Uvod u lingvistiku

 

Naziv kolegija: Uvod u lingvistiku (modul: Uvod u studij ruskoga jezika)
Nositelj modula: izv. prof. dr. sc. Željka Čelić
Izvođač: doc. dr. sc. Branka Barčot
ECTS  bodovi: 2 (Fonetika ruskog jezika + Fonetske vježbe + Uvod u lingvistiku = 5)
Jezik: hrvatski
Trajanje: jedan semestar (zimski, 1.  semestar)
Status kolegija: obavezni
Oblik nastave: predavanja (2 sata tjedno)
Ciljevi kolegija: Osnovni je cilj kolegija upoznati studente s povijesti bavljenja jezičnim problemima, pravcima i školama suvremene znanosti o jeziku. Njegov je cilj isto tako i tumačenje najvažnijih lingvističkih pojmova. Prikazom bavljenja jezičnim problemima kroz povijest i usvajanjem terminološkog aparata pokušava se osposobiti studente za kritičko razmišljanje i postavljanje pitanje kako o hrvatskoj tako i o drugim filologijama (ponajprije ruskoj). Kolegij ima za zadatak dati temelje za ostale lingvističke kolegije tijekom preddiplomskog i diplomskog studija ruskoga jezika i književnosti.
Sadržaj kolegija:                    Na početku se definiraju filologija i lingvistika te se razgraničavaju ta dva područja. Donosi se kompletni pregled povijesti bavljenja jezikom od početaka do danas (počeci jezikoslovlja općenito, Grčka i Rim, Indija, srednji vijek, humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, XIX. st. i osamostaljenje jezikoslovlja kao znanstvene discipline, mladogramatičari, XX. st.: razvoj lingvističke misli od F. de Saussurea naovamo). Određuje se mjesto slavenskih jezika u svjetskom lingvističkom atlasu. Definiraju se temeljni lingvistički pojmovi; donosi se i potrebna terminologija na ruskom jeziku. Predstavlja se rusko jezikoslovlje i najvažnije škole s njihovim istaknutim predstavnicima.
   
1. tjedan: Znanosti – Humanističke znanosti – Jezikoslovlje; Jezikoslovne discipline; Odnosi: filologija – lingvistika & lingvistika – gramatika; Grane lingvistike  
2. tjedan Brojnost jezika (Koliko ima jezika na svijetu?); Umiranje i opstanak jezika; Jezična karta svijeta; Razvoj pisma  
3. tjedan: Povijesni razvoj jezikoslovlja (I): Grčka i Rim, Indija, srednji vijek  
4. tjedan: Povijesni razvoj jezikoslovlja (II): humanizam i renesansa, prosvjetiteljstvo, jezikoslovlje kao samostalna znanstvena disciplina; mladogramatičari  
5. tjedan: Rusko jezikoslovlje XIX. st.; Moskovska škola; Kazanjska škola  
6. tjedan: Povijesni razvoj jezikoslovlja (III): Ferdinand de Saussure i strukturalizam  
7. tjedan: Recepcija Saussurea; Praška fonološka škola; Jezične funkcije po R. Jakobsonu  
8. tjedan: Američka lingvistika: L. Bloomfield, N. Chomsky i generativna gramatika  
9. tjedan: Sovjetsko jezikoslovlje: N.J. Marr, I.I. Meščaninov, L.V. Ščerba  
10. tjedan: Suvremene jezikoslovne discipline (I): sociolingvistika  
11. tjedan: Suvremene jezikoslovne discipline (II): pragmalingvistika  
12. tjedan: Suvremene jezikoslovne discipline (III):  kognitivna lingvistika  
13: tjedan: Suvremene jezikoslovne discipline (IV):  kontaktna lingvistika  
14. tjedan: ponavljanje gradiva i priprema za ispit  
15. tjedan: ponavljanje gradiva i priprema za ispit  

 

Literatura:
Obavezna: Glovacki-Bernardi, Z. et al.: Uvod u lingvistiku, Školska knjiga, Zagreb, 2001.

Hadžihalilović, S.: Uvod u studij ruskoga jezika, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2015.

Реформатский, А.А.: Введение в языковедение, Аспент пресс, Москва, 1996.

Dopunska: Matasović, R.: Uvod u poredbenu lingvistiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.

Škiljan, D.: Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka, 1994.

Trask, R.L.: Temeljni lingvistički pojmovi, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Смирнов, С.В.: Отечественные филологи-слависты середины XVIII – начала XX вв., Флинта – Наука, Москва, 2001.

 

Studentske obaveze: Redovito pohađanje nastave, priprema i aktivno sudjelovanje u nastavi.
Način ocjenjivanja: 2 kolokvija tijekom semestra  ILI  pismeni ispit na kraju nastavnog ciklusa  
Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija: anketa Filozofskog fakulteta i anketa Sveučilišta u Zagrebu