Naziv predmeta: Ruska književnost
Naziv kolegija: Prevođenje proze
Nositelj kolegija: dr. sc. Ivana Peruško, doc.
Ime nastavnika: dr. sc. Ivana Peruško, doc.
Mjesto i vrijeme: pon 12:30-14:00 – predavanje – A 223;
pon 14:00-14:45 – seminar – A 223
Status kolegija: unutarnja izbornost
Jezik: hrvatski i ruski
Oblik nastave: 2 sata predavanja + 1 sat seminara tjedno
Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno
Broj ECTS bodova : 3
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, samostalan rad (1 prijevod tjedno); sudjelovanje u diskusijama; pisanje kritike prijevoda
Ispit: pismeni ispit i prijevod
Ciljevi kolegija:
Upoznati studente s kulturom i praksom književnoga prevođenja kroz kratak pregled povijesti ruskoga književnog prevođenja. Ilustrirati na izabranim djelima suvremene ruske proze 20. i 21. stoljeća jezične, stilske i kulturološke poteškoće u prevođenju s ruskoga na hrvatski jezik. Studenti će kroz praktičan rad (samostalan i grupni) po završetku kolegija poboljšati kako interpretacijske tako i jezično-stilske vještine potrebne u prevođenju žanrovski raznovrsnih tekstova. Glavni cilj kolegija jest osposobiti studente za samostalno prevođenje publicistike i umjetničke proze, tj. pomoći im da kroz samostalan rad i detaljnu analizu počinjenih pogrešaka razviju sposobnost prepoznavanja različitih jezično-stilskih nijansi i različitih autorskih „glasova“.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: Budući da književno prevođenje ne pretpostavlja tek dobro poznavanje izvornoga i ciljnoga jezika nego i izvanjezične dimenzije teksta (odnosno kulture kojoj pripada), kolegij njeguje književno-interpretacijske vještine, stečene tijekom dodiplomskoga studija ruskoga jezika i književnosti te ih oplemenjuje novim praktičnim vještinama, tj. samostalnim prevođenjem i kritikom prijevoda.
Korištene metode: izlaganja, power point prezentacija, učenje na daljinu, prevođenje, analiza prijevoda, analiza tekstova, diskusija.
Sadržaj:
| 1.
|
Što je prevođenje?
„Lijepi ali nevjerni“ – iz zapadne i ruske teorije prevođenja. |
| 2. |
Pregled iz povijest prijevoda u Rusiji. Seminar: transkripcija i transliteracija. Kako prevesti ruska imena u književnom tekstu? |
| 3. |
Što je književno prevođenje? Zamke i poteškoće književnoga prevođenja. Seminar: kritika prijevoda. |
| 4. |
Znanost o prevođenju. Teorije prevođenja u Rusiji (20. st.) Seminar: kako prevesti ruske toponime? Prijevod putopisa. |
| 5. |
Problemi i ciljevi umjetničkoga prevođenja. Seminar: kako prevesti humor? Prijevod viceva, anekdota, humoreski. |
| 6. |
Od moralnih do umjetničkih zadaća umjetničkoga prevođenja. Seminar: kako prevesti neprevodivo u književnom tekstu? Gubici i nadoknade u prevođenju. Prevođenje gastronomskih memoara. |
| 7. |
Klasifikacija pogrešaka u književnom prevođenju. Seminar: prijevod kratke priče. |
| 8. |
Kako prevoditi ruske kulturne realije? Seminar: prijevod sovjetizama na primjeru kraćeg proznog teksta iz prve polovice 20. stoljeća. |
| 9. |
Kako prevoditi suvremenu prozu mladih pisaca? Seminar: prijevod urbanoga žargona na primjeru suvremene ruske proze. |
| 10. |
Prevođenje stila. Seminar: prijevod 1 antologijske kratke priče iz ruske književnosti 20. st. |
| 11. |
Prijevod kao kulturni transfer. Seminar: prijevod i analiza izabranog djela. |
| 12. |
Rusifikacija (i sovjetizacija) hrvatske poslijeratne kulture. Seminar: prijevod i analiza izabranog djela. |
| 13. |
Uvod u intersemiotičko prevođenje. Seminar: može li se ekranizacija smatrati prijevodom? |
| 14. |
Kako prevesti film? Seminar: audiovizualno prevođenje. |
| 15. |
Zaključna razmatranja. |
Ishodi učenja:
- Prepoznati i klasificirati problematične translatološke teme te razlikovati glavne strategije interlingvističkoga prevođenja.
- Kritički vrednovati prozne i stihovane književne prijevode.
- Samostalno prevoditi izabrane književne tekstove iz ruske književnosti 19., 20. i 21. stoljeća.
- Usporediti doslovno i slobodno književno-umjetničko prevođenje s ruskoga na hrvatski jezik, tj. preispitati postulate formalne i dinamičke ekvivalentnosti kroz vođene samostalne prijevode.
Literatura (obavezna i dopunska):
Аронсон, О. 2002. Экранизация: перевод и опыт, Синий Диван, № 3, сс. 128-140
Автономова Н. 2008. Познание и перевод. Опыты философии языка, Москва: РОССПЭН.
Чуковский, К. 2015. Высокое искусство, Москва: Азбука-Классика.
Нелюбин Л.Л., Хухуни Г.Т. 2006. Наука о переводе (история и теория с древнейших времен до наших дней): учеб. пособие. – М.: Флинта: МПСИ.
Солодуб, Ю. П., Альбрехт Ф.Б., Кузнецов, А.Ю. 2005. Теория и практика художественного перевода, Москва: Академия.
Якобсон, Р., О лингвистических аспектах перевода; http://www.philology.ru/linguistics1/jakobson-78.htm.
Užarević, J. 2002. Presvlačenje Ane (Pranjićev prijevod Anne Karenine), u: K. Bagić (ur.), Važno je imati stila (zb.), Zagreb: Disput.
Burke, P. 2005. Lost and found in Translation, Wassenaar: NIAS.
Eco, U. 2006. Otprilike isto, Zagreb: Algoritam.
Ladmiral, J.R. 2007. Kako prevoditi: Teoremi za prvođenje, Zagreb: Politička kultura.
Lefevre, A. 1992. Translation, History, Culture, London: Routledge.
Snell-Hornby, M. 2006. The Turns of Translation Studies: New paradigms or shifting viewpoints?; Amsterdam-Philadelphia: John Benjamins Publishing Company.
Venuti, L. 1995. The Translator’s Invisibility. A History of Translation, London: Routledge.