Uvod u studij ruske književnosti 2

SYLLABUS UVODA U STUDIJ RUSKE KNJIŽEVNOSTI 2 (2021-2022)

Naziv kolegija: Uvod u studij ruske književnosti 2

Ime nastavnika: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.

Nositelj kolegija: dr. sc. Jasmina Vojvodić, red. prof.

Status kolegija: obavezni

Jezik: hrvatski i ruski

Oblik nastave: predavanje (2 sata) i seminar (1 sat)

Trajanje: 1 semestar (ljetni), 3 sata tjedno

Prostor i vrijeme: petak, 11.00-12.30, A-223 (predavanje); petak, 12.30-13.15, A-223 (seminar, 1. grupa); petak, 13.15-14.00, A-223 (seminar, 2. grupa)

Broj ECTS bodova: 5

Uvjeti: položen Uvod u studij ruske književnosti 1

 

Obaveze studenata:

  • redovito pohađanje i praćenje nastave (najviše 3 izostanka)
  • kolokviji tijekom semestra
  • pripreme za seminar, čitanje ponuđenih predložaka, izrada seminarskog rada

 

Ciljevi kolegija:

Usvajanje osnova teorije književnosti, prepoznavanje oblika, učenje i svladavanje terminologije na ruskom jeziku, poznavanje pregleda književnih teorija i književne genologije

 

Ishodi učenja:

  1. nabrojiti i definirati osnovne književne rodove i vrste
  2. definirati klasifikaciju književnosti
  3. definirati glavne književne teorije 20. stoljeća
  4. analizirati tekst i koristiti potreban metajezik na ruskom jeziku
  5. samostalno pripremiti i napisati seminarski rad iz područja ruske književnosti

 

Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu:

Kolegij je prvi stupanj sveukupnoga programa studija ruskoga jezika i književnosti. Snalaženje u literaturi i terminologiji, pripremanje za samostalni rad

 

Korištene metode:

podučavanje, raspravljanje, korištenje rječnika, leksikona, uporaba računala (Power Point, filmski isječci, kazališne predstave), analiza teksta, close reading. Metode su u funkciji svladavanja gradiva.

 

Plan rada  po tjednima za Uvod u studij ruske književnosti (predavanja)

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI

Upoznavanje s radom. Upute za izradu seminara.

Općenito o klasifikaciji. Načela klasifikacije. Pojam roda, vrste, žanra (род, вид, жанр). Osnovni genološki termini.

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI

Poezija, proza, drama. Hibridni žanrovi i vrste. Primjeri na korpusu ruske književnosti

 

  1. Nastavna jedinica

PONAVLJANJE. KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: POEZIJA

Poezija i proza. Lirska i epska poezija. Karakteristike epske poezije. Epska tehnika. (Posebna razrada i rad sa studentima na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: POEZIJA

Lirika. Struktura lirske pjesme. Kompozicija. Lirsko «ja». Lirske vrste. (Posebna razrada i rad sa studentima na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: PROZA

Porijeklo i razvoj proze. Razvoj proze u europskoj i ruskoj književnosti. (Samostalan rad na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: PROZA

Prozne vrste. Jednostavni oblici. Roman i novela. Pripovijest, kratka priča. (Analiza proznog teksta na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACIJA KNJIŽEVNOSTI: PROZA

Prozne vrste. Roman. Razvoj romana i novele u Rusiji. (Analiza proznog teksta na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACJIA KNJIŽEVNOSTI: DRAMA

Drama općenito. Drama i kazalište. Tekst i izvedbena umjetnost. (Priprema za analizu dramskog teksta). Priprema za posjet kazalištu.

 

  1. Nastavna jedinica

KLASIFIKACJIA KNJIŽEVNOSTI: DRAMA

Razvoj drame u Rusiji. (Analiza dramskog teksta na seminaru). Odlazak u kazalište.

 

  1. Nastavna jedinica

PONAVLJANJE.

Provjera znanja i kolokvij

 

  1. Nastavna jedinica

METODOLOGIJA

Načini proučavanja književnosti. Tradicija. Metodološki problemi. Sustavi i pokreti.

 

  1. Nastavna jedinica

PREGLED KNJIŽEVNIH TEORIJA

Pozitivizam. Ruski formalisti. Nova kritika. (Analiza teorijskih tekstova na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

PREGLED KNJIŽEVNIH TEORIJA

Psihoanalitička teorija. Strukturalizam. Fenomenologija. Poststrukturalizam. Novi historicizam. (Analiza teorijskih tekstova na seminaru)

 

  1. Nastavna jedinica

PONAVLJANJE

Ponavljanje književnih teorija, terminologije. Priprema za samostalan rad i izradu seminara.

 

  1. Nastavna jedinica

KOLOKVIJ

 

 

Literatura

 

Obavezna:

Solar, M. (1984) Teorija književnosti. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja)

Tomaševski, B. (1998) „Književni žanrovi“, u: Teorija književnosti. Tematika. Prev. J. Užarević. Zagreb: Matica hrvatska, str. 44-118.

Škreb, Z.; Stamać, A. (1986) Uvod u književnost. Zagreb: Globus (odabrana poglavlja)

Prozorov, V. V.; Elina, E. G. 2012. Vvedenie v literaturovedenie. Moskva: Flinta, Nauka. (odabrana poglavlja)

 

Izborna:

 

Aristotel (1983) O pjesničkom umijeću. Zagreb: August Cesarec.

Bahtin, M. (1989) O romanu. Beograd: Nolit.

Batušić, N. (1991) Uvod u teatrologiju. Zagreb: GZH

Beker, M. (1999) Suvremene književne teorije. Zagreb: MH

Benčić, Ž.; Fališevac, D. (ur.), (1995) «Tropi i figure». Zbornik. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti

Biti, V. (1997) Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.

Bužinjska, A. i Markovski, M. P. (Burzyńska, A. i Mrkowski, M. P.) (2009) Književne teorije XX veka. Prev. I. Đokić-Saunderson. Beograd: Službeni glasnik.

Culler, J. (2001) Teorija književnosti. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM

Eagleton, T. 1987. Književna teorija. Prev. M. Pervan-Plavec. Zagreb: SNL.

Jolles, A. (2000) Jednostavni oblici. Zagreb: MH

Kravar, Z. (1993) Tema «stih». Zagreb: ZZK

Lešić, Z. (2008) Teorija književnosti. Beograd: Službeni glasnik.

Lodge, D. (1988) Načini modernog pisanja. Zagreb: Globus, Stvarnost

Lotman, J. (2001) Struktura umjetničkog teksta. Zagreb: Alfa

Peleš, G. (1989) Priča i značenje. Zagreb: Naprijed

Solar, M. (2004) Ideja i priča. Zagreb: Golden marketing, Tehnička knjiga

Šklovski, V. (1969) Sterneov «Tristram Shandy» i teorija romana, u: Šklovski, V., Uskrsnuće riječi. Zagreb: Ognjen Prica

Užarević, J. (1991) Kompozicija lirske pjesme (O. Mandeljštam i B. Pasternak). Zagreb: ZZK

 

 

 

Načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija:

Anketa Sveučilišta u Zagrebu i anketa Filozofskog fakulteta