SYLLABUS KOLEGIJA «PREGLED POVIJESTI RUSKE KNJIŽEVNOSTI 1»

Naziv predmeta: Ruska književnost
Naziv kolegija: Pregled povijesti ruske književnosti 1
Ime nastavnika: dr. sc. Josip Užarević
Mjesto i vrijeme: utorak, 9,45 – 11,00 h, A224
Status kolegija: obavezni
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: predavanje
Trajanje: 1 semestar (zimski), 2 sata tjedno
Broj ECTS-bodova: 5
Uvjet: nema uvjeta

Obveze studenata:
– redovito pohađanje nastave, čitanje ogovarajuće literature

Ciljevi kolegija:
– upoznavanje osnovnih razdoblja, najvažnijih predstavnika i djela ruske književnosti
od 10. do 18. stoljeća te razumijevanje logike njihova povijesnoga razvitka i
povezanosti

Uloga kolegija u ukupnome kurikulumu:
– u kontekstu sveukupna studija ruske književnosti kolegij nudi preliminarno-sintetsko
književnopovijesno znanje koje – uz Uvod u rusku književnost 1 i 2 – studentima
rusistike omogućuje lakšu orijentaciju pri odabiru kolegija u idućim (višim) fazama
studija

Korištene metode:
– izlaganje, analiza tekstova, diskusija, uporaba računala (Power Point, internet)

Sadržaj kolegija:
1. nastavna jedinica
Kristijanizacija Istočnih Slavena i počeci pismenosti. Općeslavenski kulturnopovijesni
kontekst. Pojam «stara ukrajinska / ruska / bjeloruska književnost».
– Mulić, M. 1975. «Stara ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7
(ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 236-237.
– Tvorogov, O.V. 1980. «Literatura Kievskoj Rusi. X – načalo XII veka», u: Istorija
russkoj literatury v četyreh tomah. Tom pervyj. Drevnerusskaja literatura. Literatura
XVIII veka (ur. D. S. Lihačev i G. P. Makogonenko), Leningrad: Nauka –
Leningradskoe otdelenie, str. 19-61.

2. nastavna jedinica
Kijevska Rus’ (10.-13. st.). Bizantski i južnoslavenski utjecaji. Žanrovi i poetika.
– Mulić, M. 1975. «Stara ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7
(ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 236-237.
– Tvorogov, O.V. 1980. «Literatura Kievskoj Rusi. X – načalo XII veka», u: Istorija
russkoj literatury v četyreh tomah. Tom pervyj. Drevnerusskaja literatura. Literatura
XVIII veka (ur. D. S. Lihačev i G. P. Makogonenko), Leningrad: Nauka –
Leningradskoe otdelenie, str. 19-61.

3. nastavna jedinica
Nestor i Povijest minulih godina (Povest’ vremennyh let).
– Maretić, T. 1889. Slaveni u davnini, Zagreb: Naklada Matice hrvatske.
– Mulić, M. 1975. «Stara ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7
(ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 236-237.
– Tvorogov, O.V. 1980. «Literatura Kievskoj Rusi. X – načalo XII veka», u: Istorija
russkoj literatury v četyreh tomah. Tom pervyj. Drevnerusskaja literatura. Literatura
XVIII veka (ur. D. S. Lihačev i G. P. Makogonenko), Leningrad: Nauka –
Leningradskoe otdelenie, str. 19-61.

4. nastavna jedinica
Mitropolit Ilarion: Slovo o zakonu i milosti (Slovo o zakone i blagodati). V
– Užarević, J. 1999. «Ilarionovo Slovo o zakonu i milosti i Slovo o vojni Igorevoj u
kontekstu stare ruske književnosti», u: Slovo o vojni Igorevoj, Zagreb: ŠK, str. 169-
182.
– Toporov, V. 1988. «Rabotniki odinnadcatogo časa. ‘Slovo o zakone i blagodati’ i
drevnekievskie realii», u: Russian Literature, vol. XXIV, str. 1-128.

5. nastavna jedinica
Slovo o vojni Igorevoj (Slovo o pъlku Igorevě).
– Bratulić, J. 1999. «Spor o autentičnosti Slova o plъku Igorevě», u: Slovo o vojni
Igorevoj, Zagreb: ŠK, str.157-168.
– Užarević, J. 1990. «Pjesnički subjekt i problem autorstva u Slovu o polke Igoreve»,
u: J. Užarević, Književnost, jezik, paradoks, Osijek: Revija, str. 252-257.
– Užarević, J. 1992-1993. «Zapažanja o kompoziciji Slova o plъku Igorevě», u:
Filologija, knjiga 20-21, Zagreb: HAZU, str. 479-488.
– Užarević, J. 1999. «Ilarionovo Slovo o zakonu i milosti i Slovo o vojni Igorevoj u
kontekstu stare ruske književnosti», u: Slovo o vojni Igorevoj, Zagreb: ŠK, str. 169-
182.

6. nastavna jedinica
Feudalna rascjepkanost i mongolsko-tatarska najezda (13.- prva polovica 15. st.)
Slovo o pogibiji Ruske zemlje (Slovo o pogibeli rusьkyja zemli). Drugi južnoslavenski
utjecaj (kraj 14. – početak 15. st.).
– Dmitriev, L. A. 1980. «Literatura pervyh let mongolo-tatarskogo iga. 1237 god –
konec XIII veka», u: Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom pervyj.
Drevnerusskaja literatura. Literatura XVIII veka (ur. D. S. Lihačev i G. P.
Makogonenko), Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie, str. 90-125.
– Mulić, M. 1975. «Stara ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga 7
(ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 236-237.

7. nastavna jedinica
Moskovska Rus’ (15.-17. st.) Jačanje Moskovske kneževine i konsolidacija
Sjeveroistočne Rusije (Velikorusije). Kulikovski ciklus (Zadonština i dr.). Ivan
Grozni. Moskva – Treći Rim. Avvakum i starovjerci (Žitie protopopa Avvakuma).
Europeizacija ruske kulture preko Ukrajine, Bjelorusije, Poljske. Prvi stihovani oblici
umjetničke književnosti. Ruski barok (Simenon Polockij).
– Benčić, Ž. 1991. Barok i avangarda, Zagreb: ZZK.

– Pančenko, A. M. 1980. «Literatura ‘perehodnogo veka’», u: Istorija russkoj literatury
v četyreh tomah. Tom pervyj. Drevnerusskaja literatura. Literatura XVIII veka (ur. D.
S. Lihačev i G. P. Makogonenko), Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie, str.
291-407.
– Vidmarovič, N. 2003. Svjaščennobezmolvie v drevnerusskoj literature, Zagreb: FF
press

8. nastavna jedinica
Pogled unatrag. Sintetska zapažanja o staroj ruskoj književnosti i kulturi
– Lihačev, D. S. 1980. «Svoeobrazie istoričeskogo puti russkoj literatury X – pervoj
četverti XVIII veka», u: Istorija russkoj literatury v četyreh tomah. Tom pervyj.
Drevnerusskaja literatura. Literatura XVIII veka (ur. D. S. Lihačev i G. P.
Makogonenko), Leningrad: Nauka – Leningradskoe otdelenie, str. 11-18.

9. nastavna jedinica
Formiranje nove ruske književnosti i kulture (početak 18. stoljeća). Reforme Petra
Velikoga – kulturne, gospodarske, političke, crkvene. Orijentacija na Zapad. Znanost.
Tiskarstvo. Prevodilaštvo.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga
7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404
– Jagić, V. 1895. Ruska književnost u osamnaestom stoljeću, Zagreb: Izdanje Matice
hrvatske.

10. nastavna jedinica
Ruski klasicizam. Kantemir, Trediakovskij, Lomonosov. Izgradnja silabičko-
akcenatskoga stiha. Modernizacija žanrovskoga sustava. Teorija triju stilova.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga
7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Jagić, V. 1895. Ruska književnost u osamnaestom stoljeću, Zagreb: Izdanje Matice
hrvatske.

11. nastavna jedinica
Sumarokov (1717-1777), Fonvizin (1744. ili 1745-1792).
– Badalič, J. i Kuzmina, V. 1966.Pamjatniki russkoj škol’noj dramy (po zagrebskim
spiskam), Moskva: AN SSSR.
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga
7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Jagić, V. 1895. Ruska književnost u osamnaestom stoljeću, Zagreb: Izdanje Matice
hrvatske.

12. nastavna jedinica
Deržavin (1743-1816)
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga
7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Jagić, V. 1895. Ruska književnost u osamnaestom stoljeću, Zagreb: Izdanje Matice
hrvatske.

13. nastavna jedinica
Ruski sentimentalizam: Radiščev (1749-1802), Karamzin (1766-1826)

– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: u: Povijest svjetske književnosti,
knjiga 7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Jagić, V. 1895. Ruska književnost u osamnaestom stoljeću, Zagreb: Izdanje Matice
hrvatske.
14. nastavna jedinica
Krylov (1768. ili 1768–1844), počeci romantizma
– Flaker, A. 1975. «Novija ruska književnost», u: Povijest svjetske književnosti, knjiga
7 (ur. A. Flaker), Zagreb: Mladost, str. 269-404.
– Jagić, V. 1895. Ruska književnost u osamnaestom stoljeću, Zagreb: Izdanje Matice
hrvatske.