Francuska ortoepija 1

Naziv predmeta: Francuski jezik

Naziv kolegija: Francuska ortoepija 1 

Nositelj kolegija: dr.sc. Bogdanka Pavelin Lešić, doc.

Izvoditelj kolegija: dr.sc. Lidija Orešković Dvorski, viša asistentica (3 grupe)

ECTS bodovi: 2

Jezik: francuski

Ispit: da

Ocjena: brojčana

Trajanje: jedan semestar (prvi)

Status: obvezni

Oblik nastave: 1P+1V

Uvjeti: preduvjet za upis kolegija Francuska ortoepija 2 (2. semestar)

Okvirni sadržaj kolegija: Sažeti teorijski opis francuskog fonetskog sustava i artikulacijske baze francuskog jezika u usporedbi s hrvatskim jezikom; usvajanje novih razlikovnih obilježja glasova (vokalska i konsonantska nazalnost, zaobljenost prednjih vokala). Težište je na praktičnom usvajanju francuskog fonetizma razvijanjem sposobnosti auditivne identifikacije glasova i njihove fonetske transkripcije, te diskriminacije većih izgovornih cjelina.

Cilj kolegija (očekivane kompetencije): Usvajanje francuskog fonetskog sustava na perceptivnoj i artikulacijskoj razini kao organske cjeline čiji su dijelovi funkcionalno međuovisni i uvjetuju jedni druge.

Raspored rada po tjednima:

1) Izlaganje ciljeva i metode rada; očekivanja na kraju semestra; uvježbavanje rada u fonolaboratoriju.

2) vježba razumijevanja izvornog govornika, ispadanje e caduc i posljedično restrukturiranje slogova. Širenje vokalskog prostora francuske artikulacijske baze kao okvira novog fonetskog sustava.

3) prepoznavanje timbra glasova i njegova ovisnost o mjestu tvorbe glasova. Premještanje težišta artikulacijske baze prema naprijed pomicanjem krajnjih vokala u ekstremnije realizacije. Utjecaj anteriorizacije artikulacije na konsonante. Lingvistička i ekspresivna funkcija timbra.

4) razlikovanje vokalske i konsonantske nazalnosti u francuskom: eksplozivnost nazalnih konsonanata kao opozicija slaboj vokalskoj nazalizaciji.

5)  stupnjevi otvorenosti vokala u francuskom: slušno i artikulacijsko razlikovanje parova poluotvorenih i poluzatvorenih; artikulacija dorsouvularnog /R/ i sociolingvistička markiranost apikoalveolarnog /r/.

6) vokalska zaobljenost u hrvatskom; zaobljenost kao razlikovno obilježje; prednji zaobljeni i prednji retraktirani vokali.

7) razlika podjele na slogove u govoru i pismu, otvoreni i zatvoreni, naglašeni i nenaglašeni slog; identifikacija e caduc u opoziciji s prednjim zaobljenim parom i prednjim nezaobljenim parom vokala.

8) Pismena provjera. Vježbe raspoznavanja e caduc. Likvidna grupa: sastav i položaj u slogu i riječi.

9) Ispadanje e caduc; izgovor e caduc poslije završne likvidne grupe. Fonetski alfabet.

10)  Fonetska korekcija i transkripcija teksta uz analizu grešaka.  

11)  Zatvoreni vokali i odgovarajući poluvokali – funkcija, prepoznavanje i izgovor.

12)  Timbar, odnosno mjesto tvorbe nazalnih vokala, auditivno prepoznavanje, grafije, izgovor.

13) Sistematske vježbe izgovora nazalnih vokala. Fonetska transkripcija teksta.

14) Pravila o ispadanju e caduc u raznim položajima u riječi, prepoznavanje situacija i uvježbavanje primjene izloženih pravila.

15) Pismena provjera. 

Literatura:

Obvezatna

Snimljeni uzorci govora standardnih izvornih govornika, zvučni tekstovi francuskih jezičnih tečajeva (Connexions : méthode de français : niveau 2)

Dopunska

N. Desnica-Žerjavić: Phonétique française, (pogl. 2 i 3), Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1996.

P. Léon: Prononçiation du français standard (Aide-mémoire d’orthoépie), Didier, Paris, 1961.