Naziv kolegija: Proza ruskih spisateljica
Broj ECTS bodova: 3
Semestar izvođenja: ljetni
Nositelj i izvođač: izv. prof. dr. sc. Danijela Lugarić Vukas
Jezik: ruski i hrvatski
Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)
Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno
Prostor i vrijeme: petak, 11.00-12.30 (predavanje); 12.30-13.15 (seminar) – online
Uvjeti: položen Pregled povijesti ruske književnosti 2
Ciljevi kolegija:
Kolegij obuhvaća reprezentativni dio proznog stvaralaštva ženskih spisateljica, nastao u razdoblju od Oktobarske revolucije do suvremenosti. Odabrane književne tekstove promatrat ćemo kroz prizmu načina konstrukcije i reprezentacije junaka iz rodne perspektive. Osim memoarskim i testimonijalnim djelima, studenti će se baviti i dijelom prozne produkcije spisateljica koje su uglavnom zanemarene u suvremenim povijestima ruske književnosti (poput N. Baranske, I. Grekove itd.), a čije je stvaralaštvo značajno utjecalo na društvene debate o položaju žene u SSSR-u i na stvaralaštvo mlađih autorica. Također, na kolegiju ćemo se baviti i razvojem feminističke kritike u Sovjetskome Savezu, odnosno najistaknutijim feminističkim strujanjima u sovjetskoj kulturi – tekstovima A. Kollontaj te feminističkim almanasima nastalima na prijelazu 70-ih u 80-e, odnosno koncem 80-ih i početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Oktobarska revolucija se u kolegiju promatra kao prijelomni događaj koji je modernizirao rodne odnose u sovjetskom društvu, s obnovom patrijarhalnoga diskursa tijekom Stalinove vladavine. U analizi ćemo posebnu pozornost posvetiti načinima konstrukcije ženskoga i ženstvenosti kroz prizmu naratološke organizacije teksta te kulturološko-povijesnih aspekata sadržaja.
Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:
Kolegij čini dio izbornosti kolegija iz književnosti na trećoj i četvrtoj godini preddiplomskog studija ruskog jezika i književnosti. Uloga je kolegija da, kao jedan od kolegija u izbornoj ponudi, studentima omogući snalaženje u ruskoj sovjetskoj kulturi kasnoga socijalizma prije raspada Sovjetskog Saveza.
Ishodi kolegija:
Po završetku kolegija studenti će moći:
– objasniti na ruskome jeziku posebnosti u stvaralaštvu (filmskom i književnom) autorica
– uočiti i definirati osobitosti (kulturno-povijesne, društvene, umjetničke) položaja žene kao umjetnice u Rusiji i SSSR-u
– opisati na ruskome jeziku dominantne teme u književnosti autorica
– uočiti i komentirati promjene koje nastaju u književnome i kulturnome polju tijekom sovjetskoga razdoblja i nakon raspada države
Plan rada po tjednima:
1. nastavna jedinica 5. 3.
Upoznavanje s načinom rada, studentskim obavezama i primarnom te sekundarnom literaturom. Određivanje tema seminarskih radova.
2. nastavna jedinica 12. 3.
Uvod. Žensko autorstvo u Rusiji. Ideja „nove žene“ nakon Revolucije. Privatno je političko. Političko i društveno djelovanje Aleksandre Kollontaj.
Esej Novaja ženščina, u: Kollontaj, A. Ljubov’ i novaja moral’, 1919. Str. 3-35.
3. nastavna jedinica 19. 3.
K. Peternai. 2008. Priroda subjekta i tvorba identiteta u naratologiji i postmodernoj teoriji pripovijedanja, http://www.hrvatskiplus.org/article.php?id=1884&naslov=priroda-subjekta-i-tvorba-identiteta-u-naratologiji-i-postmodernoj-teoriji-pripovijedanja.
V. Woolf. 2003.Vlastita soba (1929). Zagreb: Centar za ženske studije. 2. poglavlje.
S. de Beauvoir. 2016. Drugi spol (1949). Zagreb: Naklada Ljevak. Str. 11-25.
4. nastavna jedinica 26. 3.
M. Cvetaeva: Mat’ i muzyka (1934)
5. nastavna jedinica 2. 4.
L. Čukovskaja: Zapiski ob Anne Ahmatovoj (1976-1980; odlomci)
A. Ahmatova
6. nastavna jedinica 9. 4.
N. Mandel’štam: Vospominanija (1970; odlomci)
7. nastavna jedinica 16. 4.
S. Aleksievič: U vojny ne ženskoe lico (1985) (odlomci)
8. nastavna jedinica 23. 4.
I. Grekova: Damskij master (1963)
9. nastavna jedinica 30. 4.
N. Baranskaja: Nedelja kak nedelja (1969)
10. nastavna jedinica 7. 5.
Kinematografija L. Šepit’ko: Kryl’ja (1967)
Toril Moi. 2007. Ženstvenost kao marginalnost. Gubitak glasa? Žene, subjektivitet i performativnost. U: Moi, T. Seksualna / tekstualna politika. Feministička književna teorija. Zagreb: AGM. Str. 224-229; 242-247.
11. nastavna jedinica 14. 5.
Kinematografija K. Muratove: Korotkie vstreči (1967) i Dolgie provody (1971)
Butler, Judith. 2000. Zaključak. U: Butler, J. Nevolje s rodom: feminizam i subverzija identiteta. Zagreb: Ženska infoteka. Str. 143-149.
12. nastavna jedinica 21. 5.
Lj. Petruševskaja: Novye Robinzony (1989); Gigiena (1989)
13. nastavna jedinica 28. 5.
Lj. Ulickaja: Sonečka (2002)
14. nastavna jedinica 4. 6.
Ponavljanje.
15. nastavna jedinica 11. 6.
Kolokvij/predrok.
Literatura
1.1. Obavezna
Književni i teorijski tekstovi
1.2. Izborna literatura (odabrana poglavlja):
Car, M. 2016. Uvod u dokumentarnu književnost. Zagreb: Leykam Int.
Clyman, Toby W.; Greene, D. 1994. Women Writers in Russian Literature. Westport. Connecticut, London: Praeger.
Goscilo, H. (ur.) 1993. Fruits of Her Plum. Essays on Contemporary Russian Woman’s Culture. M. E. Sharpe.
Heldt, B. 1987. Terrible Perfection. Women and Russian Literature. Indiana University Press.
Kabakova, G.; Kont, F. 2005. Telo v russkoj kul’ture. Moskva: Novoe literaturnoe obozrenie.
Kabakova, G. 2001. Antropologija ženskogo tela v slavjanskoj tradicii. Moskva: Naučno-izdatel’skij centr Ladomir.
Kelly, C. 1994. A History of Russian Women’s Writing 1820-1992. Oxford: Clarendon Press.
Kodrnja, J.; Savić, S.; Slapšak, S. (ur.) Kultura, drugi, žene. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu; Hrvatsko filozofsko društvo; Plejada.
Lorber, Dž.; Farrell. 2000. Principy gendernogo konstruirovanija, v: E. Zdravomyslovaja; Temkinaja, A. (red.) Hrestomatija feministskih tekstov. Sankt Peterburg. Str. 187-192.
Lugarić Vukas, D. 2019. Izleti u Drugo: mit, klasa i rod (rasprave o ruskoj književnosti, filmu i popularnoj kulturi), Zagreb: FFpress; Hrvatska sveučilišna naklada.
Лугарич Вукас, Д. 2019. О матрифокальном мифе о русской женщине (в литературных произведениях И. Грековой, Н. Баранской и Л. Петрушевской // Russian literature, 108-108C (2019), 207-237
Lugarić Vukas, D. 2020. ‘I’m Beginning a New Life’: The (Im)possibility of Beginning or Ending in Larisa Shepit’ko’s Wings and Pavel Chukhrai’s The Thief // Studies in Russian and Soviet Cinema, 14, 1; 37-56.
Mamonova, T. 1989. Russian Women’s Studies. Pergamon Press.
Marsh, R. 1996. Gender and Russian Literature. Cambridge University Press.
Medarić, M. 2001. Pišu li žene u suvremenoj Rusiji – „žensko pismo“?, „Nova Istra“, br. 2-3. Str. 149-159.
Pol. Gender. Kul’tura. (zbornik) Moskva. 2009.
Yuval–Davis, N. 2004. Rod i nacija. Prev. M. Paić–Jurinić. Zagreb: Ženska infoteka.
Uest, K; Zimmerman, D. 2000. Sozdanie gendera, v: Zdravomyslovaja, E.; Temkinaja, A. 2000. Hrestomatija feministskih tekstov, SPB. Str. 193-200.
Vidić, A. 2016. Ruska ženska autobiografija: osobno i javno. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti / Hrvatska sveučilišna naklada.
Vidmar Horvat, K. 2013. Imaginarna majka. Rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća. Prev. A. Peti–Stantić. Zagreb; Ljubljana: Sandorf; Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze u Ljubljani.
Woodward, K. 1997. Motherhood: Identities, Meanings and Myths. U: Woodward, K. (ur.) 1997. Identity and Difference. London, Thousand Oaks, New Delhi: SAGE Publications. Str. 239–297.