio diplomskog studija povijesti umjetnosti i stoga student da bi stekao diplomu magistra/magistre povijesti umjetnosti ili magistra/magistre edukacije povijesti umjetnosti mora obraniti diplomski rad i na Odsjeku za povijest umjetnosti.

Akademski naziv završenog studenta: magistar/magistra povijesti umjetnosti; magistar/magistra edukacije povijesti umjetnosti

Kompetencije: Usvajanje stručnih kompetencija i znanja povijesti umjetnosti za stručni i istraživački rad unutar različitih profila struke (znanstveni, muzejsko-galerijski, konzervatorski). Izvršavanjem obaveza nastavničkog modula studenti se osposobljavaju za održavanje nastave iz predmeta Likovne umjetnosti, Povijesti umjetnosti i srodnih predmeta u srednjim školama.

Mogućnosti zapošljavanja: Stječe se mogućnost zaposlenja u znanosti, obrazovanju (fakulteti, savjetnička mjesta), konzervatorskim odjelima Ministarstva kulture i Hrvatskom restauratorskom zavodu. Također, stručnjaci tog profila mogu raditi u ostalim tijelima državne i regionalne uprave vezanima za gospodarenje te očuvanje kulturne i umjetničke baštine, u muzejskim i galerijskim institucijama te elektroničkim i tiskanim medijima, kao i u svim ostalim djelatnostima društvenog i javnog života vezanima za očuvanje, oblikovanje i promociju vizualnog identiteta Republike Hrvatske. Završetkom nastavničkog smjera diplomskoga studija povijesti umjetnosti, magistri/magistre edukacije povijesti umjetnosti mogu se zaposliti u gimnazijama i srednjim strukovnim školama kao nastavnici, u muzejskim i galerijskim institucijama kao muzejski pedagozi te u svim ostalim djelatnostima vezanima za obrazovanje.