Naziv kolegija: Suvremena ruska kratka priča

ECTS bodovi: 3

Semestar izvođenja: ljetni

Vrijeme i mjesto:

Utorak, 13.15-14.45 – predavanje ONLINE
Utorak, 14.45-15.30 – seminar ONLINE

Jezik izvođenja: ruski

Nositelj: dr.sc. Ivana Peruško, doc.

Izvođač: dr.sc. Ivana Peruško, doc.

Satnica: Predavanja 30, seminar 15

 

Cilj:

Kolegij je zamišljen kao književno-povijesni pregled tzv. ”male proze”, odnosno različitih modela suvremene ruske kratke proze kasnosovjetskoga i postsovjetskog razdoblja, počevši od tzv. ”druge proze” osamdesetih godina, preko postsovjetskih (postmodernističkih) kratkih priča iz devedesetih godina pa sve do najsuvremenijih autora i tendencija u prva dva desetljeća dvijetisućitih godina. Također, kolegij pretpostavlja kako praktičnu analizu izabranih djela tako i važna teorijska razmatranja o žanru kratke priče, strukturi kraćih narativnih formi i njihovoj ulozi unutar ruske književnosti (nekada i sada). Napokon, cilj kolegija jest potaknuti studente na analitičko-kritički rad s primarnom i sekundarnom literaturom na ruskom jeziku.

 

Ishodi učenja.

Po završetku kolegija Suvremena ruska kratka priča, studenti će moći:

– nabrojiti i opisati teorijske termine na ruskom jeziku koji su potrebni za analizu književnoga djela.

– klasificirati i objasniti razvoj, ulogu i značenje kraće narativne proze na ruskome jeziku.

– analizirati kraći prozni tekst  i sintetizirati bitno u tekstu.

–  samostalno napisati i prezentirati strukturirani tekst na ruskom jeziku.

 

Sadržaj:

1.      Sadržaj kolegija, način rada. Upute za pisanje seminarskoga rada. Korpus, izbor, citiranje, literatura.

2.      Uvod u suvremenu rusku kratku priču. Autori, djela, kulturološki kontekst. Mala prozna forma (kratka priča) vs. velika (roman). Važnost i razvoj tzv. “druge proze” u ruskoj književnosti 20 st.

3.      Prigov, Dmitrij.

4.      Tolstaja Tat’jana.; Petruševskaja, Ljudmila.

5.      Mamleev, Jurij.

6.      Od “undergrounda” do “mainstreama” (kako je alternativna proza postala “mainstream” proza). Postmodernizam (M. Èpštejn, M. Lipoveckij, O. Bogdanova). Kratka forma u kontekstu “burnih devedesetih”.

7.      Kolokvij.

8.      Erofeev, Viktor.

9.      Sorokin, Vladimir.

10.  Pelevin, Viktor.

11.  Ulickaja, Ljudmila.

12.  (Nova) ruska kratka priča u prva dva desetljeća dvijetisućitih godina. Pregled stanja i autora.

13.  Prilepin, Zahar.

14.  Kolokvij.

15.  Rezultati i ispravci seminarskih radova.

 

Primarna literatura:
1. Kratke priče navedenih autora.

Sekundarna literatura:

1.  Bogdanova, O. 2004. Postmodernizm v kontekste sovremennoj russkoj literatury, SPB: Filolog.

2. Erofeev, V. 2002. Russkie cvety zla, Moskva: Eskmo.

3.  Nefagina, G. 2005. Russkaja proza konca 20 v., Moskva: Flinta.

4. Shneidman, N. N. Contemporary Prose in Post-Soviet Russia, http://www.utoronto.ca/tsq/08/shneidman08.shtml#top.

5. Šubina, E. 2003. Proza novoj Rossii. Tom 1., Moskva: Vagrius.