Library
Magdalena Najbar-Agičić
Falk Pingel, UNESCO Vodič za istraživanje i reviziju udžbenika, Profil, Zagreb 2000., str. 73
Nakon promjene vlasti u Hrvatskoj početkom 2000. godine pojavili su se sve snažniji zahtjevi za hitnim koracima u pravcu poboljšanja udžbenika, a posebno udžbenika povijesti, te otklanjanja postojećih nedostataka, pogotovo ksenofobije i netrpeljivosti prema susjednim narodima prisutne u nekim udžbenicima. Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske formiralo je i stručno povjerenstvo, na čelu kojeg se nalazio profesor Nikša Stančić. To je povjerenstvo trebalo izvršiti analizu postojećih udžbenika povijesti u Hrvatskoj. Uskoro se ipak pokazalo da prave volje ili snage za promjene nije bilo. Izvješće povjerenstva samo je u dijelovima «procurilo» u javnost, a cjelokupan tekst nikada nije službeno objavljen. Ministarstvo prosvjete je još jednom pokazalo da nije spremno za rad na potpuno transparentan način. Štoviše, izvješće Stančićeva povjerenstva nije imalo nikakav učinak. Nijedan udžbenik nije povučen iz uporabe.
U ljeto 2000. godine, kada su u Hrvatskoj vođene žustre rasprave o potrebi promjena udžbenika, izdavačka kuća Profil International izdala je hrvatski prijevod knjige Falka Pingela UNESCO Guidebook on Textbook Research and Textbook Revision [UNESCO Vodič za istraživanje i reviziju udžbenika]. Iako se odnosila na temu vrlo aktualnu u tome trenutku, temu koja je uzburkala atmosferu i na nastavku Prvog kongresa hrvatskih povjesničara, te bila predmet mnogih novinskih napisa, knjiga je prošla gotovo nezapaženo u javnosti. To je šteta, jer Pingelova knjiga, pored mnogih drugih, ima i taj značaj da jasno svjedoči o tome kako je istraživanje, analiza i revizija udžbenika u Europi i u svijetu posve legitiman i poželjan postupak, a ne vrsta opasne hereze kakvom su ga nastojali proglasiti protivnici promjena.
Knjiga UNESCO Vodič za istraživanje i reviziju udžbenika nije velikih dimenzija i – kako je to naglašeno u samom naslovu – ima karakter kratkog vodiča za analizu udžbenika. Sadrži povijesni pregled problematike revizije udžbenika, te metodologiju bilateralnih i multilateralnih projekata na tome području. Najopširnije poglavlje odnosi se na praktične upute za projekte istraživanja udžbenika. Autor u njemu govori kako o tehničkim pitanjima poput definiranja uzorka za istraživanje i financijskim implikacijama analiza, tako i o širem pristupu analizi, višestrukim funkcijama udžbenika te o aktivnostima koje bi trebale za cilj imati povratni transfer informacija od istraživača prema tvorcima udžbenika, odnosno u konačnici unapređenje udžbenika. Ističe se potreba međunarodne suradnje na polju istraživanja udžbenika i obrazovanja za globalnu odgovornost.
Još praktičniji karakter imaju Pingelovi savjeti recenzentima udžbenika i to ne samo udžbenika povijesti, već i udžbenika drugih društvenih predmeta, zemljopisa i jezika. UNESCO Vodič za istraživanje i reviziju udžbenika sadrži također osnovne informacije o Institutu Georg Eckert u Braunschweigu u Njemačkoj, koji se bavi međunarodnim projektima istraživanja udžbenika, potom o UNESCO-voj mreži za istraživanje udžbenika, te popis institucija koje se bave istraživanjem udžbenika u svijetu.
U suvremenom svijetu kada su mir i suživot različitih naroda i kultura dio općeprihvaćenog sustava vrijednosti, u doba globalizacije koja kontakte pripadnika različitih nacija čini svakodnevnicom, posebnu vrijednost dobivaju nastojanja da se kroz sustav školstva, pa tako i kroz udžbenike novi naraštaji obrazuju na način koji bi odgovarao izazovima što ih nosi budućnost. U tom kontekstu sasvim sigurno potrebna je revizija postojećih i kreiranje novih udžbenika u kojima neće biti mjesta stereotipima i predrasudama, udžbenika koji će učenicima pružati širu i potpuniju sliku o prošlosti.