Uvod u studij ruske književnosti 1

Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 1

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof. (nositelj-izvođač, predavanja); Zoran Tihomirović, asist. (izvođač, seminar)

Status kolegija: obavezni

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: petak: 11.00-12.30 (A-223) (predavanje); 12.30-13.15 (A-223) (seminar, prva grupa); 13.15-14.00 (A-223) (seminar, druga grupa)

Broj ECTS bodova: 5

Uvjeti: nema uvjeta

 

Obaveze studenata:

  • redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
  • kolokviji tijekom semestra
  • pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka

 

Ciljevi kolegija:

Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku.

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji.

 

Korištene metode:

podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, uporaba računala (internetske baze, ruske stranice/pretraživači, korištenje Omega sustava), analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.

 

Ishodi učenja:

  1. Nabrojiti i definirati književno-znanstvene termine na ruskom jeziku koji su potrebni u analizi književnog djela
  2. Klasificirati i opisati osnovna obilježja književnih rodova i vrsta u ruskoj znanosti o književnosti
  3. Samostalno primijeniti osnovnu književno-znanstvenu aparaturu na ruskom jeziku
  4. Prepoznavati i samostalno tumačiti osnovne stilske formacije u ruskoj književnosti
  5. Kritički prosuđivati književno-teorijsku građu

 

 

Plan rada  po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti

 

  1. Nastavna jedinica

O KNJIŽEVNOSTI. KNJIŽEVNOST KAO UMJETNOST

Pojmovno određenje. Književnost (rus. литература). Književnost kao umjetnost riječi (художественная литература, искусство слова). Umjetnički/neumjetnički tekst

 

  1. Nastavna jedinica

KNJIŽEVNOST I TEORIJA.

Teorija književnosti (теория литературы, литературоведение). Termini i značenje teorije

 

  1. Nastavna jedinica

ZNANOST O KNJIŽEVNOSTI

Nastavak razgovora o teoriji i njezinim pravcima, načinima i pristupima književnome djelu. Povijest književnosti, teorija, kritika (история, теория, критика)

 

  1. Nastavna jedinica

KNJIŽEVNOST KAO SUSTAV. UVOD U RUSKE FORMALISTE

Estetika, lingvistika, semiotika. Uža područja teorije književnosti. Priroda, funkcije. Književnost i druge znanosti.

 

  1. Nastavna jedinica

RUSKI FORMALISTI

Uvod i značenje. Upoznavanje s terminima i tekstovima

 

  1. Nastavna jedinica

KOLOKVIJ

 

  1. Nastavna jedinica

ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA

Djelo i okvir. Analiza i interpretacija. Tema, motiv, fabula. Kompozicija i motivacija. Jedinstveno značenje djela

 

  1. Nastavna jedinica

INSTANCIJE U KNJIŽEVNOME DJELU

Odnosi: unutar i izvan književnoga djela. Autor, djelo, čitatelj. Elementi komunikacije

 

  1. Nastavna jedinica

INSTANCIJE U KNJIŽEVNOME DJELU

Lirski subjekt, pripovjedač, karakter, lik (primjeri iz korpusa ruske književnosti)

 

  1. Nastavna jedinica

STILSKE FIGURE

Osnovno stilsko sredstvo. Stil i stilistika. Poetika i retorika

 

  1. Nastavna jedinica

STILSKE FIGURE

Podjela figura (фигуры слова, тропы). Figure dikcije, figure riječi, figure konstrukcije, figure misli. Primjeri iz korpusa ruske poezije

 

  1. Nastavna jedinica

VERSIFIKACIJA

Versifikacija ili metrika. Priroda stiha. Versifikacijski sustavi.

 

  1. Nastavna jedinica

VERSIFIKACIJA

Versifikacija u Rusiji. Ruski klasični metri (primjeri iz ruske književnosti: Puškin, Fet, Lermontov, Lomonosov, Majakovskij i dr.).

 

  1. Nastavna jedinica

PROVJERA ZNANJA. KOLOKVIJ

 

Literatura:

 

Obavezna:

Culler, J. (2001) Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM (odabrana poglavlja).

Ejhenbaum, B. (1972) Teorija «formalnog metoda», u: Ejhenbaum, B., Književnost. Beograd: Nolit, str. 3-49

Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (Odabrana poglavlja)

Šklovski, V. (1999) Umjetnost kao postupak, u: Beker, M., Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica Hrvatska, str. 121-132.

Tomaševski, B. (1998) Sižejna izgradnja, u: Teorija književnosti. Tematika. Zagreb: Matica hrvatska, str. 5-44.

Odabrani književni tekstovi.

 

 

Izborna:

Beker, M. (1999) Ruski formalizam i kasnije, u: Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica Hrvatska, str. 11-37

Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) Tropi i figure. Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti

Bužinjska, A.; Markovski, M. P. (2009) Književne teorije XX veka. S polj. prevela I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.

Culler, J. (2001) Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM

Eagleton, T. (1987) Književna teorija. S engl. prevela M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL

Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.

Pojmovnik ruske avangarde 1-10. (1984-2021). 1-9. Ugrešić, D; Flaker, A. (ur.) i 10. Lugarić Vukas (ur.) (odabrana poglavlja)

Prozorov, V. V.; Elina, E. G. (2012) Vvedenije v literaturovedenie. Učebnoe posobie. Moskva: Flinta.

Škreb, Z.; Stamać, A. (ur.) (1986) Uvod u književnost. Teorija, metodologija. Zagreb: Globus.

 Velek, R. i Voren, O. (Wellek, R; Waren, A.) (1965) Teorija književnosti. Prev. Spasić, A. i Đorđević, S. Beograd: Nolit.

 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta