Prevođenje poezije

SYLLABUS KOLEGIJA PREVOĐENJE POEZIJE

Naziv predmeta: Ruska književnost
Naziv kolegija: Prevođenje poezije
Nositelj kolegija: dr. sc. Josip Užarević
Mjesto i vrijeme:
Status kolegija: izborni (unutarnja izbornost, tip A)
Jezik: ruski
Oblik nastave: 2 P + 1 S
Trajanje: 1 semestar (zimski), 3 sata tjedno
Broj ECTS-bodova: 3

Uvjet: položeni obvezni književni kolegiji iz prethodnih semestara
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave, vježbe iz prevođenja.

Ispit: seminarski rad: prijevod teksta.

Ciljevi kolegija: Upoznati studente s problemima i načelima prevođenja književnih djela u
stihu.

Uloga kolegija u ukupnome kurikulumu: Prevođenje poezije valja shvatiti kao najviši stupanj poznavanja kako stranoga tako i materinskoga jezika. S obzirom da je u književnome prevođenju riječ o formalno i sadržajno sofisticiranim tekstovima, prevoditelj mora ovladati ne samo gramatikom, semantikom i stilistikom jezika na kojem su ti tekstovi sročeni, nego i tehnikama njihove analize i razumijevanja. Isto se tako podrazumijeva poznavanje kulturnopovijesnoga konteksta u kojem su prevođeni tekstovi nastajali.

Korištene metode: izlaganje, prevođenje i analiza prijevoda, kolektivna redakcija prijevoda
Sadržaj kolegija: Pregled tema po nastavnim jedinicama

Satovi Nastavne jedinice
1. O prevođenju
2. Pojam prijevodne književnosti. Prijevodni jezik?
3. Stih i proza
4. Ritam (i metar), cezura, rima, strofa
5. Struktura pjesničkoga teksta
6. Izvorni i prijevodni stih
7. Evolucija «prijevodnoga jezika» (na primjeru Maretićevih prijevoda Lermontovljeve lirike)

8. Poredbena analiza dvaju prijevoda jednoga djela
9. Prpićev prijevod Evgenija Onegina
10. Slamnigov prijevod Evgenija Onegina
11. Ruski i hrvatski jamb
12. Krklečev i Venturinov prijevod Puškinove pjesme «Ne poj, krasavica, pri mne…»

13 Lászlóov prijevod Puškinova Spomenika
14 Cacanovi prijevodi Mandel’štama

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti nastavne jedinice: anketa Sveučilišta u Zagrebu, anketa Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Literatura
Barhudarov, L. S. 1975. Jazyk i perevod. Voprosy obščej i častnoj teorii perevoda, Moskva: Meždunarodnye otnošenija.

3
Bonačić, M. 1999. Tekst, diskusrs, prijevod. O poetici prevođenja, Split: Književni krug.
Kravar, Z. 1994. «Izvorni i prijevodni stih. Tipologija njihovih odnosa», u: Književna smotra,
Zagreb, br. 91, str. 98-123.
Mihaljević Djigunović, J. i Pintarić, N. (ur.) 1995. Prevođenje: suvremena strujanja i
tendendije, Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Popovič, A. 1980. Problema hudožestvennogo perevoda, Moskva: Vysšaja škola.
Užarević, J. 1991. «Umijeće prevođenja», u: Književna smotra, Zagreb, br. 83, str. 126-129.
Užarević, J. 1994. «Prema teoriji pjesničkoga prevođenja», u: Književna smotra, Zagreb, br.
91, str. 90-97.
Avtonomova, N. 2016. Spoznaja i prevođenje. Iskustva filozofije jezika, Zagreb: Disput.