Childhood in South East Europe: Historical Perspectives an Growing Up in the 19th and 20th Centrury [Djetinjstvo u Jugoistocnoj Europi: povijesne perspektive odrastanja u 19. i 20. stoljecu], Slobodan Naumovic i Miroslav Jovanovic (editors), pp. 301, Belgrade-Graz (2001)

Childhood in the Past. 19th and 20th century. Additional Teaching Materijals [Djetinjstvo u proslosti. 19. i 20. stoljece - Dodatni materijali za nastavu], Milan Ristovic, Dubravka Stojanovic (editors), Association for Social History, pp. 100, Belgrade 2001.

            U proljece ove godine objavljeni su prvi rezultati projekta History and History Teaching in South East Europe, koji djeluje u okviru Pakta o stabilnosti u Jugoistocnoj Europi. Iz tiska je izasao zbornik clanaka Childhood in South East Europe: Historical perspectives on Growing Up in the 19th and 20th Centrury, koji su uredili Slobodan Naumovic i Miroslav Jovanovic, te zbirka dodatnih materijala za nastavu povijesti Childhood in the Past. 19th and 20th century, koji su uredili Milan Ristovic i Dubravka Stojanovic u izdanju Udruzenja za drustvenu istoriju u Beogradu. Iako posve razlicitog karaktera, obje su knjige posvecene jednoj temi: siroko razumijevanom djetinjstvu u mnogim njegovim aspektima s gledista socijalne historije. Knjige su objavljene na engleskom jeziku, ali je najavljeno i njihovo prevodjenje na jezike naroda jugoistocne Europe.

            U zborniku se nalaze clanci povjesnicara i antropologa iz jugoistocne Europe i njenoga srednjoeuropskog okruzenja - od Austrije i Madjarske preko Hrvatske, Srbije, Bugarske, Makedonije i Grcke do Turske (ciji je predstavnik turski sociolog iz Pariza). Nedostaju tekstovi iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Rumunjske i Albanije. Brojem tekstova isticu se istrazivaci iz Srbije.

            Teorijski uvod u zbornik napisao je austrijski povjesnicar Michael Mitterauer. Tri priloga posvecena su djetinjstvu na selu. U toj skupini pozornost privlaci clanak Marije Papathanassiou u kojem autorica nastoji provesti usporedbu situacije djece na selu u Grckoj i Austriji u razdoblju od pocetka 20. stoljeca da izbijanja Drugoga svjetskog rata. To je primjer geografski najudaljenje komparacije u ovom zborniku. Druga skupina clanaka posvecena je djetetu kao predmetu interesa drzave ili situaciji u kojoj se nalaze djeca u trenutku nedostatka brige od strane odraslih (ukljucujuci drzavne vlasti), tj. o maloljetnickoj delikvenciji i "djeci ulice". U zborniku mozemo takodjer pronaci clanke posvecene teskom ratnom i izbjeglickom djetinjstvu u balkanskim zemljama, te utjecaju vladajuce ideologije na zivot i obrazovanje djece. Karakteristicno je da se pozornost posvecuje pojedinim pojavama bez obzira na vremenski trenutak kada su se one dogadjale u rasponu minulih dvaju stoljeca.

            U zborniku se nalazi i opsirna bibliografija najnovijih publikacija koje su autori koristili pri pisanju svojih clanaka, ali i drugih relevantnih studija vaznih za tu temu u smislu opce i regionalne povijesti.

            Knjiga pod naslovom Djetinjstvo u proslosti, 19. i 20. stoljece koncipirana je kao zbirka dodatnih materijala za nastavu povijesti. U njoj je obradjeno deset najbitnijih aspekata zivota djece - od pitanja zivotnoga okruzenja djece ("Children in Villages and in Towns"), obiteljskih odnosa ("Children and the Family"), svakodnevnog zivota ("Children and Games", "Children and Work"), polozaja u drustvu ("Children and Crime", "Children at School", "Children and Health"), kao i interakcije djece i politike ("Children and War", "Children and Politics", "Children Heroes").

            Svaka cjelina zapocinje uvodnim tekstom, koji sadrzi sazeti prikaz problema, opis stanja u pojedinim zemljama, te ukazivanje na najbitnije pojave i procese. Slijedi niz (u svakom slucaju po nekoliko) izvornih tekstova koji mogu imati karakter autobiografija, usmenih uspomena koje su prikupili povjesnicari i etnolozi, ulomaka iz knjizevnih djela ili pak znanstvenih knjiga i clanaka. U svakoj cjelini nalazimo poticajna pitanja ("Questions") i preporuke ("Recommendations"), te mnostvo ilustrativnog materijala, uglavnom starih fotografija iz razlicitih zemalja regije.

            Nedostatak je te knjige svakako geografski okvir prikaza (zemlje od Slovenije i Madjarske do Turske), zbog cega se kao mana svakako moze navesti nedostatak sireg europskog i/ili srednjoeuropskog konteksta. Primjerice, saznajemo stupanj pismenosti, odnosno nepismenosti, ili urbanizacije u zemljama jugoistocne Europe, ali nije ponudjena usporedba tih podataka s odgovarajucima u srednjoj Europi ili u zapadnom dijelu kontimenta. Takav pristup nemoguce je opravdati osim ako se kao razlog ne prihvati postojanje Pakta o stabilnosti (i uza nj vezanih financijskih fondova) s njegovim tocno odredjenim politickim okvirom. Zbog toga ce materijali koje knjiga sadrzi vjerojatno biti losije prihvaceni u zemljama u kojima se - kao primjerice u Hrvatskoj - osjeca snazna srednjoeuropska i europska orijentacija, a interes javnosti okrece se od Balkana. Ponegdje se takodjer moze prigovoriti kompariranju kronoloski neusporedivih podataka sto svakako ne vodi boljem razumijevanju, te nesrazmjer priloga iz pojedinih zemalja.

            Bez obzira na navedene primjedbe, ovakva vrsta materijala moze bez sumnje biti vrlo korisna u nastavi, posebno jer je u mnogim slucajevima uocljiv nedostatak drustvene povijesti u nastavi i nezastupljenost drustvene povijesti i povijesti svakodnevnog zivota u udzbenicima. Medjutim, preduvjet za siru primjenu ovih materijala je svakako njihov najavljeni prijevod na jezike naroda jugoistocne Europe.